Politika

Abazović: Crna Gora nije u vanrednom stanju, stanje Ustavnog suda riješiti 22. novembra

Abazović je istakao da nije mogao da zaključi šta je stav DPS-a, sem da postoji volja za dogovorom.

Crna Gora nije u vanrednoj situaciji, a u destabilizaciju je guraju samo one strukture koje više nemaju podršku građana Crne Gore, saopštio je danas premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović.

“Ovu situaciju treba da riješimo na demokratski način i moj apel prema DPS-u je da 22. decembra izglasamo makar jednog sudiju Ustavnog suda, a volio bi da to kompletiramo”, kazao je Abazović.

Odgovarajuću na pitanja novinara, istakao je da je jedina relevantna insttucija za ocjenu ustavnosti je Ustavni sud.

“Mislim da nije korektno da se ulazi u tumačenja ustavnosti. Poruka koju ozbiljno treba da shvatimo je deblokada Ustavnog suda, i priliku za to imamo 22. Tada ćemo vidjeti ko je za evropsku Crnu Goru, ko nije”, naveo je premijer.

Abazović je istakao da nije mogao da zaključi šta je stav DPS-a, sem da postoji volja za dogovorom.

“Jeste malo čudno, Đukanović poziva na proteste – ne dolazi na proteste, Đukanović poziva na dijalog – ne dolazi na dijalog. Ali, ne treba se baviti formalnostima, već suštinom”, poručio je predsjednik Vlade.

Osvrnuo se i na kandidate za sudije Ustavnog suda:

“Za četiri kandidata se nije čulo nešto što bi značilo njihovo osporavanje, 19 ih je bilo na zadnjem konkursu, ne znam gdje mislimo da pronalazimo ljude”, kazao je Abazović i istakao da DPS opstruira izglasavanje jer slabi njihova podrška.

Na pitanje kako komentariše to što pojedine kolege iz parlamenta traže da se postupak izbora sudija Ustavnog suda vrati na početak, on je odgovorio da bi, ako bi se vratilo na početak, to oduzelo makar još dva mjeseca.

Abazović je, odgovarajući na pitanje da li će URA podržati izmjene Zakona o predsjedniku ako sudije Ustavnog suda ne budu izabrane 22. novembra, rekao da mišljenje o ustavnosti određenog akta može da da samo Ustavni sud.

“Možemo da damo stav, ali svoj pečat daje ta institucija”, dodao je Abazović.

On je kazao, da osim u jednom tvitu koji je krajnje individualan, nije čuo od evropskih zvaničnika da su izmjene Zakona o predsjedniku neustavne.

“Zabrinutost je nešto drugo, i ja to poštujem. Zabrinuti smo za mnoge stvari, ali nije korektno da neko ulazi u tumačenje ustavnosti, a da za to nije nadležan.

Sledeće

Đukanović zatražio od Venecijanske komisije mišljenje o Zakonu o predsjedniku

Ne propustite

Đurović: Svi politički subjekti da preuzmu odgovornost, biće sastanak i prije 22. novembra

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Spajić i Mandić na vaskršnjoj liturgiji u Hramu

Premijer Crne Gore Milojko Spajić i predsjednik Skupštine Andrija Mandić sa suprugama prisustvuju vaskršnjoj liturgiji u Hramu Hristovog Vaskrsenja u Podgorici.

Za razliku od prethodne godine, službu sa njima u hramu ne prati predsjednik države Jakov Milatović.

Pored Spajića i Mandića, liturgiji prisustvuju gradonačelnik Podgorice Saša Mujović, predsjednica Skupštine Glavnog grada Jelena Borovinić Bojović, potpredsjednik Skupštine Crne Gore Boris Pejović, izvršni direktor Pokreta Evropa sa (PES) Vlade Bojović…

Liturgiju u podgoričkom hramu služi mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije.

Politika

Montenegrobet: Nove protivustavne i protivzakonite predloge Ministarstva finansija u oporezivanju dobitaka igrača

Sedam izmjena propisa u oblasti igara na sreću za manje od dvije godine i kreiranje regulatornog haosa putem kampanje dezinformacija.

Gotovo da ne postoji član Ustava Crne Gore u dijelu ekonomskih prava i sloboda koji nije prekršen dvogodišnjim djelovanjem Ministarstva finansija u oblasti igara na sreću, gdje su povrijeđena sva načela pravne sigurnosti prekomjernim izmjenama propisa kojima se kreira nesaglediva ekonomska šteta.

Broj ustavnih inicijativa i tužbi se samo povećava, a šteta koju će budžet u krajnjem ishodu pretrpjeti višestruka je u odnosu na kratkoročnu korist koju Ministarstvo finansija smatra da protivzakonito ostvaruje.

Svjedoci smo inflacije propisa kakva ne postoji nigdje u svijetu, gdje se svjesno zatvara regularno tržište i na velika vrata uvode nelegalni operateri, dok se paralelno vodi lažna kampanja zaštite maloljetnika, koje Ministarstvo finansija svojim prekomjernim propisima zapravo usmjerava ka nelegalnim operaterima i rukama zelenaša, čiji je posao trenutno na istorijskom vrhuncu, o čemu mediji intenzivno pišu upravo zbog neracionalnih predloga Ministarstva finansija.

Zatim smo bili svjedoci uvođenja u svijetu nezapamćene mjere da se vrši identifikacija i prijava svih igrača koji učestvuju u igrama na sreću sa 20 €, pravdajući to lažnim kampanjama da je to zahtjev EU, iako je to neistina, jer je prag za iste stvari u EU i tacno 100 puta veći.

