Crnogorska ekonomija bilježiće rast od oko tri odsto, pokazuju smjernice makroekonomske i fiskalne politike koje je utvrdila Vlada. U Ministarstvu finansija ističu da će rast bruto zarada od ove do 2029. godine iznositi preko 19%, a inflacija kumulativno, kako navodi državni sekretar Tarik Turković, malo iznad 10 odsto. Projektuje se i pad nezaposlenosti na ispod osam odsto, te rast zaposlenosti.

Smjernice makroekonomske i fiskalne politike značajne su za kreiranje budžeta za narednu godinu, a postojeće za srednjoročni period od ove do 2029. godine, koje je utvrdila Vlada, projektuju realni rast ekonomije od 3,1 do 3,2 odsto.

Nominalni rast BDP-a planiran je za oko milijardu i 300 miliona eura.

U dokumentu i prognoze za pad nezaposlenosti, odnosno rast zaposlenosti, pojasnio je za javni servis državni sekretar u Ministarstvu finansija Tarik Turković.

“Imate rast zaposlenosti koji će biti sa otprilike 2,1% na 1,3%, jer smanjenje, odnosno rast zaposlenosti će biti manji, jer nezaposlenost pada, a stopa nezaposlenosti će od 2026. godine do 2029. godine pasti sa 9,8% na otprilike 8%”, kazao je on.

Inflacija će, prema riječima Turkovića, ove godine iznositi 3,2%, a u 2029. oko 2%.

U dokumentu i o rastu bruto plata za četiri godine, pa će izdvajanja za ovu, precizira, biti 727 miliona eura, odnosno 2029. 745 miliona.

“I po godinama je navedeno da će 2026. i 2027. rast zarada biti otprilike oko 4%, to su projekcije, a 2028. i 2029. godine po 5%. Znači, doći će do rasta zarada i, naravno, da će to biti veće od inflacije. Rast zarada za ovaj period kumulativno treba da iznosi oko 19,2%, a rast inflacije za ovaj period treba da iznosi 10,2%”, istakao je Turković.

Iz Ministarstva finansija su poručili da će se zarade, penzije i socijalna davanja povećavati kada postoji fiskalna održivost i stabilnost u državnoj kasi.

Prema preliminarnim podacima Centralne banke Crne Gore (CBCG), strane direktne investicije (SDI) od januara do jula iznose 457,3 miliona.

To je navedeno u Platnom bilansu Crne Gore u skladu sa BPM6 (2010–2026), statističkom izvještaju koji CBCG redovno objavljuje.

U odnosu na isti period prošle godine, kada su strane direktne investicije iznosile 448,5 miliona, to je za 8,8 miliona više.

Zaključno sa 31. junom, u preduzeća i banke uloženo je ukupno 71,9 miliona.

Srbija je prva po direktnim stranim ulaganjima, a brojke govore da su ulaganja u preduzeća i banke, kao i u nekretnine, iz ove zemlje povećana u odnosu na prošlu godinu.

Naime, podaci za prvih šest mjeseci ove godine već su premašili polovinu iznosa uloženih sredstava iz cijele prošle godine.

Ukupne investicije za prvih pola godina iz Srbije u Crnu Goru iznose 92,3 miliona eura, od čega u privredu (preduzeća i banke) 26,3 miliona, a u nekretnine 55,7 miliona.

Ukoliko se uporede vrijednosti ulaganja iz Srbije za pola godine sa podacima na godišnjem nivou za 2025. godinu (ukupno 141,7 miliona direktnih stranih investicija – privreda 22,9 miliona, nekretnine 90 miliona, uz 22 miliona investicija bez uvećanja osnovnog kapitala preduzeća), evidentan je skok SDI iz te države.

Elektroprivreda Crne Gore danas obilježava 116 godina od trenutka kada je električna energija prvi put osvijetlila Crnu Goru, više od jednog vijeka tradicije sa novim razvojnim ciklusom crnogorske energetike.

“Na današnji dan 1910. godine, puštanjem u rad prve električne centrale na Cetinju, Crna Gora je zakoračila u novo tehnološko doba. Bio je to trenutak mnogo veći od paljenja prvih sijalica -početak preobražaja društva koje je energiju, tehnologiju i infrastrukturu postavilo u temelje modernog razvoja”, saopšteno je iz te kompanije.

Kako su naveli, od tog prvog svjetla na Cetinju do današnjeg elektroenergetskog sistema proteklo je 116 godina izgradnje elektrana, mreže, znanja i institucija. Mijenjali su se tehnologija, tržište i generacije, ali je uloga EPCG ostala ista: da bude jedan od oslonaca razvoja države i garant njene energetske sigurnosti.

“EPCG ovaj jubilej dočekuje u jednom od najintenzivnijih investicionih ciklusa u svojoj istoriji, sa jasnim strateškim pravcem: više domaće proizvodnje, manje zavisnosti od uvoza, modernizacija postojećih kapaciteta i ubrzana izgradnja novih izvora energije”, dodaju u saopštenju.

Kompanija je pokrenula solarne programe koji su obuhvatili hiljade korisnika, dok je vjetroelektrana Gvozd izgrađena i pred početkom je komercijalnog rada. Priprema se i naredna generacija projekata – nove vjetroelektrane i solarne elektrane, modernizacija hidroelektrana, ugradnja novog agregata u HE „Perućica“, razvoj sistema za skladištenje energije i nova strateška partnerstva.

“Energetska tranzicija za EPCG nije samo evropska obaveza niti pitanje jednog poslovnog ciklusa, već razvojna šansa Crne Gore. Zato se paralelno sa izgradnjom novih obnovljivih izvora modernizuju i postojeći proizvodni kapaciteti, uključujući ekološku rekonstrukciju TE „Pljevlja“”, navode iz EPCG.

Kako se ističe, iza svakog megavata stoje ljudi – zaposleni koji svakodnevno održavaju sistem u pogonu i građani uz koje EPCG 116 godina raste, gradeći povjerenje kroz generacije.

“Ova godišnjica zato nije samo obilježavanje tehnološkog napretka, već i zahvalnost svima koji su dio ove zajedničke priče o energiji koja povezuje Crnu Goru” poručuju.

Iz EPCG ističu da je generacija koja je 1910. godine pokrenula prvu centralu otvorila Crnoj Gori vrata električnog doba.

“Generacija koja danas upravlja energetskim sistemom ima odgovornost da otvori vrata novog doba obnovljivih izvora, skladištenja energije i veće energetske nezavisnosti”, zaključuje se.