Politika

Knežević optužuje Abazovića za manipulaciju u vezi sa smjenom Brđanina

Dosadašnji direktor Uprave policije Zoran Brđanin mogao je biti smijenjen samo u jasno formulisanoj proceduri, poručio je predsjednik skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu Milan Knežević.

On je kazao da pokušaj da se na Odbor prebaci odgovornost zbog toga što Brđanin nije smijenjen do danas predstavlja “klasičnu manipulaciju onih struktura URA čiji je on bio favorit još iz vremena vlade Zdravka Krivokapića”.

Knežević je podsjetio da je Brđanin bio kandidat URA-e za izbor direktora policije, dok je Demokratski front (DF) podržavao Dražena Medojevića.

“Takođe imam obavezu da podsjetim da je DF bio podnio amandmane na Zakon o unutrašnjim poslovima kojima se Odboru za bezbjednost i odbranu i Skupštini pružala mogućnost da u jasno preciziranoj proceduri mogu smijeniti direktora policije, ali da su protiv tih amandmana glasali protiv poslanici URA i DPS”, naveo je Knežević u reagovanju.

On je kazao da je tačno da je Izvještaj o radu Uprave policije stigao u decembru prošle godine, ali samo na upoznavanje.

“Bez obaveze za davanje mišljenja o smjeni Brđanina jer je u tom trenutku imao podršku Dritana Abazovića i Filipa Adžića, a samim tim i poslanika URA-e”, naveo je Knežević.

Kako je rekao, više zabrinjava činjenica da ni Krivokapić, ni Abazović kao predsjednici Vijeća za nacionalnu bezbjednost nijesu dostavili nijedan izvještaj o radu, iako im je zakonska obaveza da to učine dva puta godišnje.

Knežević je kazao da bi se Odbor, da je ijednom dobio izvještaj Vijeća u kojem piše da direktor Uprave policije snosi objektivnu ili bilo koju drugu odgovornost, zato što su njegovi pomoćnici osumnjičeni za pripadnost kriminalnim klanovima, odredio prema tim saznanjima.

“Međutim, ne da nije bilo tih saznanja, nego je Dejan Knežević u ime Uprave policije nekoliko puta prisustvovao sjednicama Odbora zajedno sa Abazovićem, glavnim specijalnim tužiocem Vladimirom Novovićem, i na tim sjednicama su svi tvrdili da imaju odličnu saradnju i da su rezultati takvi da dobijaju pohvale od partnerskih policija i službi iz čitave Evrope”, istakao je Knežević.

On je kazao da je nakon hapšenja Dejana Kneževića neko želio da odgovornost za izbor Brđanina prebaci na Odbor.

“Iako je svakom jasno da se dosadašnji direktor policije mogao smijeniti samo u jasno formulisanoj proceduri, uz veliki znak pitanja da li Odbor u ovom trenutku uopšte ima kvorum za punovažno odlučivanje”, naveo je Knežević.

On je kazao da je i na sjednici Vijeća za nacionalnu bezbjednost saopštio da istovremeno sa smjenom Brđanina ostavke treba da podnesu Abazović i Adžić jer, kako je rekao, imaju najmanje objektivnu odgovornost za njegov izbor.

Knežević je kazao da je planirao da zakaže kontrolno saslušanje čelnih ljudi u Vladi i bezbjednosnom sektoru za sledeću nedjelju nakon završenog drugog kruga predsjedničkih izbora.

“Volio bih da na toj sjednici bude kvoruma, ali i da bude otvorena za javnost, kako bi građani mogli izvući zaključke koje sam izvukao i ja – da u državnim institucijama nadležnim za borbu protiv organizovanog kriminala vlada totalno rasulo i haos”, poručio je Knežević.

Slične teme:Crna gora dritan abazović milan knežević

Sledeće

Bečić i Mandić pozvali građane da glasaju za Milatovića

Ne propustite

Vlada smijenila Brđanina

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Pejović: Bez jasnih nalaza ne može se tvrditi da ima kancerogenih materija u Botunu

Potpredsjednik Skupštine Boris Pejović istakao je da još nemaju potvrdu da se iz Botuna iskopava kancerogeni materijal, kako su to jutros tvrdili mještani na protestu ispred lokacije gdje se gradi postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda. Kako je naglasio Agencija za zaštitu životne sredine je prije početka tih radova dala pozitivno mišljenje, a bez jasnih nalaza ne može se to tvrditi.

Pejović je u emisiji “Link” naglasio da je poznato koliko danas u javnom prostoru ima dezinformacija i sve treba provjeriti.

“Možda je to tačno, ali bez jasnih i konkretnih nalaza ne možemo govoriti o tome kao činjenici. Kada su u pitanju protesti, dio je to kolektivnih i individulanih sloboda i dok god se održavaju u okvirima zakona, oni su demokratski izraz nezadovoljstva građana”, kazao je Pejović.

On je podsjetio da je Vlada opredijelila 30 miliona eura ove godine za sanaciju bazena crvenog mulja.

Glavni grad će, kaže, ostati pri namjeri da gradi postrojenje u Botunu i taj projekat je jako važan za zatvaranje poglavlja 23 i 24, to je projekat koji unapređuje, a ne šteti zdravlju.

Izvor: RTCG

Politika

Crna Gora matična država za većinu Srba, Bošnjaka, Muslimana i Albanaca

Istraživanje koje je sprovela Spektrum Analitika pokazalo je da većina građana srpske nacionalnosti u Crnoj Gori ovu državu doživljava kao svoju matičnu. Na pitanje „Koju državu doživljavate kao matičnu?“, 76,7 odsto ispitanih Srba odgovorilo je – Crnu Goru. Istovremeno, 22,3 odsto navelo je Srbiju, dok se jedan odsto ispitanika izjasnio za Jugoslaviju.

