Politika
Mandić: Imam državljanstvo Srbije ali moja matica je Crna Gora
Lider Nove srspke demokratije i predsjednički kandidat Andrija Mandić kazao je da ima državljanstvo Srbije koje je stekao na legalan način.
On je u emisiji Načisto na TV Vijesti kazao da je njegovo državljavnstvo u skladu sa zakonima Srbije i Crne Gore, ali nije potvrdio da je državljanstvo stekao prije 2006. godine.
Crnogorski Zakon o državljanstvo, međutim, priznaje dvojno državljanstvo samo onima koji su ga stekli prije 3. juna 2006. godine.
Mandić je kazao da će u policiji, kada ode po pozivu da se izjasni o državljanstvu, objasniti kako je stekao državljanstvo.
Nikada nisam imao ni prebivalište ni lilčnu kartu ni pasoš niti sam bio upisan u birački spisak.
Mandić je kazao da Crna gora ima restriktivan zakon koji treba da se mijenja.
“Imate 30.000 ljudi koji nemaju državljanstvo Crne Gore”, kazao je i naglasio da zakoni postoje da bi riješavali probleme građana.
Kazao je da u Crnoj Gori postoje desetine hiljada ljudi koji imaju državljanstva drugih država, te da i njima treba obezbijediti dvojno državljanstvo.
Ukoliko postane predsjednik kazao je da će se zalagati da ljudi koji žive i po 30 godina u Crnoj Gori, dobiju državljanstvo.
Mandić je rekao da je njegova matica Crna Gora.
“Kandidujem se da budem predsjednik Crne Gore, ja nju volim, iako neko pokušava da mi podmetne… Ovo je moja država, želim da sa pozicije prvog čovjeka države pronađem rješenje i ponudim građanima rješenja koja će pomiriti i prevazići jaz koji postoji među različitim nacionalnim zajednicama. Pokušaću da ljude okupim oko onoga što je važno svima nama, na prvom mjestu mislim da je to ekonomija, poštovanje pravne države, borba protiv kriminala i korupcije…”, izjavio je Mandić.
Stvari koje nas dijele, kako je rekao, prepustiće se prošlosti.
“Svak neka njeguje ono što misli da je važno za njegovu zajednicu. To je formula koja bi bila priklana Crnoj Gori koja je mala država, ali heterogena, politički, nacionalno… Zemlja koja je najljepša, a koja može da bude najuspješnija na Balkanu”, istakao je Mandić.
Politika
Milatović zatražio hitno postupanje Ministarstva pravde u slučaju Vesne Bratić
“Napominjemo da, u konkretnom slučaju, zakonska procedura za pomilovanje jasno predviđa da postupak po službenoj dužnosti pokreće i vodi Ministarstvo pravde, koje prikuplja sve relevantne podatke od drugih državnih organa, sagledava i ocijenjuje navode iz molbe, te sačinjava obrazloženi predlog za pomilovanje koji Predsjedniku Crne Gore predstavlja neophodni preduslov za odlučivanje “,piše u saopštenju.
Pojašnjeno je da član 17 stav 1 Zakona o pomilovanju propisuje da ministar pravde pokreće postupak, dok stav 2 istog člana i odredbe članova 11 stav 1, 12 i 13 preciziraju način prikupljanja podataka, razmatranja molbe i izrade obrazloženog predloga.
“Imajući u vidu gore navedeno i hitnost postupka, zahtijevamo da Ministarstvo pravde bez odlaganja prikupi sve potrebne podatke, temeljno sagleda molbu i dostavi obrazloženi predlog, kako bi Predsjednik mogao izvršiti svoju ustavnu i zakonsku funkciju odlučivanja”, naveli su iz Kabineta predsjednika.
Politika
Po uzoru na Zetu, trobojka istaknuta u Herceg Novom i na Žabljaku
Nakon što je Zeta još 2024. godine na jarbolima ispred zgrade Opštine, uz državnu zastavu i zastavu Evropske unije, istakla i trobojku Kraljevine Crne Gore, istim putem krenule su i opštine Herceg Novi i Žabljak.
Nova srpska demokratija (NSD) saopštila je da je na predlog predsjednika Skupštine opštine Žabljak, kao i svih odbornika NSD-a u lokalnom parlamentu, usvojena inicijativa o isticanju trobojke na zgradi lokalne samouprave i svim preduzećima čiji je osnivač SO Žabljak. Kako navode, odluka je donijeta jednoglasno, uz podršku koalicionih partnera – Durmitorske inicijative (PES) i Demokratske Crne Gore (Demokrate).
Iz NSD-a su poručili da ova odluka predstavlja poruku vlastima na državnom nivou da pronađu zajednički jezik kada su u pitanju identitetska pitanja, ističući da su sa Žabljaka i ranije potekle inicijative koje su kasnije dobile podršku na nacionalnom nivou. U saopštenju se navodi da su „ponosni što su poslije dvadeset godina vratili trobojku tamo gdje je uvijek pripadala“.
