Priroda i društvo

Sindikat prosvjete u srijedu prekida nastavu: Nije protest, već javni čas

Predsjednik Sindikata prosvjete Radomir Božović poručio je da prosvjetni radnici sjutra ispred ministarstva neće štrajkovati, već protestovati i održati javni čas, zbog čega nema bojazni da bi nadležni mogli da sankcionišu zaposlene koji se ne pojave na nastavi.

Božović je rekao da je u pitanju sindikalna manifestacija, korak kojim žele da iskažu ogorčenje zbog nepoštovanja Granskog kolektivnog ugovora (GKU), kojim je predviđeno povećanje zarada zaposlenima u iznosu 10 odsto od januara.

“Nije u pitanju štrajk, već javni čas, koji će trajati sat ili sat i 15 minuta”, odgovorio je Božović “Vijestima”.

Sa druge strane, iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija poručuju da je srijeda, 27. decembar, radni dan u svim vaspitno-obrazovnim ustanovama i da im nije dostavljena bilo kakva odluka o prekidu rada, kako predviđaju važeći propisi.

“Uvjereni smo da će uprave škola postupati u skladu sa zakonom, u najboljem interesu djece i javnom interesu, što je suština funkcionisanja javno-obrazovnih ustanova”, odgovorili su iz resora kojim rukovodi Anđela Jakšić Stojanović.

Izvinjenje učenicima zbog prekida nastave

Božović je juče “Vijestima” kazao da su napravljena uputstva za članove Sindikata i da se sindikalni povjerenici obraćaju direktorima škola, kako bi najavili prisustvo članova na sindikalnoj manifestaciji koja se organizuje na nacionalnom nivou. Potvrdio je da je u pojedinim školama prije tri dana organizovana radna subota, kako bi se nadomjestili budući izgubljeni časovi tokom srijede.

“Na ovom javnom času poručićemo svima da branimo pravo, pravdu i dostojanstvo, da pošaljemo poruku da je Crna Gora pravna, a ne država hajdučije”, rekao je Božović.

On je istakao da sa aktivnostima idu postepeno, onako kako je odlučeno na sjednici Glavnog odbora i da očekuju da prevlada razum.

“Ispalo je da smo kolateralna šteta između PES-a i URE. Tražimo isključivo da se poštuje ono što je potpisano, a u suprotnom bićemo prinuđeni na radikalizaciju borbe za svoja prava”, naglasio je Božović.

Sindikat prosvjete juče je uputio i javno pismo učenicima i njihovim roditeljima, poručivši da u velikom broju vaspitno-obrazovnih ustanova u Crnoj Gori sjutra neće biti nastave. Zbog toga su im se kao organizatori protesta izvinili i izrazili nadu da će ih razumjeti.

“Prosvjetnim radnicima je dužnost da uče djecu pravim vrijednostima, da budu slobodni građani, da ne odustaju. Biće uzaludan naš trud, ako nismo spremni da im na praktičnom primjeru pokažemo kako se izboriti za ono što je istina, za ono što je pravda. Mi ne prekidamo nastavu. Mi je selimo ispred Skupštine, gdje u otvorenoj školi svi zajedno držimo javni čas, sa nastavnom temom ‘Za bolje sjutra – pravda za prosvjetu danas’”, poručili su iz Sindikata prosvjete.

Tvrde da je ovo jedna od najvažnijih lekcija koju mogu održati djeci.

“Ta lekcija ima za cilj da javnost prepozna da je osnovna svrha zakona da pomaže građanima i štiti društvo, da je obaveza države i institucija da poštuju i sprovode zakone i ugovore (GKU), značaj prosvjetnog radnika za društvenu zajednicu, doprinos nastavnika u oblikovanju budućnosti, probleme i prepreke sa kojima se suočavaju prosvjetni radnici u Crnoj Gori”, navodi se u dopisu Sindikata prosvjete.

Ministarstvo: Nastava u srijedu obavezna

Iz Ministarstva su juče kazali da je srijeda radni dan u skladu sa utvrđenim školskim kalendarom i programom rada ustanova, pa je predviđeno da svi učenici tog dana i svih ostalih radnih dana do kraja drugog klasifikacionog perioda imaju nastavu.

“Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija nije zvanično obaviješteno od bilo koje obrazovne ustanove da je u prošlu subotu u te svrhe odrađivana nastava za bilo koji radni dan u okviru ove sedmice”, navodi se u odgovoru tog resora.

Oni su istakli da razumiju zahtjeve zaposlenih u prosvjeti i evidentnu potrebu da se unaprijede uslovi rada kao i materijalni položaj, za šta su neophodna održiva sistemska rješenja i socijalni dijalog.

