Politika

Danilović: Više od 50 posto poslanika ima dvojno državljanstvo

Naglasio je da je ispalo da su izdajnici oni koji uz svoje državljanstvo imaju i državljanstvo Srbije.

Lider Ujedinjene Goran Danilović i kandidat za predsjednika te partije Goran Danilović poručio je, gostujući na A plus televiziji, da u crnogorskom parlamentu više od 50 odsto poslanika ima dvojno državljanstvo, kao i da tri visoka državna funkcionera i državljanstvo Kosova, a imaju pristup tajnim podacima.

Upitao je da li je neko upitao da li Abazović ima drugo državljanstvo ili da li ga ima Krivokapić.

Bar trojica funkcionera za državljanstvom tzv. Kosova imaju pristup tajnim podacima iako to ne bi smjeli. Ne zaboravite da sam politički aktivan i da stojim iza svake riječi. Hoću da pitam šta hoće ovim da se postigne, da eliminišete Spajića ili Mandića ili mene. Ne može se, po mom sudu, Spajiću oduzeti pravo da se kandiduje, istakao je on.

Naveo je da nije portparol Milojka Spajića i da je to njegova stvar.

“Hoću da pitam javnost radi li neka institucija svoj posao dok ne dođu na red izbori. Vidim da bot politika uzima danak, sad je izdajnik svako ko ima dvojno državljanstvo. To je sramna priča, kandidat za predsjednika mora imati crnogorsko državljanstvo, prabivalište 10 godina u poslednjih 15. Nigdje ne piše da mora imati dvojno, može imati i trojno”, naglasio je Danilović.

Naveo je da nije sporno da građanin i državljanin druge države dobije državljanstvo Crne Gore i da se kandiduje za predsjednika, ali je, kako je dodao, ispalo da su izdajnici oni koji uz svoje državljanstvo imaju i državljanstvo Srbije.

“Niko ne pita druge narode zašto imaju drugo državljanstvo. Zašto Srbi moraju da budu na stubu srama, ako imaju državljanstvo Srbije”, dodao je on.

Istakao je da nikad nije imao pasoš, ličnu, kartu i vozačku druge zemlje.

“Ovi koji provjeravaju možda nemaju državljanstva, ali imaju stanove i privilegije, a djeca su im lagala da bi dobila državljanstvo Srbije da bi mogli da studiraju. Ja ispunjavam sve uslove, dobio sam potvrdu MUP-a. Ja sam jedini kandidat koji je bio izbacen iz državljanstva Crne Gore zajedno sa ocem i da mu se država nikad nije izvinila”, dodao je Danilović.

Istakao je i da je Ustav Crne Gore jasan, a iako je glasao protiv njega dodao je da ga poštuje.

Zakon o državljanstvu daje pravo ljudima koji su podobni da imaju dva prebivališta, jedno u Crnoj Gori, drugo u Luksemburgu, Arapskim Emiratima.

On je kazao i da bi rekao da ima državljanstvo Srbije, iako ga nema.

“Da budem otvoren do kraja, najbolji sam kada me niko ništa ne pita. Ja da nemam državljanstvo Srbije, ja bih vam noćas rekao da ga imam. Važnije mi to što ću da kažem, od toga hoće li mi potpisati kandidaturu. Znam da ću predati dovoljno potpisa u ponedjeljak, da sam danas izvadio tri dokumenta koji svjedoče o tome da sam državljanin Crne Gore, imam prebivalište i biračko pravo… Ispunjavam sve uslove. Čast je biti kandidat za predsjednika. Ko je taj koji treba da dođe i kom organu da pokažeš taj drugi pasoš ako ga ima. Ko je taj i zašto bi to uradio? Zašto Mila Đukanovića niko ne pita da li on ima državljanstvo neke druge zemlje”, rekao je Danilović.

Sledeće

Predloženo da Bečić bude kandidat za predsjednika

Ne propustite

MUP će tražiti od Mandića da se izjasni ima li državljanstvo Srbije

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Pejović: Bez jasnih nalaza ne može se tvrditi da ima kancerogenih materija u Botunu

Potpredsjednik Skupštine Boris Pejović istakao je da još nemaju potvrdu da se iz Botuna iskopava kancerogeni materijal, kako su to jutros tvrdili mještani na protestu ispred lokacije gdje se gradi postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda. Kako je naglasio Agencija za zaštitu životne sredine je prije početka tih radova dala pozitivno mišljenje, a bez jasnih nalaza ne može se to tvrditi.

Pejović je u emisiji “Link” naglasio da je poznato koliko danas u javnom prostoru ima dezinformacija i sve treba provjeriti.

“Možda je to tačno, ali bez jasnih i konkretnih nalaza ne možemo govoriti o tome kao činjenici. Kada su u pitanju protesti, dio je to kolektivnih i individulanih sloboda i dok god se održavaju u okvirima zakona, oni su demokratski izraz nezadovoljstva građana”, kazao je Pejović.

On je podsjetio da je Vlada opredijelila 30 miliona eura ove godine za sanaciju bazena crvenog mulja.

Glavni grad će, kaže, ostati pri namjeri da gradi postrojenje u Botunu i taj projekat je jako važan za zatvaranje poglavlja 23 i 24, to je projekat koji unapređuje, a ne šteti zdravlju.

