Connect with us

Ekonomija

Saznajte ko ima najveći poreski dug u Crnoj Gori

novac
ilustracija

Liste, sa presjekom duga na dan 30. jun, odnose se na 200 poreskih dužnika sa najvećim poreskim dugom po osnovu akciza, poreza na dodatu vrijednost, poreza na dobit pravnih lica, koncesija i poreza na promet nepokretnosti, zatim na 50 poreskih dužnika sa dugom po osnovu poreza i doprinosa iz i na lična primanja, kao i na 100 najvećih poreskih dužnika kod kojih je pokrenut stečajni postupak.

Na čelu Crne liste 50 poreskih dužnika su “Plantaže” sa reprogramiranim dugom od 11,863,700.78 eura. Slijedi Željeznički prevoz sa 6,206,370.68, Željeznička infrastruktura 4,731,343.49, te Održavanje željezničkih voznih sredstava 4,167,709.54…

Na prvom mjestu liste dužnika u stečaju koji ne izmiruju obaveze je hercegnovski “Pantomarket” u stečaju sa 15,851,922,17 eura duga. Slijedi Montenegro airlines 15,720,539.90, “Radoje Dakić” 12,041,966.67, “Rudnici Boksita” 9,407,536.74, “Vektra Montenegro” 6,240,114.59 eura.

Na Crnoj listi 200 najvećih poreskih dužnika su Spic Ronghe International, Vektra Jakić, Balcke Durr Energy Solutions, Tehnoput, Aerodromi Crne Gore…

Reklama
Klikni da ostaviš komentar

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Ekonomija

Pejović: Euro model je investicija u bolji životni standard građana buduće članice EU

boris pejović
Foto PES

Boris Pejović, generalni sekretar Pokreta Evropa sad i potpredsjednik Skupštine Crne Gore poručio je da je Euro model investicija u bolji životni standard građana buduće članice EU.

On je reagovao povodom upozorenja Evropske komisije na rizike u sprovođenju Euro modela.

„Evropska komisija (EK) je upozoravala na rizik i prilikom najave programa Evropa sad 2. Slično su kroz prvu reakciju reagovali Svjetska banka i MMF u slučaju programa Evropa sad 1 i 2. Da su se ostvarile moguće fatalističke projekcije na koje su u prvoj reakciji ukazivale razne međunarodne organizacije, niti bi danas pričali o Euro modelu, niti bi imalo svrhe što opozicija predlaže populistička uvećanja iako su iskazivali uvjerenost u slom javnih finansija“, naveo je Pejović.

Nakon implementacije programa Evropa sad 1 i 2, kako je kazao, osim što su uvećane zarade (uvećanje zarada veće u odnosu na inflaciju), Crna Gora je u grupi nekoliko zemalja Evrope koje su najbrže smanjile javni dug u odnosu na BDP.

„Projekcija rasta BDP-a za ovu godinu povećana je sa 3,1% na 4%, dok su budžetski prihodi za prvih devet mjeseci dostigli 2,32 milijarde eura, što je 216,8 miliona eura ili 10,3% više nego u istom periodu prethodne godine“, dodao je on.

Continue Reading

Ekonomija

MF: Rebalansom obezbijeđeno gotovo 13 miliona eura za jednokratnu pomoć penzionerima

Plata novac, ugovor o dijelu
ilustracija

Ministarstvo finansija predložilo je rebalans budžeta za 2026. godinu kojim se potvrđuje opredijeljenost države da odgovorno upravlja javnim finansijama, prati potrebe građana i obezbjeđuje dodatna sredstva za oblasti od najvećeg društvenog značaja. Kako ističu, prioritet ostaju zdravlje građana, socijalna sigurnost, uredno izvršavanje državnih obaveza i kontinuitet ekonomskog razvoja.

U saopštenju Ministarstva naglašavaju da crnogorska ekonomija ostvaruje bolje rezultate od prvobitnih očekivanja.

“Projekcija rasta BDP-a za ovu godinu povećana je sa 3,1% na 4%, dok su budžetski prihodi za prvih devet mjeseci dostigli 2,32 milijarde eura, što je 216,8 miliona eura ili 10,3% više nego u istom periodu prethodne godine. Pozitivni trendovi u turizmu, industriji i investicijama potvrđuju rastući potencijal crnogorske ekonomije. Ostvareni rezultati stvaraju osnov za dodatno usmjeravanje sredstava tamo gdje su najpotrebnija. Poseban prioritet u okviru rebalansa dat je zdravstvenom sistemu, za koji se obezbjeđuje dodatnih 25 miliona eura, uz poseban fokus na dostupnost savremenih terapija i liječenje pacijenata sa rijetkim bolestima”, navode u saopštenju.

Istovremeno, predviđaju se sredstva za realizaciju važnih razvojnih i infrastrukturnih projekata, kao što su projekti iz oblasti poljoprivrede (MIDAS, pojekat Sava Drina), magistralni putevi i njihova rekonstrukcija, sljedeći korak digitalizacije Poreske uprave, projekti u oblasti dekarbonizacije, energetike, vodosnabdijevanja, projekti za NATO.

“Predložene izmjene budžeta predstavljaju nastavak odgovorne ekonomske politike koja se zasniva na praćenju ostvarenih rezultata, pravovremenom prepoznavanju potreba i usmjeravanju sredstava prema prioritetima građana i države”, poručuju u Ministarstvu finansija.

Continue Reading

Ekonomija

Nikolić: Vuković da se bez odlaganja pojavi u parlamentu i saopšti stav o Euro modelu

andrija nikolić
Foto Skupština Crne Gore

Demokratska partija socijalista (DPS) tražila je od rukovodstva Skupštine da hitno obezbijedi dolazak ministra finansija Novice Vukovića na prvu narednu sjednicu predviđenu za poslanička pitanja i odgovori na pitanja o Euro modelu.

Šef Kluba odbornika DPS-a u Skupštini, Andrija Nikolić, kazao je da je riječ o ekonomskom modelu koji potpuno mijenja strukturu crnogorske privrede i teži blizu milijardu EUR.

“Želim da otvorim pitanje koje se tiče odgovornosti Vlade prema Skupštini i građanima Crne Gore. Vuković nije glasao za Euro model na sjednici Vlade, a najavio je da će u roku od nekoliko dana saopštiti svoj stav”, naveo je Nikolić u saopštenju.

On je podsjetio da je prošlo 47 dana od tada, a nema stava Ministarstva finansija, prenosi MINA BIZNIS.

“Neka što se ne oglašava Ministarstvo, nego ni ministra nema ove sedmice u Skupštini da odgovara na pitanja poslanika. Prošle sedmice je započeto sa realizacijom instituta poslaničkih pitanja ministrima i mi vidimo da ministra Vukovića nema na rasporedu da odgovara poslanicima ni ove sedmice”,  rekao je Nikolić.

On je dodao da su poslanici DPS-a Vukoviću postavili sedam pitanja.

“Neka pred poslanicima jasno kaže: zašto nije podržao Euro model, šta je sporno u tom modelu i da li kao ministar finansija preuzima odgovornost za njegovu primjenu”,  naveo je Nikolić.

On je istovremeno pozvao Centralnu banku (CBCG) i Fiskalni savjet da se hitno oglase i saopšte svoje stručne ocjene finansijskih i fiskalnih posljedica Euro modela.

Continue Reading

Facebook

Istaknuto

Najnovije

Istaknuto