Politika

Danilović: Više od 50 posto poslanika ima dvojno državljanstvo

Naglasio je da je ispalo da su izdajnici oni koji uz svoje državljanstvo imaju i državljanstvo Srbije.

Lider Ujedinjene Goran Danilović i kandidat za predsjednika te partije Goran Danilović poručio je, gostujući na A plus televiziji, da u crnogorskom parlamentu više od 50 odsto poslanika ima dvojno državljanstvo, kao i da tri visoka državna funkcionera i državljanstvo Kosova, a imaju pristup tajnim podacima.

Upitao je da li je neko upitao da li Abazović ima drugo državljanstvo ili da li ga ima Krivokapić.

Bar trojica funkcionera za državljanstvom tzv. Kosova imaju pristup tajnim podacima iako to ne bi smjeli. Ne zaboravite da sam politički aktivan i da stojim iza svake riječi. Hoću da pitam šta hoće ovim da se postigne, da eliminišete Spajića ili Mandića ili mene. Ne može se, po mom sudu, Spajiću oduzeti pravo da se kandiduje, istakao je on.

Naveo je da nije portparol Milojka Spajića i da je to njegova stvar.

“Hoću da pitam javnost radi li neka institucija svoj posao dok ne dođu na red izbori. Vidim da bot politika uzima danak, sad je izdajnik svako ko ima dvojno državljanstvo. To je sramna priča, kandidat za predsjednika mora imati crnogorsko državljanstvo, prabivalište 10 godina u poslednjih 15. Nigdje ne piše da mora imati dvojno, može imati i trojno”, naglasio je Danilović.

Naveo je da nije sporno da građanin i državljanin druge države dobije državljanstvo Crne Gore i da se kandiduje za predsjednika, ali je, kako je dodao, ispalo da su izdajnici oni koji uz svoje državljanstvo imaju i državljanstvo Srbije.

“Niko ne pita druge narode zašto imaju drugo državljanstvo. Zašto Srbi moraju da budu na stubu srama, ako imaju državljanstvo Srbije”, dodao je on.

Istakao je da nikad nije imao pasoš, ličnu, kartu i vozačku druge zemlje.

“Ovi koji provjeravaju možda nemaju državljanstva, ali imaju stanove i privilegije, a djeca su im lagala da bi dobila državljanstvo Srbije da bi mogli da studiraju. Ja ispunjavam sve uslove, dobio sam potvrdu MUP-a. Ja sam jedini kandidat koji je bio izbacen iz državljanstva Crne Gore zajedno sa ocem i da mu se država nikad nije izvinila”, dodao je Danilović.

Istakao je i da je Ustav Crne Gore jasan, a iako je glasao protiv njega dodao je da ga poštuje.

Zakon o državljanstvu daje pravo ljudima koji su podobni da imaju dva prebivališta, jedno u Crnoj Gori, drugo u Luksemburgu, Arapskim Emiratima.

On je kazao i da bi rekao da ima državljanstvo Srbije, iako ga nema.

“Da budem otvoren do kraja, najbolji sam kada me niko ništa ne pita. Ja da nemam državljanstvo Srbije, ja bih vam noćas rekao da ga imam. Važnije mi to što ću da kažem, od toga hoće li mi potpisati kandidaturu. Znam da ću predati dovoljno potpisa u ponedjeljak, da sam danas izvadio tri dokumenta koji svjedoče o tome da sam državljanin Crne Gore, imam prebivalište i biračko pravo… Ispunjavam sve uslove. Čast je biti kandidat za predsjednika. Ko je taj koji treba da dođe i kom organu da pokažeš taj drugi pasoš ako ga ima. Ko je taj i zašto bi to uradio? Zašto Mila Đukanovića niko ne pita da li on ima državljanstvo neke druge zemlje”, rekao je Danilović.

Sledeće

Predloženo da Bečić bude kandidat za predsjednika

Ne propustite

MUP će tražiti od Mandića da se izjasni ima li državljanstvo Srbije

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Vlada usvojila PUP Glavnog grada, kolektor ostaje u Botunu

Predlog Izmjena i dopuna Prostorno-urbanističkog plana (PUP) Glavnog grada Podgorice usvojen je na telefonskoj sjednici Vlade.

“Vlada je 15. avgusta 2025. godine, u skladu s članom 10 Uredbe o Vladi, bez održavanja sjednice, na osnovu pribavljene saglasnosti većine članova Vlade, donijela Odluku o donošenju izmjena i dopuna Prostorno – urbanističkog plana Glavnog grada Podgorice, Odluku o donošenju izmjena i dopuna Prostorno – urbanističkog plana Opštine Pljevlja, kao i Odluku o donošenju Urbanističkog projekta za kompleks pravoslavnog Sabornog hrama u Budvi. Vlada se upoznala sa Pravilnikom o izmjenama Pravilnika o načinu sprovođenja carinskog postupka za robu koja se koristi za snabdijevanje prevoznih sredstava u međunarodnom saobraćaju, vrsti robe i količinskim ograničenjima”, piše u saopštenju.

Osnovna novina PUP-a Podgorice je novo naselje Velje brdo na kojem država planira da izgradi čak 20.000 stambenih jedinica. Najvažniji planski dokument, što se tiče Podgorice, nakon Prostornog plana Crne Gore čeka se od kraja prošle godine, a nedavno su objavljene primjedbe i odgovori obrađivača na ovaj dokument.