“Nadamo se da neće biti potrebe za bilo kakvim nadoknađivanjem obaveznog nastavnog procesa. Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija nema zvaničnih informacija, niti je ovom Ministarstvu dostavljena bilo kakva odluka o prekidu rada, kako predviđaju važeći propisi”, navodi se u odgovoru.

Iz Ministarstva su pojasnili da je minimum procesa rada propisan važećom Uredbom o minimumu procesa rada i načinu njegovog obezbjeđivanja u ustanovama javnog obrazovanja.

“Ovom Uredbom definisan je minimum procesa rada u ustanovama osnovnog i srednjeg obrazovanja, predškolskog vaspitanja i obrazovanja, domovima učenika i studenata, kao i na Univerzitetu i ustanovama visokog obrazovanja, koje izvode javnovažeće obrazovne programe. Za vrijeme minimuma procesa rada, nastavnici, stručni saradnici i saradnici u nastavi su dužni da izvode nastavu redovno, po dnevnom rasporedu časova, u skladu sa obrazovnim programom i godišnjim programom rada škole”, zaključuju iz ministarstva.

Udruženja biologa, hemičara i nastavnika fizike podržala proteste

Udruženje biologa Cellula, Udruženje hemičara i Udruženje nastavnika fizike izražava nezadovoljstvo zbog odluke Vlade da se koeficijenti za radna mjesta prosvjetnih radnika ne koriguju u skladu s usvojenim Granskim kolektivnim ugovorom (GKU), navodi se u zajedničkom saopštenju ta tri udruženja.

Najavili su da će u slučaju nepostizanja dogovora podržati organizovanje protesta u skladu sa Zakonom o štrajku.

Prethodno je protest podržalo Udruženje nastavnika matematike, ali i veći broj kolektiva škola.

Izvor: Vijesti

Slične teme:Crna gora sindikat prosvete zarade

Sledeće

Prosvjetari protestovali ispred Skupštine

Ne propustite

Radnicima Pošte po 100 eura za Novu godinu

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Priroda i društvo

Lakušić: Nemanje vodne dozvola može da zavrne slavine

Vodovodna preduzeća ne smiju distribuirati vodu za piće bez vodne dozvole jer je ona ključni pravni osnov koji potvrđuje da je odgovarajućeg kvaliteta i u skladu sa važećim standardima, kaže Zoran Lakušić, predsjednik odbora direktora Regionalnog vodovoda.

Vodnu dozvolu u Podgorici već decenijma nemaju gradska vodoizvorišta Mareza, Ćemovsko polje i Zagorič, objelodanio je Aleksandar Nišavić, direktor Vodovoda. Tri gradska izvorišta, kako je prije dva dana za “Dan” saopštio Nišavić, rade bez vodne i upotrebne dozvole, a nemaju utvrđene zone zaštite. Ove dozvole se dobijaju na dan otvaranja, a Mareza je puštena u sistem davne 1952. godine. Sadašnja uprava Vodovoda je pokrenula proceduru dobijanja dozvola kod Uprave za vodu.

“Vodna dozvola obezbjeđuje da se voda crpi i distribuira na održiv način, u skladu sa propisima o zaštiti vodnih resursa i ekološkim normama. Distribucija bez dozvole mogla bi dovesti do pravnih posljedica, uključujući kazne, obustavu poslovanja, pa čak i kaznenu odgovornost. Nedostatak vodne dozvole znači da korišćenje vodnih resursa, u ovom slučaju izvorišta, nije odobreno u skladu sa zakonskim i tehničkim normama koje regulišu upotrebu voda. To je ključni dokument kojim se osigurava da se vodni resursi koriste na odgovoran i održiv način, uz poštovanje svih ekoloških i tehničkih standarda. Kada izvorište nema ovu dozvolu, to nosi ozbiljne posljedice”, saopštio je Lakušić.

Lakušić se osvrnuo i na opasnosti nedostatka sanitarnih zona zaštite izvorišta vode.

“Nedostatak tih zona otvara vrata mnogobrojnim zdravstvenim, ekološkim i ekonomskim rizicima, koji dugoročno mogu ugroziti stanovništvo i prirodne resurse. Bez adekvatne zaštite izvorišta, opasnost od zagađenja vode postaje sve veća, a posledice mogu biti pogubne. Prije svega, fekalno zagađenje postaje neizbježno kada se septičke jame, kanalizacioni sistemi i stoka nalaze u neposrednoj blizini izvora. Bez sanitarnih zona, fekalije lako dospijevaju u izvorišta, noseći sa sobom opasne bakterije i viruse”, naveo je Lakušić.

