Politika

Šaranović predao dokumentaciju o zloupotrebama u “Čistoći”

Zamjenik gradonačelnice Podgorice Danilo Šaranović i predsjednik Odbora direktora “Čistoće” Milan Vukadinović predali su Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) dokumentaciju koja, kako je naveo Šaranović, ukazuje na zloupotrebe u radu gradskog preduzeća “Čistoća” tokom mandata bivšeg direktora Andrije Čađenovića. Šaranović je u obraćanju medijima istakao da je “Čistoća” u ovom trenutku dužna preko dva miliona eura.

“Danas smo glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću dostavili dokumentaciju da su odgovorna lica u JP “Čistoća” počinila djela koja se gone po službenoj dužnosti. U međuvremenu smo nabavili još neku dokumentaciju. Čuli ste da su zaposleni, po sopstvenom kazivanju, bili izloženi višegodišnjem pritisku od strane bivšeg rukovodstva da lažiraju iskaze. Ima tu donacija, isplate jednokratne pomoći. Kako će tužilac kvalifikovati krivična djela to je njegov posao. Naš zadatak jeste da javnost i nadležne institucije upoznamo sa svim nezakonitostima, rekao je Šaranović novinarima.

Kazao je da su došli da obavljaju ove funkcije da bi se borili za jednaka prava svih zaposlenih, te da ne smiju za žmure na nezakonitosti.

“Siguran sam da je ovo “samo vrh ledenog brijega”, imajući u vidu da se od one konferencije za medije toliko zaposlenih oslobodilo da nam ukaže na brojne višegodišnje zloupotrebe. Naročito prednjače pritužbe na račun Čađenovića”, kazao je Šaranović.

Istakao je da je da je predsjednik Odbora direktora “Čistoća” Milan Vukadinović nakon izbora odmah počeo pristupio sa upoznavanjem sa stanjem u privrednom društvu.

“Mi smo uradili ono što je bio naš dio posla, nakon toga možda će i nadležno tužilaštvo tražiti uvid u dodatnu dokumentaciju i mi želimo da institucijama olakšamo posao tako što ćemo 24/7 biti na raspolaganju kad su ovakve stvari u pitanju”, kazao je Šaranović.

Šaranović: “Čistoća” dužna preko dva miliona eura, a prije mandata Čađenovića bila dužna ispod 100 hiljada

Istakao je da ono što za sada znaju jeste da je “Čistoća” sada dužna preko dva miliona eura.

“Ako vi imate izjavu odgovornih lica iz službe finasija da nisu validno prikazivani izvještaji, mi ne možemo utvrditi vrijednost štete. Ono što znamo jeste da je sada “Čistoća” dužna preko dva miliona eura, a bila je dužna ispod 100 hiljada kada je Andrija Čađenović došao u “Čistoću”. Kada je izašao iz nje na računu je bilo 40 hiljada a kada je došao bilo je 530 hiljada”, kazao je Šaranović.

Istakao je da je na ime jednokratnih pomoći i donacija isplaćeno blizu 400 hiljada eura.

“Vidjeli ste i sami da je na ime jednokratnih pomoći isplaćeno blizu 400 hiljada eura, vidjeli ste i sami da se za vrijeme mandata Čađenovića broj zaposlenih povećao za 200”, kazao je Šaranović.

Šaranović: Dug prema “Deponiji” milion eura

Istakao je da je dug “Čistoće” prema drugom gradskom preduzeću, “Deponiji”, milion eura.

“Zbog toga je neizvjesno hoće li ‘Deponija’ moći da reguliše svoje obaveze, a tu su i rata kredita, kao i zarade. Radimo sve što je moguće da i jedno i drugo društvo isplate barem neto zarade”, kazao je Šaranović.

Istakao je da za svakog za koga otkriju da je “radio ovakve ili slične stvari biće obaviješteno tužilaštvo”.

Podsjetimo, Šaranović je ranije saopštio je da situacija u gradskom preduzeću “Čistoća” izuzetno teška, te da je ozbiljno ugrožena sposobnost da ta firma obavlja funkciju. Tvrdi i da više od pola mehanizacije za odvoz otpada nije u funkciji, a riječ je o mašinama starosti od samo nekoliko godina.

Sledeće

Ustavni sud ukinuo izmjene Zakona o predsjedniku

Ne propustite

Evropa sad: Abazović ozbiljan kandidat za novinara žute štampe

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Pejović: Bez jasnih nalaza ne može se tvrditi da ima kancerogenih materija u Botunu

Potpredsjednik Skupštine Boris Pejović istakao je da još nemaju potvrdu da se iz Botuna iskopava kancerogeni materijal, kako su to jutros tvrdili mještani na protestu ispred lokacije gdje se gradi postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda. Kako je naglasio Agencija za zaštitu životne sredine je prije početka tih radova dala pozitivno mišljenje, a bez jasnih nalaza ne može se to tvrditi.

Pejović je u emisiji “Link” naglasio da je poznato koliko danas u javnom prostoru ima dezinformacija i sve treba provjeriti.

“Možda je to tačno, ali bez jasnih i konkretnih nalaza ne možemo govoriti o tome kao činjenici. Kada su u pitanju protesti, dio je to kolektivnih i individulanih sloboda i dok god se održavaju u okvirima zakona, oni su demokratski izraz nezadovoljstva građana”, kazao je Pejović.

On je podsjetio da je Vlada opredijelila 30 miliona eura ove godine za sanaciju bazena crvenog mulja.

Glavni grad će, kaže, ostati pri namjeri da gradi postrojenje u Botunu i taj projekat je jako važan za zatvaranje poglavlja 23 i 24, to je projekat koji unapređuje, a ne šteti zdravlju.