Danas smo svjedoci nove lažne kampanje od strane Ministarstva finansija, kojom se uvodi nezabilježen propis u igrama na sreću bilo gdje u svijetu, gdje se oporezuje svaki tiket u djelatnosti klađenja, i to pod lažnim obrazloženjem da „pojedini operateri“ ne poštuju zakon, što je potpuno netačno i neistinito.

Svi legalni operateri poštuju nemoguće zakonske propise Ministarstva, očekujući pozitivnu ocjenu Ustavnog suda i relevantnih međunarodnih institucija o prethodnim nezakonitim predlozima Ministarstva finansija, u cilju očuvanja svog biznisa.

Kao što pokazuje primjer Albanije, ovakve mjere po pravilu vode ka pravoj eksploziji nelegalnog kockanja, što je direktno povezano sa skokom maloljetničkog učešća u igrama na sreću. Kada igrači, zbog nekonkurentne ponude usljed poreskog opterećenja poput predloženog, prelaze na ilegalne sajtove, efektivna kontrola nestaje, opadaju javni prihodi, a dramatično rastu višestruki društveni rizici (maloljetničko kockanje, kriminalitet i sl.). Zbog toga je usvajanje ovakvog predloga zakona faktičko otvaranje vrata za nelegalno tržište i povećanje broja maloljetnika koji će postati zavisnici od igara na sreću. Montenegrobet: Nove protivustavne i protivzakonite predloge Ministarstva finansija u oporezivanju dobitaka igrača.

Sedam izmjena propisa u oblasti igara na sreću za manje od dvije godine i kreiranje regulatornog haosa putem kampanje dezinformacija.

Molimo poslanike Skupštine Crne Gore da se prekine sa protivustavnim progonima i maltretiranjem industrije igara na sreću i da se nove, predložene izmjene i dopune Zakona o porezu na dohodak građana od strane Ministarstva finansija odbace, jer Ministarstvo finansija zanemaruje odluku Ustavnog suda Crne Gore od 28.01.2026. godine, koji je po istom osnovu oglasio neustavnim dio Zakona o unutrašnjoj trgovini.

Pokušali smo svim zakonom predviđenim sredstvima da objasnimo štetnost i neodrživost ovog propisa, međutim nijesmo naišli na razumijevanje i, shodno tome, nastavićemo da se obraćamo za pomoć svim međunarodnim institucijama.

Svuda u svijetu igre na sreću su zabava dostupna svim punoljetnim građanima, a primjena ovog Zakona o porezu na dohodak građana znači potpuno zatvaranje legalne industrije igara na sreću u Crnoj Gori, inflaciju maloljetničkog kockanja i dodatno povećanje zelenašenja.

Molimo vas da razumijete da je legalno tržište partner države u sprečavanju svih neželjenih dešavanja u ovoj osjetljivoj industriji, te vas molimo da nam pomognete da zajedno učestvujemo u rješavanju svih problema i da ne gurate našu industriju u pogrešne ruke, čije ćemo posljedice svi zajedno osjećati dug period zbog pogrešnih odluka i kratkoročnih interesa.

Izvor: Montenegrobet

Politika

Ni nakon tri godine SO Zeta nije usvojila deklaraciju o nepriznavanju Kosova

Urednik

U političkom životu postoje odluke koje mijenjaju tok stvari – i postoje one koje služe samo da ostave utisak da se nešto radi. Deklaracija o poništenju i nepriznavanju Odluke o priznanju Kosova u SO Zeta nesumnjivo pripada ovoj drugoj kategoriji.

Kada je rukovodstvo Opštine Zeta najavilo dokument koji bi, kako je predstavljeno, trebalo da artikuliše stav „većinske Crne Gore“, činilo se da lokalna vlast ulazi u ozbiljan politički proces. Međutim, vrlo brzo se pokazalo da iza te najave ne stoji ni institucionalna volja, ni politička dosljednost.

Tri godine kasnije, deklaracija nije usvojena. Nije postala dio pravnog sistema. Nije proizvela nikakvu obavezu. Nije čak ni dobila priliku da bude predmet ozbiljne skupštinske rasprave. Većina u Skupštini opštine Zeta jednostavno je nije stavila na dnevni red.

To nije proceduralni propust – to je politička odluka.

deklaracija zeta kosovo

Jer kada vlast želi da nešto usvoji, ona to i uradi. Kada ne želi – tema se razvlači, odlaže i na kraju zaboravlja. Upravo to se dogodilo sa deklaracijom koja je, u javnosti, predstavljena kao pitanje od „istorijskog značaja“.

Sličan obrazac viđen je i u slučaju kolektora u Botunu. Lokalna vlast je organizovala referendum, podigla očekivanja i predstavila proces kao borbu za interese građana. Međutim, kao i u slučaju deklaracije, rezultat nije imao pravnu snagu. Kolektor nije zaustavljen, niti je referendum proizveo obavezujuće posljedice.

Dakle, dva procesa – ista logika: snažna politička retorika, slaba institucionalna realizacija.

Ono što povezuje ova dva slučaja jeste način na koji se politika u Zeti vodi – kroz teme koje mobilizuju emocije, a ne kroz odluke koje proizvode konkretne efekte. Kosovo kao identitetsko pitanje i Botun kao lokalno pitanje egzistencije postali su instrumenti političkog opstanka, a ne rješavanja problema, od glasne najave do tihog povlačenja.

Ako je deklaracija zaista bila izraz „volje naroda“, kako se tvrdilo, onda je njen izostanak iz skupštinske procedure poruka da ta volja nije bila prioritet – već sredstvo.

Zeta tako danas ostaje primjer politike koja proizvodi događaje, ali ne i odluke. U kojoj se organizuju referendumi bez posljedica i najavljuju deklaracije bez epiloga. Deklaracija nije usvojena, kolektor nije zaustavljen, ali su politički poeni – makar privremeno – ubirani.