Predsjednik Demokratske narodne partije Milan Knežević saopštio je da je komisija formirana od strane Agencije za životnu sredinu već pripremila pozitivno mišljenje i saglasnost za izgradnju kolektora u Botunu, što je, kako navodi, potvrda udruženog kriminalnog djelovanja usmjerenog protiv zdravlja građana i životne sredine u Botunu i Gornjoj Zeti.

“Pozivam SDT da protiv članova komisije koji su dali pozitivno mišljenje na ekološki genocid u Gornjoj Zeti po službenoj dužnosti pokrene istražni postupak i utvrdi da li u njihovom ponašanju ima elemenata zloupotrebe službenog položaja i koruptivnosti, a na šta osnovano sumnjam i javno ukazujem. Ukoliko izostane reakcija SDT-a, lično ću podnijeti krivičnu prijavu protiv svih članova komisije koji su dali pozitivno mišljenje i dozvolu za ubistvo građana Botuna i Gornje Zete”, naveo je Knežević.

On je istakao da nakon ovog, kako ga naziva, kriminalnog akta, koji bi zvaničnu formu trebalo da dobije u petak, postaje jasno da se u slučaju izgradnje kolektora radi o visokoj korupciji.

“Nezavisno od toga da li će SDT reagovati ili neće, odgovor građana čitave Zete biće jasan i nedvosmislen. Svuda i na svakom mjestu suprotstavićemo se ovom zločinačko koruptivnom naumu, jer kako kaza Njegoš: ‘Odbrana je s životom skopčana’. Mi u Botunu branimo živote naše djece i njihovu budućnost, i ovo više nema veze s politikom. Svi ćemo, bez obzira na političke razlike, ustati da branimo i odbranimo zemlju, vodu i vazduh koje su nam četiri i po decenije trovali praveći od Zete crnogorski Černobilj”, poručio je Knežević.

Dodao je da je svaka vlast prolazna i da je, kako kaže, samo pitanje da li sa vlasti odlazite “crnog obraza kao nepomenici ili uzdignute glave”.

“Izgleda da su neki odlučili da svoje kratke političke i ‘akademske’ karijere upravo završe crnog obraza, a ni Spuž im posle ovoga neće biti daleko”, zaključio je Knežević.

Iako je Crna Gora još 2016. godine raspisala međunarodnu potjernicu za Svetozarom Marovićem, bivšim predsjednikom državne zajednice Srbije i Crne Gore i visokim funkcionerom DPS-a, srpske vlasti i dalje odbijaju da ga izruče Podgorici. Marović, koji je pravosnažno osuđen zbog korupcije i priznanja da je bio na čelu kriminalne grupe koja je oštetila Budvu za više miliona eura, slobodno se kreće Beogradom. Nedavno je ponovo viđen na Vračaru, iako bi odavno trebalo da izdržava kaznu zatvora u Crnoj Gori.

Crnogorsko Ministarstvo pravde je nedavno po sedmi put zatražilo izručenje Marovića, ali bez uspjeha, zvanični Beograd pokazuje spremnost da zatvori oči pred ovim zahtjevima. Takav odnos ne samo da obesmišljava međunarodne potjernice, već šalje poruku da politički i kriminalni interesi često imaju prednost nad vladavinom prava.

Sličnu sudbinu doživljava i potjernica za Berancem Vukom Vulevićem, osobom za kojom je Interpol prošle godine raspisao crveno upozorenje zbog sumnje da je umiješan u međunarodni šverc čak dvije i po tone kokaina. Prema bezbjednosnim podacima, Vulević se takođe nalazi u Beogradu, gdje uživa zaštitu pripadnika “vračarskog” i “kavačkog” klana, ali i pojedinaca iz srpske vlasti, kojima zauzvrat pomaže u razbijanju protesta.

Beograd očigledno postaje sigurna luka za ljude pod međunarodnim potjernicama – i za one sa pravosnažnim presudama, i za one koje se sumnjiče za najteža krivična djela. Dok region nominalno dijeli evropske integracione ciljeve i obavezu saradnje u borbi protiv kriminala, praksa pokazuje da političke veze i mreže zaštite i dalje nadjačavaju međunarodne sporazume i zahtjeve za pravdu.

Potpredsjednik Skupštine Crne Gore Boris Pejović kazao je da pozdravlja izjavu Marte Kos da bi Crna Gora već 2028. godine mogla postati članica Evropske unije, te da je to još jedna potvrda da Crna Gora ide u dobrom pravcu i da su svi napori prepoznati od strane Evropske komisije.

“Za nepune dvije godine rada ove Skupštine i Vlade zatvoreno je više pregovaračkih poglavlja nego što je opozicija uspjela u više od decenije dok je bila na vlasti”,  istakao je Pejović.

Razlika je, poručuje, jasna – dok smo mi pokazali odlučnost, rezultate i političku volju, oni su fingirali reforme i zaustavili evropski put.

“Deklarativno su se predstavljali kao proevropska vlast, ali u praksi nijesu uradili ništa. Zato je Crna Gora godinama stajala u mjestu. Danas, prvi put nakon dugo vremena, Crna Gora ima realnu perspektivu da postane članica EU. Nastavićemo sa reformama, jer građani zaslužuju evropski standard, evropske vrijednosti i državu koja je dio evropske porodice”, zaključuje Pejović.