Priroda i društvo

Od sledećeg polugođa zabrana mobilnih telefona u osnovnim školama u Zeti

Učenici osnovnih škola u Zeti od sledećeg polugođa više neće koristiti mobilne telefone u učionicama. To je preporuka Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, koju podržavaju uprave ovih škola. Neke od njih, kao što su OŠ “Vladika Danilo” iz Srpske i OŠ “Zarija Vujošević” već su ih zabranili, što se, kako kažu, pokazalo kao dobro. Ostale škole sačekaće da se izjasni Savjet roditelja i školski odbor.

Lidija Rašović, direktorica OŠ “Vladika Danilo”, kazala je da su u njihovoj školi telefoni na časovima zabranjeni.

“Kod nas je zabranjeno donošenje telefona i ako se to desi oni se odlažu dok traje nastava. Od narednog polugođa uopšte neće smjeti donositi telefone. Ko hoće da se čuje sa roditeljima ima naš telefon. Svi smo u funkciji djece. Svakog dana ih vozimo kada je to potrebno, ako je dijete bolesno ili nema prevoz. Roditelji znaju da mogu da računaju na to”, rekla je Rašović.

Predsjednica Savjeta roditelja ove škole Tamara Bubanja kaže da se odluka da se zabrane telefoni dobro pokazala.

“Više nema snimanja tokom časova, pažljiviji su na času i koncentracija im je bolja.Savjet je za to da se mobilni telefoni potpuno zabrane u školama. Lično sam za potpuno ukidanje. Na ovaj način će i onlajn nasilje biti smanjen”, ističe Bubanja.

Direktorica OŠ “Zarija Vujošević” iz Mataguža Sonja Kenjić kaže da su i prije dopisa ministarstva oni pokrenuli zabranu telefona.

“Ponuđene su opcije da budu potpuno ili djelimično zabranjeni telefoni. Školski odbor je odlučio da bude djelimična zabrana. Donijećem interni pravilnik gdje bi jasno odredili koje su to situacije u kojima bi djeci moglo biti dozvoljeno da ga koriste. Takođe, da vidimo da li koristiti telefone u dvorištu, hodnicima, kako će biti procesuirana djeca koja budu kršila pravila”, rekla je Kenjić.

Direktorica OŠ “Milan Vukotić” Sonja Bjelobrković ističe da su se svi obradovali inicijativi ministarstva o djelimičnoj zabrani telefona.

“I ranije smo pokušavali da ograničimo upotrebu telefona, ali i pored podrške koju smo imali od Savjeta roditelja, nijesmo uspjeli. Za dva dana nam je sastanak Školskog odbora i naša očekivanja su velika. Smatramo da bi za učenike i sveukupni obrazovni proces bilo veoma korisno da se uvede zabrana korištenja telefona u školi. Čak i djelimična zabrana može da koristi, jer svaki trenutak u kojem je dijete odvojeno od telefona ide u korist učenika. Svjedoci smo da najveći broj neprijatnih situacija i svih vrsta nasilja dolazi od telefona. Oni mogu biti korisni i velika podrška školi, ali kod nas se radi o čistoj zloupotrebi. Ako se upotreba svede na pristojnu mjeru i shvati kao jedna vrsta nagrade i odmora poslije učenja, bolji rezultati u učenju su zagarantovani”, kaže Bjelobrković.

Predsjednik Savjeta roditelja Mladen Aligrudić kaže da će se roditelji svih odjeljenja putem ankete izjasniti o predlogu. On smatra da predlog ministarstva treba prihvatiti.

“Moramo prihvatiti da je ovo i neko savremeno dostignuće, pa im ne možemo sve oduzeti, ali da bar dok su u školi budu koncentrisani na nastavu. Plašim se da je koncentracija umjesto na predavanje umjerena na druge stvari. Još nijesmo odlučili. Čekamo da se svi usaglasimo i ako bude tako ona će se primijetiti tek sledeće polugođe”, kaže Aligrudić.

Iz OŠ “Niko Maraš” kazali su da će sačekati odluku Savjeta roditelja i donijeti konačan stav.

Srednjoškolcima neće uvoditi zabranu

U Srednjoj mješovitoj školi “Golubovci” neće biti zabranjeno korišćenje telefona. Direktor Dražen Boričić kaže da će pokušati da razgovorom sa učenicima smanje korišćenje telefona u školi.

