Politika

Velika izlaznost na izborima može značiti formiranje Vlade bez DF-a i DPS-a

Ukoliko bi partije na parlamentarnim izborima dobile podršku, kao što je to prije par dana projektovao CEDEM, to bi u mandatima značilo da bi Pokret Evropa sad (PES) imao 27 mandata, koalicija oko Demokratske partije socijalista (DPS) 23, Demokrate i GP URA 13, Koalicija za budućnost Crne Gore 11.

Uslijedili bi Bošnjačka stranka sa četiri mjesta u parlamentu, dvije albanske liste i Hrvatska građanska inicijativa (HGI) sa po jednim.

U crnogorskom izbornom sistemu koristi se D’Ontova metoda pretvaranja glasova u poslaničke mandate, pa bi na osnovu procijena CEDEM-a glasovi partija koje ne bi dobile poslanička mjesta vredeli sedam mandata – koji bise zatim dijelili najjačim strankama.

D’Ontova metoda svakako je nemilosrdna usled velike izlaznosti na izborima, jer u tom slučaju povećava broj glasova za cenzus što ide u korist samo onima koji osvoje veliki broj glasova.

Prema novom istraživanju CEDEM-a, predstavljenom u četvrtak, najviše glasova osvojio bi PES 29,1 odsto. Ta partija u koaliciji sa Strankom pravde i pomirenja, koja prema istim podacima, može računati na 1,1 odsto glasova, što znači ukupno 30,2 odsto.

Time bi PES imao 24 poslanička mjesta, a primjenom D’Ontove metode dobio bi još tri mandata i imao 27.

Ako je procjena CEDEM-a tačna, DPS bi glasalo 24,1 odsto birača. S obzirom na to da je DPS u koaliciji sa Socijaldemokratama, koje bi mogle osvojiti 1,9 odsto, to znači da ukupno imali 26 odsto glasova ili 21 poslaničko mjesto. Primjenom D’Ontove metode pripala bi im još dva mjesta, pa bi ukupno imao 23.

Prema istom izvoru Demokrate bi imale podršku 11,1 odsto birača, a URA 4,4 odsto, šro je ukupno 15,5 odsto ili 12 mandata. D’Ont bi im omogućio još jedan, pa bi imali 13.

Takođe dodatni mandat mogla bi računati koalicija ZBCG, koji je u istraživanju računat sa Pokretom za promjene. Za DF bi sada glasalo 13,2 odsto birača, što je 10 mjesta u parlamentu – odnosno 11 po D’Ontu.

Ovakvom raspodjelom snaga tzv. Građanski blok koji bi mogle činiti PES i koalicija oko Demokrata i URA imao bi 40 mandata i mogućnost da sa manjinskim partijama formira novu Vladu Crne Gore bez tradicionalnih političkih partija kao što su stožeri DF-a (Nova srpska demokratija i Demokratska narodna partija) i DPS.

Ovo su samo procjene, koje nužno ne moraju biti tačne, posebno jer je istraživanje rađeno od 1. do 14. maja ove godine, nakon čega su se desile neke turbulencije u pojedinim partijama, a što bi moglo uticati na izborni rezultat.

Dok je DPS bio na vlasti, opozicija i dio javnosti ukazivali su da D’Ontova formula zbog rasutih glasova odgovara samo njima, jer su oni uglavnom dobijali mandate “ispod crte”.

Šta je D’Ontova metoda

D’Ontova metoda nazvana je prema belgijskom matematičaru Viktoru D`Ontu i prvi put je bila primijenjena 1899. godine u Belgiji, dok se danas ona primjenjuje u većini evropskih zemalja (Italija, Austrija, Finska, Belgija…).

Ta metoda počiva na takvom rasporedu mandata koji podrazumijeva da se ukupni broj glasova, koje je osvojio kandidat ili lista, dijeli “pravilnim” nizom djelilaca (npr. 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7…), a u zavisnosti od broja učesnika u izbornom procesu. Mandat, dakle, dobija ona politička partija koja ima najveći količnik.

Slične teme:Crna gora vanredni parlamentarni izbori 2023

Sledeće

Božović: Na putu ka pomirenju himnu i zastavu Crne Gore promjeniti Ustavom

Ne propustite

Božović: SNP je uvijek bila za zajedničku državu

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Vlast se ne odriče službenih putovanja, radi veće socijale

Glasovima 50 poslanika vladajuće koalicije usvojen je rebalans budžeta. Izmjene zakona o budžetu, koje su tehničke prirode i koje neće dovesti do promjene budžetskog rezultata, predložene su u cilju tehničkog usaglašavanja, usljed donošenja i primjene nove uredbe o organizaciji i načinu rada državne uprave, odnosno formiranja novog resora Ministarstva javne uprave i spajanja u jedan resor energetike i rudarstva.

Rebalans budžeta će stupiti na snagu dan nakon dana objavljivanja u Službenom listu.