Prema PUP-u kolektor koji je prethodnih nedjelja bio u žiži javnosti i stvorio političke tenzije u vladajućoj većini ipak ostaje u Botunu.

Politika

SNP Zeta: Podrška jedinstvu i razvoju partije

Na redovnoj sjednici Opštinskog odbora SNP Zeta, održanoj u susret predstojećem Kongresu partije zakazanom za 30. avgust, „uspješno su sprovedene sve planirane aktivnosti u atmosferi međusobnog uvažavanja, poštovanja i pune demokratičnosti“, navodi se u saopštenju.

Sjednicom je predsjedavao predsjednik OO SNP Zeta Branko Noković, koji je, kako se ističe, predstavio rezultate rada u prethodnom periodu, „posebno naglasivši značaj otvaranja Kancelarije Ministarstva poljoprivrede u Zeti, što predstavlja ključan korak za razvoj ovog poljoprivrednog područja“.

U saopštenju se navodi da je „konstatovano zadovoljstvo radom Javne ustanove KIC Zeta, kojom uspješno rukovodi predsjednik OO SNP Branko Noković, čime se potvrđuje odgovoran i posvećen pristup SNP-a kada preuzme vođenje javnih institucija“.

Kako se dodaje, izabrano je 12 delegata iz Zete koji će, zajedno sa sedam članova Glavnog odbora iz ove opštine, učestvovati u izboru predsjednika partije.

„Kao kandidati za predsjednika SNP-a predloženi su potpredsjednica partije i poslanica u Skupštini Crne Gore Slađana Kaluđerović, aktuelni predsjednik SNP-a i ministar poljoprivrede Vladimir Joković, te potpredsjednik SNP-a i ministar sporta i mladih Dragoslav Šćekić“, stoji u saopštenju.

OO SNP Zeta izabrao je i četiri člana Glavnog odbora za naredni saziv, „ravnopravno zastupljene po polu – dva muškarca i dvije žene“, uz podsjećanje da su po funkciji članovi GO i Kaluđerović i Noković. Posebno je, kako se navodi, istaknuto zadovoljstvo radom poslanice Slađane Kaluđerović „kroz predlaganje zakonskih rješenja od značaja za cjelokupno društvo, kao i kroz konkretne rezultate ostvarene na teritoriji Zete“.

Takođe, članovi odbora su dali „punu podršku Slavku Vukčeviću, funkcioneru SNP-a i članu Odbora Željezničkog prevoza, u njegovoj borbi za izmještanje kolektora iz Botuna – jednog od ključnih ekoloških pitanja za naš kraj“.

Na kraju sjednice, „naglašena je važnost očuvanja jedinstva partije nakon Kongresa“, te poručeno da je SNP „partija sa dubokim korijenima u narodu i u temelju državnog bića Crne Gore“, a cilj ostaje „umrežavanje i snaženje unutar OO Zeta i kroz saradnju sa svim partijskim tijelima širom zemlje“.

„SNP je dokazao da je politička snaga koja svojim djelovanjem, i na riječima i na djelu, zaslužuje povjerenje građana. Ponosni smo na ono što smo postigli, ali još odlučniji da nastavimo putem razvoja, odgovornosti i stabilnosti. Predstojeći Kongres vidimo kao redovnu i zdravu fazu u našem rastu, koja će nas dodatno ojačati“, zaključuje se u saopštenju.

Politika

Kaluđerović: Stroge kazne za piromane – za povratnike još oštrije

Ministarstvo ekologije je predložilo novčane kazne do 40.000 eura, što je važan korak, ali ne i dovoljan. Svaki izazivač požara mora snositi krivičnu odgovornost i osjetiti zatvorsku kaznu proporcionalnu šteti koju je nanio, kazala je poslanica SNP-a Slađana Kaluđerović.

Požari u Crnoj Gori nisu samo ekološki problem, već prijeteća opasnost za živote ljudi, imovinu i zdravlje svih nas. Preko 90% šumskih požara izazvano je ljudskim faktorom — bilo namjernim paljenjem ili nepažnjom. Tokom samo jednog ljeta vatrogasci intervenišu i do 300 puta mjesečno, a šteta od požara u posljednjih pet godina premašuje 20 miliona eura. Ipak, mnogi počinioci ostaju nekažnjeni, jer su kazne simbolične, a pravni okvir neadekvatan, kazala je Kaluđerović.

Kako je navela, “u susjednim zemljama poput Hrvatske i Bosne i Hercegovine, zakoni već predviđaju zatvorske kazne do pet godina za one koji izazivaju požare, a i za nehaj su predviđene ozbiljne sankcije.”

“Posebnu pažnju treba posvetiti povratnicima — onima koji su već palili, jer njihova ponovljena djela predstavljaju trajnu prijetnju prirodi i zajednici. Zaustavljanje ovih opasnih pojedinaca ključno je za sigurnost svih nas”, istakla je Kaluđerović.

Ovo nije samo pitanje zakona, već i moralne obaveze države i svakog građanina.

“Zaštita naših šuma, naših gradova i života naših sugrađana nije izbor, već neminovnost. Samo jasna poruka nulte tolerancije, snažne kazne i dosljedna primjena zakona mogu spriječiti nove tragedije”, zaključuje Kaluđerović.