Izvor: RTCG

Politika

Crna Gora matična država za većinu Srba, Bošnjaka, Muslimana i Albanaca

Istraživanje koje je sprovela Spektrum Analitika pokazalo je da većina građana srpske nacionalnosti u Crnoj Gori ovu državu doživljava kao svoju matičnu. Na pitanje „Koju državu doživljavate kao matičnu?“, 76,7 odsto ispitanih Srba odgovorilo je – Crnu Goru. Istovremeno, 22,3 odsto navelo je Srbiju, dok se jedan odsto ispitanika izjasnio za Jugoslaviju.

Rezultati, međutim, pokazuju da se percepcija matične države razlikuje među nacionalnim zajednicama. Kada je riječ o Bošnjacima, čak 94,9 odsto njih Crnu Goru vidi kao matičnu državu, dok 3,8 odsto navodi Bosnu i Hercegovinu, a 1,3 odsto Tursku. Slično je i kod Muslimana – 95,5 odsto ispitanika iz ove zajednice opredijelilo se za Crnu Goru, dok 4,5 odsto kao matičnu državu vidi Bosnu i Hercegovinu.

Kod albanske zajednice 81,4 odsto ispitanika smatra Crnu Goru matičnom državom, dok 18,6 odsto kao matičnu navodi Albaniju, što ukazuje na snažnu, ali ne i apsolutnu identifikaciju sa državom u kojoj žive.

Najizraženija razlika zabilježena je kod hrvatske zajednice. Prema podacima Spektrum Analitike, 85,7 odsto Hrvata navodi Hrvatsku kao matičnu državu, dok svega 14,3 odsto Crnu Goru doživljava kao svoju matičnu državu.

Ovi rezultati ukazuju na složenu sliku identitetskih orijentacija u Crnoj Gori. Dok većina Srba, Bošnjaka, Muslimana i Albanaca Crnu Goru doživljava kao matičnu državu, kod Hrvata dominira identifikacija sa Hrvatskom.

Politika

Šimun: Svakog dana se kod sedam osoba otkrije kancer

Ministarstvo zdravlja Crne Gore predstavilo je program prevencije i kontrole malignih bolesti za period 2026-2028. godina, uz prateći Akcioni plan. Ovaj program predstavlja strateški dokument kojim se definišu prioritetne oblasti, ciljevi i konkretne mjere usmjerene na smanjenje malignih bolesti, ali i na unapređenje kvaliteta života oboljelih.

Ministar zdravlja Vojislav Šimun kazao je da Crna Gora nosi nesrazmjerno visok teret obolijevanja i pripada regionu sa visokim stopama smrtnosti od malignih bolesti.

„Prema podacima međunarodne agencije za istraživanje za 2022. godinu u Crnoj Gori je registrovano 2.739 slučajeva malignih bolesti i 1.535 smrtnih ishoda.To znači da u našoj zemlji svakog dana sedam osoba dobije dijagnozu raka, a četiri izgube život usled ovog opakog oboljenja”, ukazao je.

Ovaj program predstavlja strateški dokument koji i detaljno definiše konkretne korake i aktivnosti usmjerene na prevenciju i kontrolu malignih bolesti sa ciljem unapređenja zdravlja stanovništva.

„U Crnoj Gori se sprovode tri organizovana skrining programa. Nacionalni program za rano otkrivanje raka debelog crijeva, nacionalni program za rano otkrivanje raka grlića materice i program za rano otkrivanja raka dojke. Naš cilj je veći obuhvat skrining programa i jednaka dostupnost u svim regionima, jer rano otkrivanje znači i spašeni život”, dodao je ministar.

Poručuje da se efikasnost onkološke zaštite ogleda kroz savremenu opremu, stručni kadar i jasnu organizaciju.

„Ovaj program je jasna poruka da država preuzima odgovornost i da borba protiv malignih bolesti ne može biti prepuštena pojedincu, već mora biti koordinisana državna politika. Snažan sistem prevencije i kontrole raka znači manje prijevremenih smrti, veći očekivani životni vijek, održiv zdravstveni sistem i stabilniju ekonomiju”, naglasio je Šimun.

Direktor Instituta za javno zdravlje Crne Gore Ivan Samardžić kazao je da prevencija nije samo individualna odgovornost, već da zahtijeva saradnju cijelog društva.

“Edukacija građana, promocija zdravih stilova života i dostupnost programa moraju postati svakodnevna praksa, a ne povremena kampanja. Samo zajedničkim djelovanjem možemo stvoriti okruženje koje podstiče zdrave izbore i smanjuje rizike. Skrining i rano otkrivanje malignih bolesti, iako predstavljaju sekundarnu prevenciju, takođe su jedan od ključnih stubova naše misije, jer pravovremena dijagnoza značajno povećava šansu za uspješno liječenje i dugoročno preživlajvanje”, naglasio je.

Kroz taj program se stvaraju uslovi za rjeđe javljanje bolesti, sa ciljem da se izgradi društvo koje čuva i unapređuje zdravlje, zaključuje Samardžić.

„Prevencija je najsnažnije oružje koje imamo. Svaki spriječeni slučaj bolesti znači spašen život, očuvanu porodicu i snažniju zajednicu. Zato će Institut za javno zdravlje Crne Gore nastaviti da pruža stručnu, naučnu i analitičku podršku svima koji rade na implementaciji ovog programa, ulaganje u prevenciju nije trošak, to je investicija u budućnost”, dodao je.

Poručuju da Program prevencije i kontrole malignih bolesti ne predstavlja samo institucionalni okvir za borbu protiv malignih bolesti, već i zajednički društveni angažman svih sektora. Realizacija ovog Programa doprinosi značajnom smanjenju tereta malignih bolesti u Crnoj Gori, povećanju očekivanog životnog vijeka i kvalitetu života svih građana i građanki.