Politika

Knežević: ZBCG ima neformalne kontakte sa zvaničnicima Stejt departmenta

Nosilac liste “Za budućnost Crne Gore” Milan Knežević rekao je gostujući na A plus TV da mandataru Milojku Spajiću na poslednjem sastanku ispred ove koalicije predočeno da je ZBCG zainteresovana za ulazak u vladu čiju bi okosnicu pored njih činili “Evropa sad” i Demokratska Crna Gora, uz stranke manjinskih naroda koje su zainteresovane za stabilnu proevropsku Vladu.

Knežević je istako i da je cilj svih aktera konsultacija da što prije dođe do formiranja vlade kako se ne bi ponovio scenario prolongiranja kao u slučaju formiranja Krivokapićeve i Abazovićeve Vlade.

“Povodom rasporeda resora i raspored u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti kao zao je da ZBCG očekuje a to je da će se vršiti na osnovu broja osvojenih mandata jer je to predviđeno članom 7 principa za formiranje nove vlade koje je ponudila PES sa kojim se ZBCG složio i koji je prihvatljiv svima koji pregovaraju za sastav nove vlade. Po tom rasporedu ZBCG bi trebalo da pripadne najmanje 7 resora i pozicija predsjednika Skupštine”, rekao je Knežević, prenosi portal A plus.

On je dodao da su u ZBCG spremni na kompromise, ali da očekuju da taj princip važi za ostale da treba da važi i za ZBCG. Knežević je poručio i da su spremni da idu u opoziciju ukoliko se ispostavi istinitom spekulacija da je u nezvaničnim dogovorima ta pozicija obećana lideru Demokratske Crne Gore i naglasio da o tome nije bilo riječi na jučerasnjim zvaničnim konsultacijama.

Komentarišući izjavu iz ambasade SAD za portal CDM, Knežević je rekao da je neimenovana i da su njen izvor “naši “ Amerikanci, budući da je Ambasadorka napustila Crnu Goru po isteku mandata.

“To su ljudi na -ić, možda neki Ivajović, možda neki Brajović, koje je instalirao DPS i koji djeluju kao DPS agentura unutar američke ambasade i koji nikako ne mogu da prihvate činjenicu da je Milo Đukanović sišao sa vlasti, rekao je Knežević i pozvao američki State department da posveti, kako kaže, posebnu pažnju korumpiranim agenturama DPS-a u zapadnim ambasadama koji su iz domicilnog stanovništa i koji žele da budu veći Amerikanci i od Bajdena i Trampa. Naglasio je da su to kadrovi Milana Roćena”.

Istako je i da ZBCG ima neformalne kontakte sa zvaničnicima Stejt departmenta, da razgovaraju sa njima i šalju jasne poruke i da je njima jasna pozicija ZBCG.

Istakao je da su već ranije iskazali spremnost da stave moratorijum na sporna pitanja, da je pitanje nezavisnost Crne Gore završeno i da neće vraćati državu ni u kakve federalne okvire, da se poštuju određene međunarodne obaveze, da neće preispitivati članstvo Crne Gore u NATO, da uvažavaju tu geopolitičku činjenicu iako su bili za vojnu neutralnost.

“Sav negativni narativ protiv koalicije ZBCG formiran je u ANB-u i to još u vrijeme kada su na čelu te institucije bili Duško Marković, Peruničić, Kentera. Građani su na izborima pokazali da više ne pije vodu ta vrsta stigmatizovanja koalicije ZBCG. Mi samo tražimo da se za nas ispoštuju demokratski standardi i pravila koja važe i u zemljama zapadne Evrope od kojih neke ispostavljaju uslove i vrše pritisak na određene pregovarače”, rekao je Knežević.

On je dodao da na ZBCG niko ne može da vrsi pritisak “ni Rusija, ni Srbija, ni SAD, ni EU i da žele sa svima da pregovaraju.

“Nigdje nije zabilježeno kao u Crnoj Gori da pojedine ambasade, uključujući i njemačku, imaju takav opseg aktivnosti koji idu u pravcu sastavljanja nove vlade. To što bi moglo da se pokuša izvršiti kao neka vrsta spoljnog uticaja ili intervencije nigdje se ne može desiti bez u Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji”, kazao je Knežević.

Sledeće

Ivanović: Nema sumnje da ce Crna Gora dobiti evropsku vladu

Ne propustite

Mandić: Zadovoljni smo razgovorom sa Spajićem

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Dragović: Crna Gora neće izgubiti svoj suverenitet ako službeni jezik bude srpski

Dragović je kazao da je zahtjev da se srpski jezik uvede kao službeni jezik u Crnoj Gori, potpuno legitiman.