“Pokušaćemo da razredne starješine razgovaraju sa djecom jer mi ne možemo izigravati policajca ako nemamo podršku od roditelja. Prvo ćemo se dogovoriti nastavničko vijeće, Savjet roditelja, Školski odbor, Pedagoška služba da djeca manje koriste telefon. Mislim da je to jedini ispravan put. Zabranjivanje će imati kontru.Pokušaćemo da razgovaramo sa djecom, a ne da im uvodimo zabrane”, navodi Boričić.

Izvor: Dan

Slične teme:Crna gora zabrana telefona zeta

Sledeće

Najbolji mladi književni talenti iz Crne Gore briljirali na finalnoj večeri takmičenja u KIC-u Zeta

Ne propustite

Prosječan račun u novembru 33,94 eura

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Priroda i društvo

Zeta prednjači po broju domaćinstava sa tri do pet članova

U Crnoj Gori ima 215.227 domaćinstava, a najviše domaćinstava, njih 99.622 ili 46,29 odsto, ima tri do pet članova, saopšteno je iz Monstata.

“Na nivou Crne Gore, kao i u svim crnogorskim opštinama, većina domaćinstava broji od tri do pet članova, osim u Šavniku gdje prednjače jednočlana domaćinstva. Učešće domaćinstava sa tri do pet članova je najmanje u opštini Šavnik i iznosi 32,09 odsto, a najveće je u opštini Zeta 54,05 odsto”, navode u saopštenju.

Posmatrajući strukturu domaćinstava po broju članova po opštinama, najveći udio samačkih domaćinstava u ukupnom broju domaćinstava je zabilježen u Šavniku i iznosi 33,33 odsto, a najmanji u Tuzima 11,60 odsto.

“U Crnoj Gori najviše ima domaćinstava koja se sastoje od jedne porodice i to 69,18 odsto”, navode iz Monstata.

Svega 4,8 odsto domaćinstava sastavljeno je od dvije ili više porodica, dok 26,01 odsto domaćinstava čine neporodična domaćinstva.

“Važno je napomenuti da od 55.980 neporodičnih domaćinstava, 89,54 odsto su samačka tj. jednočlana domaćinstava, a ostala su višečlana neporodična domaćinstva. Od ukupnog broja domaćinstava u Šavniku, jednoporodičnih domaćinstava je 53,55 odsto, dok je u Zeti taj procenat 72,76 odsto. Najmanje domaćinstava sa dvije i više porodice zabilježeno je u Budvi i to 2,04 odsto, a najviše 13,90 odsto u Tuzima”, stoji u saopštenju Monstata.

Priroda i društvo

Univerzitet Crne Gore pokreće program “Stipendije najboljima – posao kod najboljih”

Na Univerzitetu Crne Gore danas je potpisano sedam memoranduma o saradnji sa istaknutim privrednim subjektima Crne Gore koji će stipendirati i podržati najbolje studente, u okviru univerzitetske inicijative” Stipendije najboljima. Posao kod najboljih”.

Studentima će, u skladu sa potpisanim dokumentima, biti dodijeljene stipendije u iznosu od 300 eura mjesečno, tokom deset mjeseci godišnje, uz dodatnu mogućnost stručne prakse ili profesionalnog usavršavanja u okviru kompanija potpisnica. Time se studentima omogućava ne samo finansijska podrška, već i neposredno povezivanje sa realnim poslovnim okruženjem.

Rektor Univerziteta Crne Gore, prof. dr Vladimir Božović, potpisao je sedam memoranduma o saradnji sa čelnicima privrednih subjekata, među kojima su Vladimir Ivanović (Crnogorski elektrodistributivni sistem CEDIS), Ivan Bulatović (Elektroprivreda Crne Gore), Nemanja Laković (Rudnik uglja Pljevlja), Marina Bošković (Željeznička infrastruktura Crne Gore), Krsto Radović (Regionalni vodovod Crnogorsko primorje), Milutin Marojević (EPCG Solar gradnja) i Milan Ljiljanić (Monteput).

Rektor Božović kazao je da inicijativa “Stipendije najboljima. Posao kod najboljih” predstavlja konkretan izraz zajedničke odgovornosti Univerziteta i privrednog sektora u prepoznavanju i podršci studentske izvrsnosti.

„Zahvaljujem partnerima koji su među prvima prepoznali značaj ove inicijative i time pokazali odgovornost prema mladima i znanju. Vjerujem da će njihov primjer podstaći i druge. Najbolji studenti zaslužuju i najbolje prilike – ne samo kroz finansijsku podršku, već i kroz uvid u realno poslovno okruženje, koje ih priprema za izazove savremenog društva. Uvjeren sam da je ovo tek početak šire i dublje saradnje sa privrednim sektorom, koji u ovoj inicijativi može prepoznati dugoročnu korist za cijelo društvo“, kazao je rektor Božović.