Izvor: RTCG

Politika

Crna Gora matična država za većinu Srba, Bošnjaka, Muslimana i Albanaca

Istraživanje koje je sprovela Spektrum Analitika pokazalo je da većina građana srpske nacionalnosti u Crnoj Gori ovu državu doživljava kao svoju matičnu. Na pitanje „Koju državu doživljavate kao matičnu?“, 76,7 odsto ispitanih Srba odgovorilo je – Crnu Goru. Istovremeno, 22,3 odsto navelo je Srbiju, dok se jedan odsto ispitanika izjasnio za Jugoslaviju.

Rezultati, međutim, pokazuju da se percepcija matične države razlikuje među nacionalnim zajednicama. Kada je riječ o Bošnjacima, čak 94,9 odsto njih Crnu Goru vidi kao matičnu državu, dok 3,8 odsto navodi Bosnu i Hercegovinu, a 1,3 odsto Tursku. Slično je i kod Muslimana – 95,5 odsto ispitanika iz ove zajednice opredijelilo se za Crnu Goru, dok 4,5 odsto kao matičnu državu vidi Bosnu i Hercegovinu.

Kod albanske zajednice 81,4 odsto ispitanika smatra Crnu Goru matičnom državom, dok 18,6 odsto kao matičnu navodi Albaniju, što ukazuje na snažnu, ali ne i apsolutnu identifikaciju sa državom u kojoj žive.

Najizraženija razlika zabilježena je kod hrvatske zajednice. Prema podacima Spektrum Analitike, 85,7 odsto Hrvata navodi Hrvatsku kao matičnu državu, dok svega 14,3 odsto Crnu Goru doživljava kao svoju matičnu državu.

Ovi rezultati ukazuju na složenu sliku identitetskih orijentacija u Crnoj Gori. Dok većina Srba, Bošnjaka, Muslimana i Albanaca Crnu Goru doživljava kao matičnu državu, kod Hrvata dominira identifikacija sa Hrvatskom.

Politika

Šimun: Svakog dana se kod sedam osoba otkrije kancer

Ministarstvo zdravlja Crne Gore predstavilo je program prevencije i kontrole malignih bolesti za period 2026-2028. godina, uz prateći Akcioni plan. Ovaj program predstavlja strateški dokument kojim se definišu prioritetne oblasti, ciljevi i konkretne mjere usmjerene na smanjenje malignih bolesti, ali i na unapređenje kvaliteta života oboljelih.

Ministar zdravlja Vojislav Šimun kazao je da Crna Gora nosi nesrazmjerno visok teret obolijevanja i pripada regionu sa visokim stopama smrtnosti od malignih bolesti.

„Prema podacima međunarodne agencije za istraživanje za 2022. godinu u Crnoj Gori je registrovano 2.739 slučajeva malignih bolesti i 1.535 smrtnih ishoda.To znači da u našoj zemlji svakog dana sedam osoba dobije dijagnozu raka, a četiri izgube život usled ovog opakog oboljenja”, ukazao je.

Ovaj program predstavlja strateški dokument koji i detaljno definiše konkretne korake i aktivnosti usmjerene na prevenciju i kontrolu malignih bolesti sa ciljem unapređenja zdravlja stanovništva.

„U Crnoj Gori se sprovode tri organizovana skrining programa. Nacionalni program za rano otkrivanje raka debelog crijeva, nacionalni program za rano otkrivanje raka grlića materice i program za rano otkrivanja raka dojke. Naš cilj je veći obuhvat skrining programa i jednaka dostupnost u svim regionima, jer rano otkrivanje znači i spašeni život”, dodao je ministar.

Poručuje da se efikasnost onkološke zaštite ogleda kroz savremenu opremu, stručni kadar i jasnu organizaciju.

„Ovaj program je jasna poruka da država preuzima odgovornost i da borba protiv malignih bolesti ne može biti prepuštena pojedincu, već mora biti koordinisana državna politika. Snažan sistem prevencije i kontrole raka znači manje prijevremenih smrti, veći očekivani životni vijek, održiv zdravstveni sistem i stabilniju ekonomiju”, naglasio je Šimun.

Direktor Instituta za javno zdravlje Crne Gore Ivan Samardžić kazao je da prevencija nije samo individualna odgovornost, već da zahtijeva saradnju cijelog društva.

“Edukacija građana, promocija zdravih stilova života i dostupnost programa moraju postati svakodnevna praksa, a ne povremena kampanja. Samo zajedničkim djelovanjem možemo stvoriti okruženje koje podstiče zdrave izbore i smanjuje rizike. Skrining i rano otkrivanje malignih bolesti, iako predstavljaju sekundarnu prevenciju, takođe su jedan od ključnih stubova naše misije, jer pravovremena dijagnoza značajno povećava šansu za uspješno liječenje i dugoročno preživlajvanje”, naglasio je.

Kroz taj program se stvaraju uslovi za rjeđe javljanje bolesti, sa ciljem da se izgradi društvo koje čuva i unapređuje zdravlje, zaključuje Samardžić.

„Prevencija je najsnažnije oružje koje imamo. Svaki spriječeni slučaj bolesti znači spašen život, očuvanu porodicu i snažniju zajednicu. Zato će Institut za javno zdravlje Crne Gore nastaviti da pruža stručnu, naučnu i analitičku podršku svima koji rade na implementaciji ovog programa, ulaganje u prevenciju nije trošak, to je investicija u budućnost”, dodao je.

Poručuju da Program prevencije i kontrole malignih bolesti ne predstavlja samo institucionalni okvir za borbu protiv malignih bolesti, već i zajednički društveni angažman svih sektora. Realizacija ovog Programa doprinosi značajnom smanjenju tereta malignih bolesti u Crnoj Gori, povećanju očekivanog životnog vijeka i kvalitetu života svih građana i građanki.