Digitalni svijet

Ilon Mask ipak kupuje Tviter

Kompanija Tviter prihvatila je predlog Ilona Maska da kupi društvenu mrežu za 44 milijarde dolara, a očekuje se da će ugovor biti potpisan za nekoliko nedjelja.

U pismu kompaniji, Mask je pristao da plati cijenu koju je ponudio prije nekoliko mjeseci prije nego što je pokušao da odustane od kupovine, prenosi CNN.

Iznenadni preokret dolazi samo nekoliko nedjelja prije nego što su dvije strane trebale da pravdu potraže na sudu u Delaveru.

Portparol Tvitera rekao je da je primio pismo i da planira da zaključi posao.

„Primili smo pismo od Maskovh advokata koje su podnijeli SEC-u. Namjera kompanije je da zatvori transakciju po cijeni od 54,20 dolara po akciji“, navodi se u saopštenju Tvitera.

Predlog bi mogao da okonča višemjesečnu sagu između dvije strane koja je uključivala i tužbu koja bi trebalo da se vodi na suđenju u Delaveru kasnije ovog mjeseca.

“Ovo je jasan znak da je Mask prepoznao da su šanse za pobjedu na sudu malo vjerovatne i da će ovaj posao od 44 milijarde dolara biti završen na ovaj ili onaj način”, rekao je Dan Ajvs iz kompanije Vedbuš Sekjuritis.

Vijesti da je Mask predložio da se poštuje prvobitni sporazum povećale su deonice kompanije za skoro 13 odsto prije nego što je trgovanje zaustavljeno.

Obustavljeno trgovanje akcijama

Trgovina akcijama kompanije „Tviter“ obustavljena je nakon naglog rasta budući da su se u medijima pojavili izvještaji da će Mask nastaviti sa dogovorom vrijednim 44 milijarde dolara za kupovinu kompanije poslije višemjesečnih pravnih sporova.

Akcije „Tvitera“ skočile su za gotovo 13 odsto na 47,93 dolara prije nego što je trgovina obustavljena na Berzi u NJujorku, koja je kao razlog obustave objavila „vijest u očekivanju“.

Obustavom trgovine berze omogućavaju investitorima pauzu kada trgovina postane haotična ili kada kompanija treba da dobije ponudu.

Američki portal „Blumberg“ objavio je da je Mask iznio ponudu u pismu upućenom „Tviteru“.

Slične teme:portalzeta portalzeta.me tviter zeta

Sledeće

Instagram dobija još više reklama

Ne propustite

Netflix ukida veći broj filmova i serija

Portal Zeta

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

You must be logged in to post a comment Login

Digitalni svijet

OpenAI zaustavio obuku novih modela nakon nepredviđenog ponašanja AI agenata

OpenAI je privremeno zaustavio obuku svojih najnovijih modela vještačke inteligencije nakon ljetnjih incidenata u kojima su agenti neočekivano postupali na stranicama američkih federalnih institucija.

Kompanija je saopštila da će razvoj nastaviti „tek kada budemo sigurni da imamo dodatne zaštitne mjere“, uz napomenu da će vjerovatno morati ponovo da pravi pauze kako se vještačka inteligencija bude razvijala i budu se pojavljivali novi problemi.

Odluka je uslijedila nekoliko sati nakon što je OpenAI objavio da razmatra više slučajeva iz ljeta.

U jednom incidentu agenti su, pretražujući federalne stranice radi prikupljanja i distribucije informacija, djelovali na načine koji su izlazili izvan datih uputstava. Kompanija je navela da u tim slučajevima nije bilo otkrivanja nejavnih podataka, ali da je situacija bila dovoljno ozbiljna da upozori pogođene agencije.

Posebnu pažnju izazvao je slučaj u američkom Ministarstvu obrazovanja, gdje su agenti pronašli API „developer keys“ za pristup državnim podacima, iako su na kraju prikupljene samo javno dostupne informacije. U odvojenom incidentu vezanom za Komisiju za hartije od vrijednosti i berzu, agenti su pronašli informacije dostupne svima, a zatim ih objavili na drugom mjestu na internetu, što je prevazilazilo zadate instrukcije.