“Ja sa tim zahtjevom nemam nikakav problem. Nemam ništa protiv. Ali, upravo jedan takav zahtjev je pokazatelj da je DPS otvorio Pandorinu kutiju. U parlamentu svi poslanici pričaju najmanje četiri različita jezika, ali nama prevodilac ne treba. To pitanje je posatvljeno u političke okvire. Mi se svi razumijemo”, ukazao je on u emisiji “Klub A plus”.

Upitan kako bi on riješio ovo pitanje, Dragović je odgovorio da službenim jezikom treba se nazove svaki jezik kojim priča do 18 odsto stanovništva.

“Sve ispod je jezik u službenoj upotrebi”, kategoričan je Dragović.

Dragović se, ipak, pita šta to srpski dio stanovništva u Crnoj Gori dobija tim ukoliko srpski jezik bude proglašen kao službeni.

“A sa druge strane ne vidim bojazan šta to gubi crnogorski nacionalni korpus, ako bi srpski jezik bio službeni jezik. Sve ovo ukazuje da bi legitimitet Ustava bio doveden u pitanje. Jako je teško izmijeniti Ustav što se toga tiče. Jezik ne predstavlja pitanje suveriniteta jedne države”, pojasnio je Dragović.

Dio građana su se prije 13 godina iz inata popisivali kao Srbi

Dragović tvrdi da se jedan dio stanovništva u Crnoj Gori na popisu 2011. godina iz inata popisivao kao dio srpskog nacionalnog korusa.

“Drugi je bio pod pritiskom DPS-a i pod strahom. Rezultati popisa iz 2011. godine su bili rezultati pritiska i inata tadašnje vladajuće oligarhije. Tu mislim na pritiske što se tiče jezika, nacionalne opredijeljenosti i vjere”, kazao je Dragović.

Popis još jedna pobjeda vlasti iz 2020. godine

Dragović takođe tvrdi da su se građani na nedavnom popisu stanovništva izjasnili slobodno i bez opasnosti da će dobiti otkaz, da će biti progonjeni i da će imati bilo kakve posljedice.

“Popis je samo još jedna pobjeda vlasti 2020. godine “, ocijenio je Dragović.

Dragović je uvjeren da je popis sproveden fer i zakonito, a da su podaci apsolutno tačni.

“Nisam primiejtio da je bilo ko vršio bilo kakav pritisak na bilo kog stanovnika Crne Gore da se popiše onako kako ne želi. To je jedan od najvećih uspjeha popisa”, rekao je on.

Ipak, ukazao je na negativne pokazatelje popisa,a to je da Crna Gora gubi veliki broj stanovništva.

“Stanovništvo nam stari, a nemamo strategiju za razvoj mladih i nemamo strategiju za razvoj sjevera. Ako se nastavi ovim tempom veliki broj škola biće zatvoren. Ovo je posljednji alarm za državu da nešto učini”, zaključio je Dragović.

Politika

Milatović: EU da bude uključena u pitanje dvojnog državljanstva

Evropska unija trebalo bi da bude uključena u pitanje rješavanja dvojnog državljanstva, a koje je pokrenula Vlada, ocijenio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.

Milatović je u intervjuu Pobjedi kazao da se mora voditi računa i o potrebi ljudi koji decenijama žive u Crnoj Gori, ali i da se spriječi politički inženjering.

On je rekao da je stava da prebivalište mora biti ključni uslov za ostvarivanje biračkog prava u Crnoj Gori, navodeći da je o ovom, kao i kod drugih važnih pitanja, neophodno težiti društvenom i političkom konsenzusu.

“Istovremeno, moramo pažljivo čuvati naše državne interese i spriječiti svaki oblik političkog inženjeringa. Naša je odgovornost da osiguramo da se o budućnosti Crne Gore odlučuje isključivo unutar njenih granica”, kazao je Milatović.

On je dodao i da su građani na izborima u Podgorici nesporno pokazali da žele drugačiji pristup i dinamičniji razvoj glavnog grada nego što je to bio slučaj i prije i poslije oktobra 2022. godine.

Milatović je ocijenio da bi novi izbori značili odlaganje suočavanja sa problemima koji su uzrokovani nedovoljnom efikasnošću dosadašnje gradske vlasti i da bi u tom smislu trebali biti krajnja opcija.

“Naravno, ukoliko ne bude moguć dogovor o formiranju nove gradske uprave, sud građana je jedino pravično rješenje”, poručio je Milatović.

On je ponovio da su izbori u Podgorici bili svojevrsni referendum o radu Vlade na državnom nivou, koji je pokazao da građani žele drugačiji pristup.

Upitan kako gleda na javni sukob načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore Zorana Lazarevića i ministra odbrane Dragana Krapovića, Milatović je odgovorio da je Savjet za odbranu i bezbjednost kolektivno tijelo koje odlučuje o postavljenju i razrješenju načelnika Generalštaba, a da je ministar odbrane samo predlagač odluke.

