Politika
Knežević: Da Srbi nisu ušli u Vladu, ne bi bilo crne liste Zagreba

Ulazak Srba u vladu Milojka Spajića višestruko je značajan zbog budućih procesa koji Crnoj Gori treba da donesu unutrašnju stabilnost.
Dugo se u institucionalnim i vaninstitucionalnim krugovima raubovao narativ da Srbi koji su na referendumu 2006. glasali za zajedničku državu, koji ne priznaju tzv. Kosovo, zalažu se za najbolje odnose sa bratskom Srbijom, za balansiranu spoljnu politiku, ne mogu biti dio izvršne vlasti ma koliko glasova osvojili na izborima. Našim ulaskom u vladu taj zlokobni koncept je razbijen i uvjeren sam nikad više neće biti dominantan u Crnoj Gori. Takođe, vodeći promoteri antisrpske politike prethodne dvije i po decenije potpuno su izolovani, i u svojoj ekstremizaciji klize ka političko-društvenoj margini.
Ovako, u razgovoru za „Novosti“, predsjednik Demokratske narodne partije i jedan od lidera koalicije „Za budućnost Crne Gore“ Milan Knežević, ocjenjuje aktuelnu političku situaciju u Crnoj Gori nakon rekonstrukcije Vlade i ulaska političkih predstavnika srpskog naroda, prvi put od obnove državne nezavisnosti 21. maja 2006. godine. Na pitanje kako odgovaraju na napade da je ovo najglomaznija vlada u istoriji Crne Gore i da su fotelje bile preče od ideologije i programskih načela, Knežević odgovara:
„Vlada koju podržava gotovo dve trećine parlamenta morala je imati glomazni koncept, jer su predstavnici Bošnjačke stranke ušli u nju kao rezultat dogovora i konsultacija većine koja je napravljena u oktobru prošle godine. Svakako, očekujem da će premijer Spajić, zajedno sa nama, u narednom periodu sagledati učinkovitost svakog potpredsjednika i ministra, i bez ikakvih emocija odrediti se prema njegovom daljem ostanku u vladi.“
Našli ste se na udaru jer ste se zakleli Bogu i Svetom Vasiliju Ostroškom da nećete glasati za ulazak Bošnjačke stranke u vladu ali ste ipak pritisnuli taster „za“. Šta je presudilo?
„Tačno je da sam u jednom polemici sa predsjednikom Bošnjačke stranke Ervinom Ibrahimovićem izgovorio zakletvu da ću biti protiv njihovog ulaska u vladu ukoliko ne raskrste sa DPS. Mi imamo čvrsto datu riječ od kolege Ibrahimovića da će njegova stranka raskinuti koaliciju sa DPS u Bijelom Polju do donošenja budžeta u toj opštini. U suprotnom, premijer Spajić i postojeća parlamentarna većina će pokrenuti inicijativu za smjenu ministara iz Bošnjačke stranke. To je meni bilo dovoljno da glasam za ulazak BS, jer smatram da sam im hrišćanski pružio priliku da raskrste sa Milovom strankom, a da nisam izdao nijedno svoje uvjerenje, niti pogazio zakletvu. Uostalom, činjenica da sam jedini predsjednik partije parlamentarne većine koji nije lično uzeo nijednu državnu funkciju, najbolje govori o tome da glasajući za ulazak Bošnjačke stranke u vladu, nisam glasao da postanem ministar ni potpredsjednik, već da nastavim ostvarivanje zacrtanih ideoloških ciljeva.“
Čujemo i ocjene iz pojedinih krugova da će ovo biti „Vučićev, a ne Spajićev kabinet“. To ima veze sa činjenicom da vi i Mandić ističete dobre odnose sa predsjednikom Srbije?