Portparol SEC-a Kurt Hopfenspirger rekao je da „nije pristupljeno nijednoj informaciji koja nije javna“, dok je Ministarstvo obrazovanja ranije saopštilo da „nema dokaza o bilo kakvom uticaju na našu veb-stranicu ili baze podataka“.

Dodatni pritisak dolazi nakon tvrdnji evaluatora vještačke inteligencije Transluce da su agenti koji su izgledali kao da dolaze iz OpenAI-ja bezuspješno pokušali da upadnu na stranicu Ministarstva obrazovanja, što OpenAI nije potvrdio.

Ovo je drugi prekid razvoja u tri mjeseca, nakon julskog zastoja izazvanog objavom sajber napada na startup Hugging Face. OpenAI je ranije objavio još šest izvještaja o „neočekivanom ili zabrinjavajućem“ ponašanju modela i predstavio okvir za praćenje, ispitivanje i objavljivanje takvih slučajeva.

Digitalni svijet

Pametni satovi prate svaki vaš pokret

Naučnici su sproveli istraživanje tokom kojeg su uspjeli da zabilježe 25 najčešćih pokreta rukama korisnika, od pranja ruku do kucanja ili skrolovanja po ekranu telefona.

Pametni satovi postaju sve popularniji, jer je već odavno prevaziđena činjenica da se sat koristi samo da bi saznali koliko je sati. Osim tačnog vremena, pametni satovi mogu da nam daju i podatke o našem kretanju, sjedenju, spavanju ili bavljenju fizičkim aktivnostima. Većina ovih satova opremljena je senzorima koji mjere kako se mijenja naš način kretanja u toku dana, to jest da li u datom trenutku šetamo, trčimo ili vozimo bicikl.

Naučnici sa Univerziteta Karnegi Melon pronašli su način kako da senzore za pokrete iskoriste za mjerenje svega što naše ruke rade dok nosimo pametni sat, prenose elektronski mediji.

U izvještaju koji je predstavljen na godišnjoj konferenciji o tehnologiji u Glazgovu predstavili su nova saznanja kako elektronika može da saznaje i uči o svojim korisnicima preko senzora koji su ugrađeni u većinu današnjih pametnih telefona, pametnih satova i drugih sličnih uređaja.

Naučnici su u eksperimentu pratili pokrete ruku 50 učesnika ogleda koji su bilježili šta rade s rukama u periodu od skoro hiljadu sati kako bi stvorili bazu podataka. Dobijeni podaci bili su dovoljni da se napravi algoritam koji je u 95,2 odsto slučajeva mogao tačno da predvidi 25 najčešćih pokreta, uključujući pranje ruku, skrolovanje po ekranu telefona, pranje posuđa, korišćenje daljinskog upravljača ili kucanje po tastaturi.

Da bi uspjeli da zabilježe ovaj tip pokreta ruku, naučnici su u satove ugradili veoma brze senzore preko kojih su uspjeli da odrede položaj ruku, najčešće pokrete, pa čak i informacije o akustici, odnosno mikrovibracije koje stvaraju ruke ispitanika.

Kris Harison, glavni istraživač grupe „Fjučer interfejsis” (Future Interfaces) sa Univerziteta Karnegi Melon, kaže da je ovaj način istraživanja sličan kao kad držite stetoskop u ruci. Uređaj je, uz pomoć algoritma, uspio da zabilježi razne vrste pokreta.

Ova tehnologija predstavlja novi prodor u razvoju nauke, jer su naučnici uspjeli da urade nešto što je do danas bilo nemoguće, istakao je Harison.

On je objasnio da je sada moguće da vaš sat preko aplikacije prati koliko vremena trošite za jelo i koliko ste kalorija unijeli. Isto tako, vaš sat bi mogao da vas opominje tokom dana ukoliko niste unijeli dovoljno tečnosti u organizam.

Razvojem novih tehnologija dobijaju se i nove mogućnosti u njihovoj primjeni u svakodnevnom životu, ali treba se zapitati kako ona utiče na zaštitu ili eventualnu zloupotrebu podataka korisnika.