“Ustav definiše da Savjetom predsjedava predsjednik države, a da Savjet dodatno čine predsjednik Skupštine i predsjednik Vlade. Ministar odbrane, dakle nije član Savjeta za odbranu i bezbjednost, već dolazi na sjednice Savjeta po pozivu predsjednika države, kao i načelnik Generalštaba”, rekao je Milatović.

On je kazao i da pojedinci koji učestvuju u radu Savjeta iznose javno, bez saglasnosti Savjeta, detalje sjednice, na taj način kršeći Poslovnik o radu tog tijela.

“A onaj ko ne poštuje Poslovnik Savjeta – direktno ugrožava ulogu Savjeta u odbrani i bezbjednosti zemlje, kao i ugled ovog tijela i njegovih članova kao nosilaca najviših državnih funkcija. Na taj način direktno isključuje sebe iz učešća na narednim sjednicama Savjeta za odbranu i bezbjednost”, naveo je Milatović.

On je dodao i da je odluka Komisije za žalbe, koja je poništila rješenje ministra odbrane o prekidu aktivne službe načelniku Generalštaba, potvrdila pogrešnost preduzetih radnji ministra odbrane, a koje su bile u suprotnosti sa odlukama Savjeta za odbranu i bezbjednost.

Milatović je podsjetio i da Vlada već godinu nije predložila ambasadora pri NATO.

“Više puta sam ukazivao Vladi na ovu važnu činjenicu koja narušava imidž naše države kao kredibilnog saveznika. To je nedopustivo, posebno s obzirom na trenutnu, izuzetno složenu bezbjednosnu situaciju u svijetu. Uz to, nema objektivnih razloga zbog kojih se to ne čini”, rekao je Milatović.

On je ukazao i na zahtjeve da se neki članovi Savjeta izuzimaju iz standardne procedure informisanja o osjetljivim bezbjednosnim pitanjima, kao i još neformalizovanom zahtjevu za „nadglasavanjem“ unutar Savjeta.

Milatović je kazao da je i u parlamentu bilo glasanja koja nijesu bila konzistentna sa strateškim bezbjednosnim opredjeljenjima, a tiču se učestvovanja u zajedničkim vojnim vježbama unutar Alijanse.

“Sve gore navedeno dovodi u pitanje Vladinu posvećenost kredibilnom članstvu zemlje u NATO. To, kao i mnogi drugi strateški ciljevi naše vanjske politike, ostaje na nivou retorike bez suštinskih koraka da se isti i ostvaruju”, istakao je Milatović.

Politika

Milatović razgovarao sa Botunjanima

Problem izgradnje kolektora, kao jedno od gorućih pitanja u Glavnom gradu, zahtijeva iznalaženje rješenja nadležnih institucija, uključujući Vladu, Glavni grad, Opštinu Zeta i mještana Botuna, poručeno je na sastanku predsjednika države Jakova Milatovića sa predstavnicima Vodovoda i mještana Botuna.

Predsjednik Milatović je, kako su saopštili iz kancelarije za odnose sa javnošću, upoznat sa zahtjevima mještana i trenutnom problematikom koja se tiče ovog projekta. Na sastanku je zaključeno da je u što hitnijem roku potrebno organizovati novi sastanak sa donosiocima odluka, uključujući Vladu, Glavni grad, i Opštinu Zeta, kako bi se došlo do rješenja.

“Mještani Botuna su naglasili višegodišnje protivljenje izgradnji ovog postrojenja na predviđenoj lokaciji, kao i zabrinutost vezanu za ekološke i zdravstvene posljedice koje projekat može imati po životnu sredinu, ali i zdravlje ljudi koji žive u ovom kraju. Napomenuli su da ne spore da je Podgorici kolektor potreban, ali da oni svojoj teritoriji imaju ekološke probleme poput bazena crvenog mulja, te da bi njegova izgradnja predstavljala još jedan korak u pravcu ugrožavanja kvaliteta života mještana. Ukazali su na činjenicu da su isto predočili svim nadležnim institucijama, ponudili alternativna rješenja, te da zahtijevaju od njih da sagledaju sa dužnom pažnjom i pristupe rešavanju ovog problema u što hitnijem roku”, saopšteno je iz kancelarije za odnose sa javnošću predsjednika države.

Iz kancelarije dodaju da su mještani Botuna i Vodovoda saopštili da sastanak sa predsjednikom države predstavlja korak naprijed u boljem dijalogu u vezi razrješenja ove situacije, koja već duže vrijeme opterećuje sve građane Botuna, Podgorice i Crne Gore.