Connect with us

Ekonomija

CG ekonomija će u ovoj godini rasti 3,4 odsto

novac

Svjetska banka (SB) nije u najnovijem izvještaju mijenjala prognoze rasta crnogorske ekonomije za ovu i narednu godinu.

Crnogorska ekonomija bi, kako je SB prognozirala i u januarskom izvještaju, u ovoj godini trebalo da ojača 3,4 odsto, a u narednoj 3,1 odsto.

U najnovijem proljećnom izvještaju o ekonomskim izgledima u regiji Evrope i centralne Azije, u koji je agencija Mina-business imala uvid, SB je povisila prošlogodišnji rast crnogorske ekonomije za 0,2 procentna poena, odnosno sa 5,9 odsto na 6,1 odsto.

U dijelu dokumenta koji se odnosi na Crnu Goru, navodi se da nepovoljni globalni ekonomski izgledi i visoka domaća neizvjesnost opterećuju inače pozitivne izglede Crne Gore.

“Tokom perioda od ove do 2025. godine, predviđa se da će rast u prosjeku iznositi 3,1 odsto, pošto rast privatne potrošnje usporava, dok se očekuje da će investicije dati marginalno pozitivan doprinos rastu”, objasnili su iz SB.

Turizam će, kako procjenjuju u SB, vjerovatno nastaviti da se oporavlja u ovoj godini kako bi dostigao nivo iz 2019. godine, iako pogoršanje izgleda za rast u Evropskoj uniji (EU) i regionu može imati negativan uticaj, kako na turizam, tako i na šire izglede rasta.

Predviđa se da će siromaštvo pasti na 16,6 odsto, dok bi inflacija trebalo da uspori na 7,9 odsto u ovoj godini i dalje na četiri odsto u narednoj.

Iako više cijene energije nesrazmjerno utiču na siromašne, one takođe podržavaju izvoz električne energije Crne Gore, uz pomoć povećanja proizvodnih kapaciteta.

Predviđeno je da će ovi faktori, zajedno sa izvozom turističkih i transportnih usluga, podržati smanjenje deficita tekućeg računa na 11,1 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) 2025. godine.

Očekuje se da će fiskalni bilans u srednjem roku biti umjeren, ali će ostati povišen na 4,9 odsto BDP-a u ovoj godini i 4,5 odsto u narednoj, zbog viših plata, socijalnih i kapitalnih troškova.

Kao rezultat toga, javni dug će ostati visok na oko 70 odsto BDP-a u periodu od ove do 2025. Dodatne mjere fiskalne konsolidacije bi, međutim, dovele do boljeg fiskalnog učinka.

Zbog pooštravanja globalnih finansijskih uslova i značajnih finansijskih potreba Crne Gore od oko deset odsto BDP-a u ovoj godini, zemlji će biti potrebno veoma pažljivo fiskalno upravljanje i jača kontrola nad svojim rashodima.

Izgledi su okruženi višestrukim negativnim rizicima.

Visoka geopolitička neizvjesnost i globalna inflacija mogu oslabiti izglede za rast u glavnim trgovinskim partnerima Crne Gore.

“Inflatorni pritisci ubrzavaju monetarno zaoštravanje, što se pretvara u skuplje spoljno finansiranje. Politička nestabilnost i kašnjenja u rješavanju institucionalnog zastoja su glavni domaći rizici. Ozbiljnost predstojećih izazova zahtijeva snažnu političku posvećenost i akcije za ublažavanje ovih rizika”, zaključili su iz SB.

Reklama
Klikni da ostaviš komentar

Leave a Reply

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Ekonomija

Pejović: Ne može se govoriti o inflaciji, a preskakati rast plata

Ne može se govoriti o inflaciji, a preskakati rast plata, saopštio je Boris Pejović, potpredsjednik Skupštine Crne Gore.

„Realne brojke, a ne selektivni napadi! Inflacija u 12 država EU veća je nego u Crnoj Gori. Plate i penzije su značajno uvećane, dok je javni dug smanjen na 62-63% BDP-a. Kreditni rejting Crne Gore podignut je dva puta – zbog odgovorne ekonomske politike“, izjavio je funkcioner Pokreta Evropa sad (PES).