U međuvremenu, i Opština Herceg Novi slijedi ovaj primjer, pa se ispred zgrade lokalne uprave, umjesto dosadašnje zastave Evropske unije, zavijorila trobojka iz vremena Kraljevine Crne Gore.
Zakon o državnim simbolima i Danu državnosti u članu 18 propisuje da zastava Crne Gore, kada se ističe zajedno sa drugim zastavama, mora zauzimati počasno mjesto. Počasnim mjestom smatra se centar kruga ili tjeme polukruga zastava, prvo mjesto u vrsti, koloni ili grupi, središnje mjesto između zastava, kao i lijevo mjesto gledano sprijeda u odnosu na zastavu druge države ili međunarodne organizacije.
Odluke opština o isticanju trobojke ponovo su otvorile pitanje odnosa prema državnim simbolima i identitetskim pitanjima, koja u Crnoj Gori i dalje izazivaju snažne političke i društvene reakcije.
Politika
Jednoglasno vraćena neradna nedjelja
Skupština je danas na vanrednoj sjednici usvojila izmjene Zakona o unutrašnjoj trgovini kojim se garantuje neradna nedjelja. Zakon stupa na snagu danom objavljivanja u Službenom listu Crne Gore. Svih 62 prisutnih poslanika glasala su za ovo zakonsko rješenje.
Poslanik PES Miloš Pižurica na početku sjednice rekao je da bi vraćanje radne nedjelje moglo da dovede do povećanja cijena i da podstakne inflaciju. Tvrdi da nije tačno da neradna nedjelja predstavlja problem za crnogorsku ekonomiju.
Takođe, Pižurica je rekao da su maltene svi poslanici za odluku o neradnoj nedjelji.
Kako je istakao, kada se sagledaju svi problemi crnogorskog turizma, uočljivo je da se nigdje ne navodi da je problem neradna nedjelja.
“Naveo sam 50 problema crnogorskog turizma. Niko ne govori o neradnoj nedjelji”, kazao je Pižurica.
Naveo je da je postojao jedan poslodavac koji je izrabljivao radnike, ucjenjivao ih tokom masovne vaučerske privatizacije i pred izbore. Kako je dodao, dobro je što su poslanici jedinstveni u vezi neradne nedjelje.
Poslanik DPS Nikola Rakočević najavio je da će ta stranka podržati predložene izmjene zakona.
Bogdan Božović iz SNP-a smatra da je ovaj zakon suštinsko pitanje socijalne zaštite i jednakosti u Crnoj Gori.
Jelenka Andrić (PES) rekla je da žena u Crnoj Gori i danas radi duplu smjenu – jednu na poslu a drugu kući.
“Ako im oduzmemo taj jedan slobodan dan, onda smo uzeli i minimum zaštite i dostojanstva”, rekla je Andrić.
I Nikola Milović iz DPS rekao je da će podržati ovaj predlog.
“Uz nadu da dolaze bolji dani za crnogorsku ekonomiju”, rekao je Milović.
Poslanica Nove srpske demokratije Jelena Božović, kazala je da ta partija podržava neradnu nedjelju, između ostalog, jer se na taj način doprinosi očuvanju porodičnih vrijednosti i omogućava vjernicima da nedjeljom obavljaju svoje vjerske aktivnosti.
Ona je podsjetila da je nakon odluke Ustavnog suda postojala prilika da trgovinski lanci počnu da obavljaju djelatnost nedjeljom, ali da se to nije desilo.
“To pokazuje da i sami poslodavci prepoznaju potrebu zaposlenih da imaju dan sedmičnog odmora, ali i značaj stabilnog i održivog sistema rada, zbog čega smo zadovoljni”, kazala je Božović.
-
Sport3 дана ranijeĐurčević za Portal Zeta: Podrška porodice čini pobjede još slađim
-
Sport2 дана ranijeMia Ulićević za Portal Zeta: Ljubav prema igri i predan rad prave rezultate
-
Hronika2 дана ranijeVesni Bratić ukinut pritvor
-
Politika3 дана ranijeMilatović zatražio hitno postupanje Ministarstva pravde u slučaju Vesne Bratić
-
Sport3 дана ranijeKarate sudija Toko Raičević ne zna da li je suspendovan
-
Hronika2 дана ranijeApelacioni sud potvrdio oslobađajuću presudu za “državni udar”
-
Priroda i društvo1 сат ranijeNa karnevalu u Kotoru spaljen Miron Tribulus zvani Pirun: Pomutio i vlast i opoziciju
-
Zeta2 дана ranijeUspješno realizovani projekti NVO uz podršku Opštine Zeta