On je naglasio da je potpisivanje memoranduma čin kojim se prepoznaje talenat i rad studenata, pruža finansijska podrška i otvaraju vrata ka zaposlenju kod najboljih.

“Ovo je revolucionarna stvar kada je u pitanju obrazovanje u Crnoj Gori i kada je u pitanju odnos prema mladima. Smatramo da će na ovaj način jedan broj naših najtalentovanijih studenata i djece dobiti dodatni podsticaj da ostanu ovdje i grade karijeru i ovu zemlju. Ovo i jeste poziv da zajedno, punim entuzijazmom, gradimo ovu zemlju na najbolji način. Siguran sam da će tako i biti”, poruka je Božovića.

Na svečanom potpisivanju, prisustvovali su i predsjednik Upravnog odbora UCG prof. dr Milivoje Radović, prorektorica za internacionalizaciju UCG prof. dr Sanja Peković, dekan Mašinskog fakulteta UCG prof. dr Radoje Vujadinović, direktor sektora za pravne, kadrovske, opšte poslove i poslove staranja o imovini u Rektoratu UCG Vladimir Miličković, predsjednik Odbora direktora Monteputa Aleksandar Dožić i predsjednik Odbora direktora ŽICG Aleksandar Dakić.

Cilj ove inicijative je i jačanje međusobnih veza između visokoobrazovnog i privrednog sektora, kroz zajedničku afirmaciju znanja, rada i izvrsnosti. Univerzitet će biti zadužen za pravovremeno informisanje studenata o dostupnim stipendijama, sprovođenje selekcije na osnovu akademskih i drugih relevantnih kriterijuma, kao i za pružanje akademske podrške izabranim studentima. Kompanije će, sa svoje strane, obezbijediti redovnu isplatu stipendija, organizaciju stručnih angažovanja i mentorsku podršku studentima tokom trajanja programa.

Priroda i društvo

Hljeb skuplji pet centi

Od juče hljeb skuplji pet centi i košta 85 centi. U Udruženju pekara kažu da je poskupljenje neizbježno jer su drastično porasli troškovi proizvodnje. Anketirani građani negoduju. Novčanici su im, ističu, sve tanji.

Osnovna bijeli vekna hljeba od 700 grama umjesto dosadašnjih 80 koštaće 85 centi. Građane Podgorice pitali smo da li je ovo još jedan udar na kućni budžet.

“Neka košta koliko košta”.

“Da, sigurno da hoće, uvijek po džepu”.

“Ovdje je baš previše sve skupo, i hrana, i gorivo, i baš sve”.

“Ja ih razumijem, mislim, moraju da podignu”.

“To stvarno ne vodi ničemu, jer mi više nećemo imati para za hljeb”, mišljenja su anketiranih građana.

Uz podsjećanje da se cijene hljeba od 2021. slobodno formiraju na tržištu, iz Udruženja pekara su nam saopštili da je osnovni razlog uvećanja poskupljenje svih inputa i sirovina – pšenice, ulja, šećera, ambalaže, aditiva i goriva u minulom periodu za preko 20 procenata. Osim toga, kako kaže Hasan Ramović, predstavnik Udruženja, tu je i cijena radne snage.

“Drugi veoma bitan razlog jeste da je cijena radne snage skočila, da je nekad bila minimalna 450, a da je sad 600. Ako tome dodamo nedostatak radne snage, ne možemo organizovano se baviti proizvodnjom itd”, navodi on.

Ramović ističe da su u Udruženju ostvarili korektnu saradnju sa maloprodajnim trgovačkim lancima.

“Kad je u pitanju zarada na prodaju hljeba, to je marža od koje se ne mogu izdržavati maloprodajni lanci”, navodi on.

Ramović smatra da se radi o simbolično, ne poskupljenju, već usklađivanju sa cijenom koštanja.

Od 85 centi pekarima ostaje 69 centi, iznos kojim se jedva pokrivaju troškovi proizvodnje.

“Vjerovali ili ne, na tu cijenu ne postoji nikakva zarada, ne postoji nikakav profit”, dodaje Ramović.

Iz Udruženja pekara su nam kazali da je za očekivati da se i razne prerađevine od hljeba poskupe za nekih desetak procenata.

Izvor: RTCG