Kako je dodao, „minimalna plata danas je tri puta veća, građani imaju više za život.

Ne može se govoriti o inflaciji, a preskakati rast plata. Građani znaju koliko danas zarađuju i koliko im je ostajalo prije“, izjavio je Pejović.

Continue Reading

Ekonomija

Od 2022. godine zarade rasle oko 200 odsto, a inflacija između 30 i 70 odsto

Od 2022. godine do danas, minimalne i prosječne zarade u Crnoj Gori značajno su porasle, dok je inflacija zabilježila rast od preko 30 odsto, pokazuju podaci Monstata. Povećanje minimalne plate za 170% (600€) i 260% (800€), kao i prosječne plate za 100% (1.012€), uz istovremeno povećanje minimalne penzije za 200% (450€), donijelo je značajne promjene u standardu građana.

Programi koji su sprovedeni umjesto predviđene ekonomske krize donijeli su ekonomski preporod, a uvođenje programa „Evropa sad 2“ novembra prošle godine dodatno je poboljšalo finansijsku situaciju. Najniža penzija sada iznosi 450€, a prosječna 537€, dok su prosječne plate porasle sa 850 na 1.000 eura, a minimalne sa 450 na 600, odnosno 800 eura, zavisno od stepena obrazovanja.

Mitar, penzioner iz Zete, ističe da je ranije jedva sastavljao kraj s krajem, dok sada ima mogućnost za dostojanstven život.

„Prije sam bio na ivici siromaštva, sada već živim lagodnije. Imam podršku svoje djece, koji sada zarađuju više, i zajedno možemo da živimo bez velikog pritiska. Lakše pokrivam troškove i više se ne bojim svakog sledećeg mjeseca“, kaže Mitar.

Mlada Dina, koja radi u jednom trgovinskom lancu, navodi da sada konačno ima fer platu u skladu sa svojim radnim obavezama.

„Iako su cijene porasle, sada sebi mogu da priuštim više. Napokon osjećam da moj rad vrijedi. Svake nedelje mogu sebi da priuštim ručak u nekom od primorskih gradova, pa čak i putovanje u susjedne zemlje. Prije mi je to bilo nezamislivo“, ističe Dina.

Iako je inflacija zabilježila rast između 30 i 70 odsto, veći prihodi omogućili su građanima da lakše podnesu poskupljenja i poboljšaju kvalitet života. Uvođenjem ekonomskih reformi i povećanjem zarada, Crna Gora nastavlja da unapređuje životni standard svojih građana.

Continue Reading

Ekonomija

“Evropa sad” tek treći uzročnik inflacije, 90% inflacije uvezeno

Podaci sa panel diskusije održane na Ekonomskom fakultetu u Podgorici potvrđuju stavove premijera o inflaciji. Profesorica Maja Baćović istakla je da je 90% inflacije u Crnoj Gori rezultat globalnih ekonomskih kretanja, dok je program “Evropa sad” tek treći uzročnik.

Baćović je naglasila da su makroekonomski pokazatelji jasni i da je “Evropa sad 1” imala pozitivne efekte na tržište rada, posebno u smislu uvođenja sive ekonomije u legalne tokove. “Broj zaposlenih se u posljednje četiri godine povećao za oko 75.000, što pokazuje da su radna mjesta postala vidljivija u legalnim okvirima”, kazala je profesorica.

Šef Kabineta predsjednika Vlade, Branko Krvavac, saglasio se s ovom analizom, ističući da, uprkos izazovima, Crna Gora ima nižu inflaciju nego mnoge druge evropske zemlje. “Polazne osnove u analizama nijesu dobre, ali uz program ‘Evropa sad’ i smanjenje poreskog opterećenja na rad, mi smo ispod EU zone inflacije”, rekao je Krvavac.

Ova panel diskusija jasno potvrđuje da je inflacija u Crnoj Gori uglavnom uvezena, dok su mjere kao što je “Evropa sad” imale efekte na tržište rada i smanjenje poreskog opterećenja.

Continue Reading

Facebook

Istaknuto

Najnovije

Istaknuto