Rezultati, međutim, pokazuju da se percepcija matične države razlikuje među nacionalnim zajednicama. Kada je riječ o Bošnjacima, čak 94,9 odsto njih Crnu Goru vidi kao matičnu državu, dok 3,8 odsto navodi Bosnu i Hercegovinu, a 1,3 odsto Tursku. Slično je i kod Muslimana – 95,5 odsto ispitanika iz ove zajednice opredijelilo se za Crnu Goru, dok 4,5 odsto kao matičnu državu vidi Bosnu i Hercegovinu.

Kod albanske zajednice 81,4 odsto ispitanika smatra Crnu Goru matičnom državom, dok 18,6 odsto kao matičnu navodi Albaniju, što ukazuje na snažnu, ali ne i apsolutnu identifikaciju sa državom u kojoj žive.

Najizraženija razlika zabilježena je kod hrvatske zajednice. Prema podacima Spektrum Analitike, 85,7 odsto Hrvata navodi Hrvatsku kao matičnu državu, dok svega 14,3 odsto Crnu Goru doživljava kao svoju matičnu državu.

Ovi rezultati ukazuju na složenu sliku identitetskih orijentacija u Crnoj Gori. Dok većina Srba, Bošnjaka, Muslimana i Albanaca Crnu Goru doživljava kao matičnu državu, kod Hrvata dominira identifikacija sa Hrvatskom.

Politika

Šimun: Svakog dana se kod sedam osoba otkrije kancer

Ministarstvo zdravlja Crne Gore predstavilo je program prevencije i kontrole malignih bolesti za period 2026-2028. godina, uz prateći Akcioni plan. Ovaj program predstavlja strateški dokument kojim se definišu prioritetne oblasti, ciljevi i konkretne mjere usmjerene na smanjenje malignih bolesti, ali i na unapređenje kvaliteta života oboljelih.

Ministar zdravlja Vojislav Šimun kazao je da Crna Gora nosi nesrazmjerno visok teret obolijevanja i pripada regionu sa visokim stopama smrtnosti od malignih bolesti.

„Prema podacima međunarodne agencije za istraživanje za 2022. godinu u Crnoj Gori je registrovano 2.739 slučajeva malignih bolesti i 1.535 smrtnih ishoda.To znači da u našoj zemlji svakog dana sedam osoba dobije dijagnozu raka, a četiri izgube život usled ovog opakog oboljenja”, ukazao je.

Ovaj program predstavlja strateški dokument koji i detaljno definiše konkretne korake i aktivnosti usmjerene na prevenciju i kontrolu malignih bolesti sa ciljem unapređenja zdravlja stanovništva.

„U Crnoj Gori se sprovode tri organizovana skrining programa. Nacionalni program za rano otkrivanje raka debelog crijeva, nacionalni program za rano otkrivanje raka grlića materice i program za rano otkrivanja raka dojke. Naš cilj je veći obuhvat skrining programa i jednaka dostupnost u svim regionima, jer rano otkrivanje znači i spašeni život”, dodao je ministar.

Poručuje da se efikasnost onkološke zaštite ogleda kroz savremenu opremu, stručni kadar i jasnu organizaciju.

„Ovaj program je jasna poruka da država preuzima odgovornost i da borba protiv malignih bolesti ne može biti prepuštena pojedincu, već mora biti koordinisana državna politika. Snažan sistem prevencije i kontrole raka znači manje prijevremenih smrti, veći očekivani životni vijek, održiv zdravstveni sistem i stabilniju ekonomiju”, naglasio je Šimun.

Direktor Instituta za javno zdravlje Crne Gore Ivan Samardžić kazao je da prevencija nije samo individualna odgovornost, već da zahtijeva saradnju cijelog društva.

“Edukacija građana, promocija zdravih stilova života i dostupnost programa moraju postati svakodnevna praksa, a ne povremena kampanja. Samo zajedničkim djelovanjem možemo stvoriti okruženje koje podstiče zdrave izbore i smanjuje rizike. Skrining i rano otkrivanje malignih bolesti, iako predstavljaju sekundarnu prevenciju, takođe su jedan od ključnih stubova naše misije, jer pravovremena dijagnoza značajno povećava šansu za uspješno liječenje i dugoročno preživlajvanje”, naglasio je.

Kroz taj program se stvaraju uslovi za rjeđe javljanje bolesti, sa ciljem da se izgradi društvo koje čuva i unapređuje zdravlje, zaključuje Samardžić.

„Prevencija je najsnažnije oružje koje imamo. Svaki spriječeni slučaj bolesti znači spašen život, očuvanu porodicu i snažniju zajednicu. Zato će Institut za javno zdravlje Crne Gore nastaviti da pruža stručnu, naučnu i analitičku podršku svima koji rade na implementaciji ovog programa, ulaganje u prevenciju nije trošak, to je investicija u budućnost”, dodao je.

Poručuju da Program prevencije i kontrole malignih bolesti ne predstavlja samo institucionalni okvir za borbu protiv malignih bolesti, već i zajednički društveni angažman svih sektora. Realizacija ovog Programa doprinosi značajnom smanjenju tereta malignih bolesti u Crnoj Gori, povećanju očekivanog životnog vijeka i kvalitetu života svih građana i građanki.