„Opterećenost Aleksandrom Vučićem postaje ozbiljna dijagnoza za sve one koji sopstvene neuspjehe, frustraciju i nemoć liječe kroz svakodnevno pominjanje predsjednika Srbije. Bolest je svačija, ali nažalost, za ovu njihovu nema lijeka. Nemam namjeru da zbog njihove dijagnoze prekidam komunikaciju sa Aleksandrom Vučićem, jer bi to značilo da su i mene inficirali.“
Da li su veze sa Srbijom i naklonost prema Rusiji dežurni razlog zbog čega SAD žele da vas eliminišu iz izvršne vlasti? Ponovo su izrazili zabrinutost zbog učešća ZBCG u vladi…
„I ja sam izrazio zabrinutost zbog pokušaja atentata na Donalda Trampa i (ne)namjernog propusta bezbjednosnih službi koje su od njega napravile laku metu za odstrijel. Moja zabrinutost za bezbjednost Trampa je mnogo utemeljenija i ozbiljnija u odnosu na njihovu da ću Crnu Goru odnijeti Putinu na poklon.“
Kad pogledamo odnose u regionu, ali i globalna previranja, da li vaša ocjena, nakon što vas je Zagreb stavio na crnu listu -„da su nacisti pobijedili, a mi izgubili“ djeluje kao hiperbola?
„Nažalost, više zvuči kao oksimoron u kom su nacisti i ustaše bili dobri dječki, a oni koji su se borili protiv njih, izgleda su bili na pogrešnoj strani istorije. Vlastima u Hrvatskoj je trebalo gotovo mjesec dana od usvajanja Rezolucije o genocidu u Jasenovcu, da nas proglase za persone non grata, i to dan nakon što su Srbi ušli u vladu. Jasno je svakom da ne bi bilo nikakvih zabrana da nismo ušli u vladu, pošto su to hrvatske vlasti priželjkivale, i to na isti način kao što su eliminisale svaku mogućnost da politički predstavnici Srba iz Hrvatske budu u vladi. Znam da sam kojim slučajem predložio Rezoluciju o „genocidu“ u Blajburgu, da bih ekspresno od ministra Radmana dobio hrvatsku putovnicu. A ako sam na nešto ponosan u dosadašnjem političkom životu, to je svakako rezolucija o genocidu u Jasenovcu, makar nikad više ne vidio bijeli Zagreb grad kako onomad pjevaše drug Raja (Lazar Ristovski) u filmu „Tito i ja“. I dokaz da smo bili u pravu, predstavlja reakcija zvanične Hrvatske kojom u stvari negira genocid u Jasenovcu.“
Bečiću kao da je žao što još neko iz Vlade nije na crnoj listi Zagreba. Kako tumačite to što je upleo Srbiju, riječima da je bio žrtva Beograda nakon usvajanja rezolucije o Srebrenici?
„Kolega Bečić je samo primjetio da su postojali određeni kriterijumi koji su opredijelili ko će biti stavljen na crnu listu, a ko neće, i tu ne vidim ništa sporno. Lično, bio bih razočaran da su me izostavili sa ove liste zabranjenih. Takođe, nisam upoznat da je Bečić imao bilo kakvih problema prilikom ulaska i boravka u Srbiji, tako da ćete odgovor na ovo pitanje morati da zatražite od njega.“
Zbog čega se u nedogled odlaže objavljivanje popisa? I hoćemo li najzad saznati koliko Srba ima u Crnoj Gori, sad kad su i oni ušli u vlast?
„Nije sve tako crno kao što se crni, Monstat nas je juče obavijestio da su dobili šifru za softver u koji će unositi podatke sa popisa. Ostalo je još da kupe softver, ali prije toga moraju raspisati tender za isti. I onda samo ostaje da raspišemo tender za rukovaoce softvera, i čim ih izaberemo – gotovo. Tako da vjerujem da ćemo do početka novog popisa 2033. dobiti podatke popisa iz 2023. godine.“
Hoćete li se izboriti za sporazum o dvojnom državljanstvu sa Srbijom i hoće li srpski jezik konačno dobiti status službenog?