Predlogom zakona, primici u iznosu od 4,03 milijarde eura raspoređuju se na tekući budžet 1,5 milijardi eura, fondove 1,3 milijarde, kapitalni budžet 280 miliona, budžetsku rezervu 43 miliona i transakcije finansiranja 890 miliona. U odnosu na prvobitni zakon, došlo je do uvećanja ukupnog budžeta za svega sedam eura, usljed potrebe otvaranja pojedinih budžetskih pozicija neophodnih za adekvatnu evidenciju izdataka. U strukturi je došlo do uvećanja tekućeg budžeta za 409 hiljada eura. Za isti iznos umanjena su sredstva tekuće rezerve, dok su kapitalni i budžet državnih fondova, kao i transakcije finansiranja, ostali nepromijenjeni.

Sastavni dio budžeta nisu postali amandmani SD-a, koje je juče obrazlagao na Odboru za ekonomiju, a potom i na plenumu Boris Mugoša (SD). Opoziciona partija je predložila četiri amandmana, kojima bi se za ukupno 5,5 miliona umanjila službena putovanja, reprezentacija, konsultantske usluge, advokatske usluge i ugovori o djelu, zarad povećanja materijalnog obezbjeđenja, unapređenja konkurentnosti privrede, ostalih prava iz oblasti socijalne zaštite, direktnog otvaranja radnih mjesta i podsticaja za zapošljavanje nezaposlenih lica. Preciznije, predložili su da se smanje izdaci za službena putovanja za milion, reprezentacije za pola miliona, konsultantskih usluga za dva miliona, advokatske usluge i za ugovore o djelu po milion.

Amandmane na Odboru za ekonomiju nije prihvatio pomoćnik ministra finansija za budžet Bojan Paunović, njih nije podržala ni većina članova Odbora, kao ni većina poslanika vladajuće koalicije. Paunović je kazao da se ne mogu smanjiti izdvajnja za pomenute stavke, jer su ona već uračunata u planirane aktivnosti državnih funkcionera i državnih službi.

Poslanici vladajuće koalicije nisu imali sluha za smanjenje izdataka za beneficije funkcionera, na račun uvećanja socijalnih davanja i otvaranja novih radnih mjesta, ali jesu za zaključak uz rebalans koji je predložio Dejan Đurović (NSD). Đurovićev zaključak kojim se 50 hiljada iz sredstava budžetske rezerve daje za finansiranje rada Naučne ustanove Institut za srpsku kulturu Nikšić, podržala je većina poslanika, iako Paunović na Odboru nije podržao zaključak. Na Odboru zaključak nije podržala ni većina poslanika.

Poslanici vladajuće većine usvojili su i zaključak poslanika BS-a da se iz budžetske rezerve izdvoji 50 hiljada za podršku programu DENEYAP Fondacije T3 u saradnji sa opštinom Ulcinj.

Izvor: Dan

Politika

Božović: Dosljedno ka cilju – izbori objedinjeni, obećanja ispunjena

Socijalistička narodna partija Crne Gore pozdravlja odluku da se svi lokalni izbori u Crnoj Gori održe u jednom danu, 13. juna 2027. godine, jer se radi o još jednom važnom koraku ka jačanju političke stabilnosti i funkcionalnosti izbornog procesa, kazao je poslanik SNP CG Bogdan Božović.

Ovo je bila jedna od naših ključnih programskih odrednica i višegodišnja inicijativa za koju smo se dosljedno zalagali, i danas možemo reći da je još jedan cilj naše politike ispunjen, naveo je Božović.

“Zajednički datum lokalnih izbora doprinosi racionalizaciji troškova, većoj izlaznosti građana, boljoj kontroli izbornog procesa i smanjenju političkih tenzija koje su često potpirivane parcijalnim, razvučenim izbornim ciklusima. Ova promjena nije samo tehničko, već i suštinsko demokratsko unapređenje, koje donosi konkretnu korist svim građanima”, ističe Božović.

Nakon što su, kako je kazao, u prethodnom periodu realizovane dvije velike tačke iz našeg političkog programa – sprovođenje popisa stanovništva i potpisivanje Temeljnog ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom – ova odluka predstavlja treći važan uspjeh koji potvrđuje našu posvećenost datim obećanjima.

“Građani Crne Gore mogu biti sigurni da SNP ostaje dosljedan svojim principima i obećanjima. Ne mijenjamo stavove zarad političkih poena, već istrajno radimo na ostvarivanju onoga za šta smo se obavezali pred našim narodom”, poručuje Božović.

Politika

Svi lokalni izbori 13. juna 2027.

Prema načelnom dogovoru parlamentarne većine i opozicije, 13. juna 2027. godine bili bi održani objedinjeni lokalni izbori

Time bi se ispunila preporuka Evropske unije (EU) da se lokalni izbori održavaju u jednom danu.

Pošto je to termin redovnih parlamentarnih izbora, planirano je da tada budu održani i parlamentarni izbori zajedno sa lokalnim.

Ovaj dogovor tek treba da bude politički ozvaničen, saopšteno je Portalu RTCG.

Podsjetimo, parlamentarna većina i opozicija načelno su dogovorili da svi lokalni izbori u državi budu održani u jednom danu 2027. godine, te ostaje još da se utvrdi precizno kada u toku te godine.

Osim toga, razmatraće se i opcija da se istog dana kada se budu održavali lokalni, održe i parlamentarni izbori, ukoliko politički uslovi to dozvole, s obzirom da je 2027. godina redovan termin njihovog održavanja. O tome će se, kako se očekuje, razgovarati u okviru nastavka rada na izbornoj reformi.