Zoran Lakušić dodaje da usvajanje i primjena sanitarnih zona postaje hitan prioritet kako bi se spriječile neizbježne posljedice koje mogu nastupiti ukoliko se ne preduzmu odgovarajuće mjere zaštite.

“Sanitarne zone nisu samo regulativna formalnost, već vitalni mehanizam za zaštitu javnog zdravlja i očuvanje najvažnijeg resursa – vode”, rekao je Lakušić.

Izvor: Dan

Priroda i društvo

Popis 2023: Srpski jezik najzastupljeniji u Crnoj Gori, ispred crnogorskog

screenshot/mediabiro

Prema najnovijim podacima Monstata iz popisa stanovništva 2023. godine, srpski jezik se ističe kao dominantan u Crnoj Gori. Srpski je maternji jezik za 43,18% građana, odnosno za 269.307 stanovnika, dok njime kao svakodnevnim jezikom govori čak 43,52%, što predstavlja 271.422 osobe. Crnogorski je maternji jezik za 34,52% ili 215.299 stanovnika, dok ga svakodnevno koristi 36,23% građana, što čini ukupno 225.956 osoba.

U Crnoj Gori živi 32,93% Srba, odnosno 205.370 osoba, dok Crnogoraca ima 41,12%, odnosno 256.436. Kada je reč o verskoj pripadnosti, pravoslavna vera dominira, s ukupno 443.394 vernika.

Na području Zete, koja broji 16.071 stanovnika, prosečna starost iznosi 39,6 godina, što ukazuje na relativno zrelu populaciju. U opštini Zeta, prema nacionalnoj i etničkoj pripadnosti, 8.005 građana se izjašnjava kao Crnogorci, dok se 6.946 izjašnjava kao Srbi. Prema maternjem jeziku, 10.252 stanovnika smatra da im je maternji jezik srpski, dok 4.722 smatra da im je maternji jezik crnogorski. Stanovnici pravoslavne vjere najzastupljeniji su u Zeti, njih 15.406, što čini 95,86% ukupne populacije.

Priroda i društvo

Raspisan konkurs za upis na doktorske studije na Univerzitetu Crne Gore

Centar za doktorske studije Univerziteta Crne Gore danas je raspisao konkurs za upis na doktorske studije u studijskoj 2024/25. godini.

Prijava sa odgovarajućim dokazima se podnosi organizacionim jedinicama Univerziteta Crne Gore 15. i 16. oktobra 2024. godine, do 14 sati. Za studijski program Održivi razvoj prijave se podnose u prostorijama Rektorata Univerziteta Crne Gore. Na ovaj studijski program mogu konkurisati kandidati čiji su prethodni nivoi studija iz oblasti prirodnih i tehničkih nauka.

Slobodna mjesta Univerziteta Crne Gore na doktorskim studijama su na sljedećim studijskim programima: Biotehnika (5), Elektrotehnika (15), Ekonomija (5), Fizička kultura (10), Turizam (3), Jezik i književnost (10, Filološki fakultet), Političke nauke (3), Medicina (10), Stomatologija (5), Farmacija (5), Filozofija (2), Geografija (2), Istorija (1), Sociologija (1), Pedagogija (2), Građansko-pravni smjer (2), Krivično-pravni smjer (2), Građevinarstvo (10), Mašinstvo (5), Metalurgija i materijali (2), Hemijska tehnologija (2), Pomorske nauke (3), Menadžment u pomorstvu i logistika (3), Biologija (1), Matematika (2) i Održivi razvoj (15).

Pravo prijave na konkurs za upis na doktorske studije imaju kandidati koji su stekli diplomu akademskog naziva magistra/mastera iz odgovarajuće oblasti nauka/umjetnosti, odnosno akademsku diplomu regulisanih profesija, nakon stečenih najmanje 300 ECTS kredita.

Doktorske studije traju tri studijske godine (šest semestara), odnosno obim studijskog programa ovih studija iznosi 180 ECTS kredita. Kandidat za upis dužan je podnijeti prijavu i dokaze o ispunjavanju uslova.

Postupak rangiranja realizuje Komisija za doktorske studije na organizacionoj jedinici Univerziteta.

Upis kandidata obaviće se do 21. oktobra 2024. godine. Početak nastave je 4. novembar 2024. godine.

Više informacija o uslovima upisa i procedurama možete pronaći ovdje.

Konkurs je objavljen u dnevnim novinama koje izlaze u Crnoj Gori, kao i na zvaničnoj internet stranici Univerziteta Crne Gore.