Članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji će dodatno doprinijeti unaprjeđenju životnog standarda, što i jeste cilj aktuelne izvršene i zakonodavne vlasti. To je poručio potpredsjedni Skupštine Crne Gore Borisa Pejovića.

“U okviru Zapadnobalkanskog investicionog okvira odobreno je više vrijednih infrastrukturnih projekata, a koji obuhvataju rekonstrukciju željezničke dionice Bar-Golubovci za koju je izdvojeno 112.6 miliona eura, kao i šest grantova u ukupnom iznosu od 75 miliona eura za projekte zaštite životne sredine i energetike”,  navodi Pejović u saopštenju.

Dodaje da usvajanjem i realizacijom Reformske agende, kroz Plan rasta za Zapadni Balkan naša zemlja može računati na 383.5 miliona eura, od čega 110 miliona bespovratnih sredstava, dok će 273.5 miliona biti dostupno kroz povoljne kredite.

“Unaprjeđenje životnog standarda, infrastrukturni razvoj i jačanje vladavine prava neraskidivo su povezani sa našim uspješnim integaracionim putem u Evropsku uniju. Nakon zatvorena tri poglavlja od 33 za 12 godina integracija, aktuelna Vlada ima jako ambiciozan cilj da u naredne dvije godine zatvori preostalih 30, a već do kraja godine je izvjesno zatvaranje četiri pregovaračka poglavlja”,  ističe on.

Navodi da ocjene predsjednice Evropske komisije, Ursule Fon der Lajen, da je impresionirana kvalitetom i dinamikom napretka, te Izvještaj Evropske komisije koji je do sada najbolji za Crnu Goru, podsticaji su da nastavimo dalje još odlučnije i konkretnije ka punopravnom članstvu u EU.

Ovo je istorijski dan za Crnu Goru i evropsku budućnost države, kazao je premijer Milojko Spajić, na predstavljanju izvještaja Evropske komisije za ovu godinu.

“Malo je reći da možemo biti ponosni na učinjeno. Ovdje nijesu mjereni samo rezultati rada Vlade već i opozicije i NVO sektora”, kazao je Spajić, u Evropskoj kući u Podgorici.

Izvještaj je, kako kaže premijer, potvrda da je Vlada dobro podesila koordinate. On je kazao i da je ovo najbolji Izvještaj EK do sada.

“Izvještaj daje jasnu mapu puta i konačno vidi pristupanje EU ne kao mogućnost već kao izvjesnost”, kazao je premijer.

Kako je saopštio Spajić, 44. Vlada i 28. saziv Skupštine imaju šansu da Crnu Goru čine 28. članicom EU.

“Ovi ljudi imaju šansu za vječnost i iskreno se nadam mudrost da to ne ispuste. Nastaviću da dajem sve od sebe i nikome neću dozvoliti da taj put ugrozi. Platforma koju ćemo ponuditi nazvana “Barometar 2026” okupiće sve koji su iskreno posvećeni ovom cilju sa namjerom da nakon što do kraja godine zatvorimo četiri poglavlja, da do 2026. zatvorimo i preostalih 26 poglavlja”, poručio je premijer.

Crna Gora učvrstila poziciju kao lider u procesu pristupanja EU

Ambasador EU u Crnoj Gori Johan Satler kazao je da EK pod novim rukovodstvom ostaje fokusirana na proširenje EU.

“Novina će biti i da ćemo imati komesara koji će se isključivo baviti proširenjem. Prošla godina je bila pozitivna za proširenje”, kazao je Satler i dodao da se to odnosi na cio region.

Kada je riječ o Crnoj Gori, kako ističe Satler, veoma je pozitivan nalet iz Brisela se može osjetiti i u našoj državi. Približavanje Zapadnog Balkana EU, kako je naveo, odslikava i Plan rasta za te države.

Do karaj ove godine Crna Gora bi trebalo da postane i dio SEPE, naveo je Satler. Saopštio je i da je Izvještaj EK, u poređenju sa prošlom godinom jasno pozitivniji.

“Ukratko, njegova suština je da je Crna Gora učvrstila svoju poziciju kao predvodnik u procesu pristupanja EU i kao lider u procesu pristupanja EU. Ovaj izvještaj je pozitivan i ističe izazove koji postoje”, poručio je Satler.

On je saopštio i da je Crna Gora razvila ambicioznu mapu puta za zatvaranje poglavalja do 2026. godine. To je, kako kaže Satler, ambicionaz cilj, ali ostvariv.

“EU podržava zatvaranje četiri poglavlja do kraja godine. Optimističan sam da se to može desiti u decembru ove godine”, kazao je Satler.

Među izazovima naveo je sprovođenje izborne reforme, Poglavlje 19 i Poglavlje 2, gdje Crna Gora treba da pojača napore, kao i Poglavlje 27 – zaštita životne sredine.

“Mislimo da predstavljanje ovog Izvještaja znači da je čaša polupuna”, kazao je Satler i dodao da fokus treba da bude na konsenzusu.

Izvor: RTCG

Predsjednik Slobodne Crne Gore Vladislav Dajković kazao je na današnjoj konferenciji za novinare da prije godinu, kada je vlast činila uprava sa Ivanom Vukovićem, svega 2,35 odsto zaposlenih u Glavnom gradu su bili srpske nacionalisti, odnosno svega 19 zaposlenih. Lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević kazao je da je riječ o rodnoj, etničkoj, nacionalnoj, političkoj i ljudskoj moralnoj diskriminaciji.

Taj podatak, kako je kazao, saopšten je iz Službe za ostvarivanje izvršne funkcije gradonačelnik, a da ga je potpisala sekretarka Dragica Milačić.

Knežević je kazao da je dokument postavljen 17. februara prošle godine, ali da je skrivan do današnjeg dana.

Ističe da 2.35 odsto zaposlenih Srba u Glavnom gradu “nije slučajna cifra”.

“Ovo je trebalo da bude narativ i standard šta i kako da se uradi sa građanina koji se izjašnjavaju kao Srbi pred popis koji je trebao da se održi. Ovo je trebalo da znači da nam slučajno ne pada na pamet da iniciramo dvojno državljanstvo. Ovo je poruka i onima koji se bune kada pitamo koliko ima Srba zaposlenih u lokalnim samoupravama do i poslije 2020. godine”, kazao je Knežević.

Kako ističe, od 2006 do 2020. ni jedan Srbin nije obavljao funkciju ministra, predsjednika ili ambasadora.

Navodi da u Podgorici 87,5 odsto Crnogoraca radi u Glavnom gradu, dok su ostali, kako kaže, na manjem postotku.

“Slika i prilika građanske Crne Gore”, kazao je Knežević.

On se potom obratio predsjedniku države Jakovu Milatoviću, i pitao da li želi sa ljudima koji su Srbe doveli na 2,5 odsto u Glavnom gradu da pravi koaliciju.

Upitao je želi li sa njima da gradi Podgoricu.

“Treba li da ga podsjetim da su ga Srbi podržali u drugom krugu izbora… Da ih nije bilo još bi Milo bio predsjednik”, istakao je Knežević.

Izvor: RTCG