Politika

Kaluđerović: Plan opozicije je da dođe do fizičkog obračuna i nereda

Poslanica Socijalističke narodne partije Slađana Kaluđerović tvrdi da je plan opozicije da dođe do fizičkog obračuna i nereda.

Ona je na TV Vijesti rekla da nema konkretan odgovor kada bi se mogla nastaviti sjednica Skupštine.

„Vjerovatno je da to neće biti sjutra, ali se to može očekivati u najskorijem periodu. Nadam se da će se to što prije dogoditi, jer se državni budžet za 2025. godinu mora usvojiti“ , poručila je Kaluđerović i dodala:

„Sigurno nećemo dozvoliti DPS-u da nastavi da radi ono što je radio do 2020. godine, već ćemo zauzeti stav i kao parlamentarna većina ćemo doći do izglasavanja budžeta“, rekla je ona.

Na pitanje novinarke o čemu će to donijeti stav, rekla je da će donijeti stav o „tome na koji način ćemo se i konkretno prema ovoj situaciji odnijeti“.

„Sigurno će parlamentarna većina naći mehanizam. Budžet će biti izglasan. Pronaći će se način, sa interesima građana se ne može igrati i kockati“, istakla je poslanica SNP-a

Dodala je da nisu ohrabrujuće scene koje se vide u parlamentu, a koje su negdje aktivirane od strane destruktivne opozicije.

„Ona je na sjednici Ustavnog odbora, bacanjem dimne bombe, najavila sve ovo što slijedi – udar na budžet, državu i interese građana. Negdje se nazire da ono što su plan i želje poslanika opozicije, da dođe do fizičkog obračuna ili da se prema njima parlamentarna većina ponaša onako kako su se oni ponašali kad su bili vlast“, rekla je Kaluđerović.

Na pitanje da li opozicija želi incidente, Kaluđerović odgovara:

„To je azbuka. Ovo ponašanje je ništa drugo do izazivanje političke nestabilnosti, jer je očigledno namjera da se izazove opšti institucionalni i parlamentarni haos. Opozicija koja je ranije bila vlast, posebno se to odnosi na Demokratsku partiju socijalista, je za svoje vrijeme bukvalno za jednu noć riješila jednu ovakvu situaciju, tako što je uhapsila poslanike i strpala ih u maricu. To je vjerovatno scenario koji oni žele da proizvedu“, rekla je poslanica SNP-a.

Sledeće

Ućutkivanje žena u Skupštini: Verbalni napad poslanika Adžića na poslanicu Marković

Ne propustite

Živković: Imaćemo odgovor na zabranu Mandića da uđemo u Skupštinu Crne Gore

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Joković: Na današnji dan pozivamo na jedinstvo i pomirenje

Photo by Portal Zeta

Povodom 13. jula – Dana državnosti Crne Gore, upućujem vam najiskrenije čestitke u ime Socijalističke narodne partije Crne Gore i u svoje lično ime, kazao je predsjednik SNP-a Vladimir Joković.

“Na današnji dan s ponosom se prisjećamo dva velika istorijska trenutka – međunarodnog priznanja crnogorske državnosti na Berlinskom kongresu 1878. godine i slavnog narodnog ustanka protiv fašizma 1941. godine. Ove dvije svetinje predstavljaju stubove slobodarske tradicije naše države i vječni su podsjetnik da Crna Gora pripada svom narodu – onima koji su je stvarali, branili i čuvali” navodi se u saopštenju.

SNP Crne Gore u kontinuitetu baštini te vrijednosti: slobodu, pravdu, solidarnost i borbu za dostojanstven život svakog čovjeka. Vjerujemo u Crnu Goru kao zemlju svih njenih građana, u kojoj nema mjesta za podjele, revanšizam i ucjene, već u kojoj je narod taj koji odlučuje, a država ta koja štiti njegove interese, ističe Joković.