„Srpski jezik, dvojno državljanstvo, trobojka, poboljšanje položaja srpskog naroda, predstavljaju našu ljudsku i ideološku platformu koju želimo da realizujemo. Mnogi nisu vjerovali da ćemo ući u vladu, sad ne vjeruju da ćemo realizovati ove programske ciljeve, ali mi nismo ušli u vlast da bismo dobili službena vozila i kabinete, već da ostvarimo našu ideologiju.“
Nedavno ste oslobođeni optužbi za organizaciju državnog udara. Jeste li razmišljali da tražite odštetu zbog progona koje ste pretrpjeli vi i vaša porodica?
„Sačekaću reakciju tužilaštva kad dobije pisani otpravak presude, jer od toga zavisi da li će ovaj montirani proces poslije osam godina biti okončan. U svakom slučaju, ne postoji novčani iznos koji može nadoknaditi golgotu našu i naših porodica.“
Izvor: novosti.rs
Politika
Vlast se ne odriče službenih putovanja, radi veće socijale

Glasovima 50 poslanika vladajuće koalicije usvojen je rebalans budžeta. Izmjene zakona o budžetu, koje su tehničke prirode i koje neće dovesti do promjene budžetskog rezultata, predložene su u cilju tehničkog usaglašavanja, usljed donošenja i primjene nove uredbe o organizaciji i načinu rada državne uprave, odnosno formiranja novog resora Ministarstva javne uprave i spajanja u jedan resor energetike i rudarstva.
Rebalans budžeta će stupiti na snagu dan nakon dana objavljivanja u Službenom listu.
Predlogom zakona, primici u iznosu od 4,03 milijarde eura raspoređuju se na tekući budžet 1,5 milijardi eura, fondove 1,3 milijarde, kapitalni budžet 280 miliona, budžetsku rezervu 43 miliona i transakcije finansiranja 890 miliona. U odnosu na prvobitni zakon, došlo je do uvećanja ukupnog budžeta za svega sedam eura, usljed potrebe otvaranja pojedinih budžetskih pozicija neophodnih za adekvatnu evidenciju izdataka. U strukturi je došlo do uvećanja tekućeg budžeta za 409 hiljada eura. Za isti iznos umanjena su sredstva tekuće rezerve, dok su kapitalni i budžet državnih fondova, kao i transakcije finansiranja, ostali nepromijenjeni.
Sastavni dio budžeta nisu postali amandmani SD-a, koje je juče obrazlagao na Odboru za ekonomiju, a potom i na plenumu Boris Mugoša (SD). Opoziciona partija je predložila četiri amandmana, kojima bi se za ukupno 5,5 miliona umanjila službena putovanja, reprezentacija, konsultantske usluge, advokatske usluge i ugovori o djelu, zarad povećanja materijalnog obezbjeđenja, unapređenja konkurentnosti privrede, ostalih prava iz oblasti socijalne zaštite, direktnog otvaranja radnih mjesta i podsticaja za zapošljavanje nezaposlenih lica. Preciznije, predložili su da se smanje izdaci za službena putovanja za milion, reprezentacije za pola miliona, konsultantskih usluga za dva miliona, advokatske usluge i za ugovore o djelu po milion.
Amandmane na Odboru za ekonomiju nije prihvatio pomoćnik ministra finansija za budžet Bojan Paunović, njih nije podržala ni većina članova Odbora, kao ni većina poslanika vladajuće koalicije. Paunović je kazao da se ne mogu smanjiti izdvajnja za pomenute stavke, jer su ona već uračunata u planirane aktivnosti državnih funkcionera i državnih službi.
Poslanici vladajuće koalicije nisu imali sluha za smanjenje izdataka za beneficije funkcionera, na račun uvećanja socijalnih davanja i otvaranja novih radnih mjesta, ali jesu za zaključak uz rebalans koji je predložio Dejan Đurović (NSD). Đurovićev zaključak kojim se 50 hiljada iz sredstava budžetske rezerve daje za finansiranje rada Naučne ustanove Institut za srpsku kulturu Nikšić, podržala je većina poslanika, iako Paunović na Odboru nije podržao zaključak. Na Odboru zaključak nije podržala ni većina poslanika.