Na primjer, ukoliko bi ovaj sistem zabilješke o pokretima ugradili u satove kompanija „Epl” ili „Samsung” ili neke druge firme, korisnici satova bi ih automatski snabdijevali svim podacima sa svojih pametnih satova koji se odnose na kretanje. Ipak, koautor studije Džirad Lupit vjeruje da bi svi podaci trebalo da ostaju isključivo na pametnim satovima, bez mogućnosti povezivanja na internet, čime bi se spriječila eventualna zloupotreba.

Najbitnija činjenica jeste da je ovo istraživanje pokazalo kako čak i najmanji senzor, kao što je senzor pokreta, može da pruži dosta informacija o tome kako ljudi provode svoje vrijeme.

Digitalni svijet

Digitalni euro nužan za sigurnost?

Brojni ekonomisti pozvali su Evropski parlament da podrži uvođenje digitalnog eura, upozoravajući da bi eurozona mogla izgubiti kontrolu nad sopstvenim novcem i postati još zavisnija od američkih kompanija. Slaven Popović, izvršni direktor Montenegro berze, ističe da su ti argumenti donekle opravdani, jer se u brojnim zemljama eurozone sistem oslanja na američke kartične šeme poput Vise, Mastercarda i PayPala, te da je digitalni euro samo jedan od alata, ali ne i jedina linija odbrane Evropske unije od zavisnosti od kartičnih giganata, kaže Popović.

Više od 60 ekonomista u otvorenom pismu pozvalo je evropske poslanike da podrže uvođenje digitalnog eura. Evropski savjet već je podržao plan Evropske centralne banke da od 2029. godine uvede elektronski ekvivalent gotovine, ali ostaje pitanje da li će taj predlog na ključnom glasanju dobiti potrebnu većinu u Evropskom parlamentu.

Ekonomisti upozoravaju da bi eurozona mogla izgubiti kontrolu nad sopstvenim novcem i postati još zavisnija od američkih kompanija.

Popović navodi da su pozivi i argumenti ekonomista djelimično opravdani, jer u brojnim zemljama eurozone ne postoji nijedna domaća digitalna platna opcija, pa se sistem oslanja na američke kartične šeme – Vizu, Mastercard i PayPal.

“Ovakva zavisnost nosi određene rizike, poput geopolitičkih pritisaka, stranih komercijalnih interesa i sistemskih rizika koji su izvan evropske kontrole”, rekao je Popović.

Njemački odbor za bankarsku industriju ocijenio je planove Evropske centralne banke kao previše složene i preskupe,

“Ni evrospke banke nijesu u potpunosti saglasne sa projektom uvođenja digitalnog eura u obliku koji je predložen Evropskom parlamentu. U praksi, prema tim planovima, građani bi mogli da drže do 3.000 eura u digitalnom novčaniku kod ECB-a, što bi predstavljalo siguran javni novac i, što je važno, bio bi izvan bilansa privatnih banaka”, kazao je Popović.

Banke, naravno, strahuju od gubitka dijela depozita koji trenutno služe kao relativno jeftin izvor finansiranja, dodao je on.

Ipak, Popović naglašava da je digitalni euro samo jedan od alata, ali ne i jedina linija odbrane Evropske unije od zavisnosti od kartičnih giganata, te ocjenjuje da strah nije u potpunosti opravdan.

“Evropska centralna banka dizajnira digitalni euro isključivo kao platno sredstvo, a ne kao investicionu imovinu, što znači da se uvode limiti po korisniku, u iznosu od nekoliko hiljada eura, te da ne postoje kamate na digitalni euro. Takođe, kontrola novca i kontrola platne infrastrukture nijesu isto. Euro kao valuta ostaje pod punom jurisdikcijom Evropske centralne banke, bez obzira na to da li građani plaćaju karticama američkih platnih šema ili putem evropskih aplikacija”, rekao je Popović.

S druge strane, kaže Popović, već postoje evropske inicijative poput SEPA platne šeme, koja se u Crnoj Gori operativno koristi od kraja oktobra prošle godine.

Popović smatra da je evidentna politika slabog dolara, navodeći da je američka valuta dostigla neke od najnižih nivoa u odnosu na euro.

Prema njegovim riječima, već je jasno da postoji politika slabog dolara za koju se opredijelila američka administracija, te da se u narednom periodu može očekivati veoma dinamičan odnos između dvije valute.