“Naša borba je borba za narodnu državu, za ekonomsku sigurnost, za snažnu podršku domaćem seljaku, radniku i penzioneru. To je borba za državu u kojoj se cijeni rad, poštuje porodična vrijednost, njeguje vjera, tradicija i identitet, ali istovremeno gradi društvo u kojem su svi ravnopravni i slobodni. Na današnji dan pozivamo na jedinstvo i pomirenje, jer samo zajedno možemo graditi Crnu Goru koja će biti jaka, poštovana i pravedna”, zaključuje Joković.

Politika

Spajić: 13. jul – duboko ukorijenjen izraz crnogorskog slobodarskog duha i evropskog opredjeljenja

Povodom Dana državnosti i Dana ustanka naroda Crne Gore, premijer Milojko Spajić uputio je čestitku građankama i građanima, naglašavajući da ovaj datum predstavlja duboko ukorijenjen izraz crnogorskog slobodarskog duha i evropskog opredjeljenja.

Dan državnosti nas podsjeća na događaje koji predstavljaju najdublji izraz našeg beskompromisnog i kosmopolitskog kolektivnog opredjeljenja. Put slobode, pravde i građanske solidarnosti nije samo naš savremeni ideal – on je rezultat viševjekovne borbe i požrtvovanja naših predaka, poručio je Spajić.

Ističe da savremena Crna Gora svoje temelje gradi na vrijednostima koje su utkane u 13. jul 1878. godine, kada je Crna Gora dobila međunarodno priznanje na Berlinskom kongresu, kao i u 13. jul 1941. godine, kada je narod ustao protiv fašističkog okupatora.

“Dužni smo, odgovorni pred precima, a obavezni pred potomcima, da taj put nastavimo – kroz širenje i osavremenjavanje temeljnih vrijednosti 13. jula. Te vrijednosti su garant uspješnog nastavka i završetka reformskog procesa i našeg članstva u Evropskoj unije”, poručio je predsjednik Vlade.

Spajić je izrazio uvjerenje da će Crna Gora i u vremenu pred nama pokazati visoki nivo nacionalne zrelosti i društvenog jedinstva oko ključnih pitanja razvoja i napretka.

“Siguran sam da ćemo, kao mnogo puta do sada, dokazati snagu konsenzusa i dostojanstveno dočekati 150. godišnjicu Berlinskog kongresa kao punopravna članica Unije najnaprednijih evropskih država”, naglasio je premijer.

Na kraju, Spajić je građanima još jednom čestitao najveći državni praznik.

“Živjela Crna Gora”, poručuje u čestitki.

Politika

NATO nameće harač za članstvo, Knežević traži referendum

Proglasiti “istorijskom” odluku da Crna Gora odsad izdvaja za NATO oko 460 miliona eura ravno je gašenju požara kanisterima benzina, kazao je lider Demokratske narodne partije Milan Knežević.

Država koja nema auto-puteve, bolnice, domove zdravlja, škole, vrtiće, proslavlja novih 460 miliona izdatka za NATO i još zahvaljuje što nam je učinjena čast da sve to platimo iz novih kredita, kazao je Knežević.

“Zato smatram da bi povodom ove “istorijske” odluke na referendumu trebalo konsultovati crnogorske građane da li su za to da izdvajamo 460 miliona za NATO. Ako to mogu jedna Španija i Slovenija, valjda nijesmo ni mi gori od njih”, dodao je Knežević.

Posebno jer, po posljednjem istraživanju od prije desetak dana u koje sam imao uvid, članstvo Crne Gore u NATO podržava ispod 50% crnogorskih građana. I to osam godina nakon odluke donesene u Skupštini, dok smo mi bili lažno optuženi da smo planirali državni udar kako bi zaustavili isto to učlanjenje, ističe Knežević.

“Evo, niko im dosad nije smetao da povećaju tu podršku građana, mene su odmah poslije učlanjenja zatvorili, poslije prvostepeno presudili, a septembra 2020. godine nam zabranili pristup bezbjednosnom sektoru. Nijesmo im smetali, niti sad ikome smetamo da sprovodi NATO standarde po Crnoj Gori. Zato i mislim da treba organizovati referendum i pitati građane imamo li negdje pametnije uložiti ovih 460 miliona nego što ulažemo u ovu vojnu alijansu”, zaključuje u saopštenju.