Poslanici vladajuće većine usvojili su i zaključak poslanika BS-a da se iz budžetske rezerve izdvoji 50 hiljada za podršku programu DENEYAP Fondacije T3 u saradnji sa opštinom Ulcinj.
Izvor: Dan
Politika
Božović: Dosljedno ka cilju – izbori objedinjeni, obećanja ispunjena

Socijalistička narodna partija Crne Gore pozdravlja odluku da se svi lokalni izbori u Crnoj Gori održe u jednom danu, 13. juna 2027. godine, jer se radi o još jednom važnom koraku ka jačanju političke stabilnosti i funkcionalnosti izbornog procesa, kazao je poslanik SNP CG Bogdan Božović.
Ovo je bila jedna od naših ključnih programskih odrednica i višegodišnja inicijativa za koju smo se dosljedno zalagali, i danas možemo reći da je još jedan cilj naše politike ispunjen, naveo je Božović.
“Zajednički datum lokalnih izbora doprinosi racionalizaciji troškova, većoj izlaznosti građana, boljoj kontroli izbornog procesa i smanjenju političkih tenzija koje su često potpirivane parcijalnim, razvučenim izbornim ciklusima. Ova promjena nije samo tehničko, već i suštinsko demokratsko unapređenje, koje donosi konkretnu korist svim građanima”, ističe Božović.
Nakon što su, kako je kazao, u prethodnom periodu realizovane dvije velike tačke iz našeg političkog programa – sprovođenje popisa stanovništva i potpisivanje Temeljnog ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom – ova odluka predstavlja treći važan uspjeh koji potvrđuje našu posvećenost datim obećanjima.
“Građani Crne Gore mogu biti sigurni da SNP ostaje dosljedan svojim principima i obećanjima. Ne mijenjamo stavove zarad političkih poena, već istrajno radimo na ostvarivanju onoga za šta smo se obavezali pred našim narodom”, poručuje Božović.
Politika
Svi lokalni izbori 13. juna 2027.

Prema načelnom dogovoru parlamentarne većine i opozicije, 13. juna 2027. godine bili bi održani objedinjeni lokalni izbori
Time bi se ispunila preporuka Evropske unije (EU) da se lokalni izbori održavaju u jednom danu.
Pošto je to termin redovnih parlamentarnih izbora, planirano je da tada budu održani i parlamentarni izbori zajedno sa lokalnim.
Ovaj dogovor tek treba da bude politički ozvaničen, saopšteno je Portalu RTCG.
Podsjetimo, parlamentarna većina i opozicija načelno su dogovorili da svi lokalni izbori u državi budu održani u jednom danu 2027. godine, te ostaje još da se utvrdi precizno kada u toku te godine.
Osim toga, razmatraće se i opcija da se istog dana kada se budu održavali lokalni, održe i parlamentarni izbori, ukoliko politički uslovi to dozvole, s obzirom da je 2027. godina redovan termin njihovog održavanja. O tome će se, kako se očekuje, razgovarati u okviru nastavka rada na izbornoj reformi.
-
Politika2 дана ranije
Svi lokalni izbori 13. juna 2027.
-
Događaji4 дана ranije
Poetsko veče u Zeti: Dušanka Klikovac predstavlja zbirku „Maslačak na krovu“
-
Politika3 дана ranije
Pejović: Vrijeme je za pravosuđe koje štiti građane, a ne kriminalce
-
Politika3 дана ranije
Vijeće za nacionalnu bezbjednost predložilo hitan veting u pravosuđu
-
Bilbord2 дана ranije
Kao da si poručio nešto online – samo što ovdje stižu bonusi!
-
Hronika47 минута ranije
Veliki požar na Ćemovskom polju (VIDEO)
-
Politika2 дана ranije
Božović: Dosljedno ka cilju – izbori objedinjeni, obećanja ispunjena
-
Politika17 сати ranije
Vlast se ne odriče službenih putovanja, radi veće socijale