Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) provjerava anonimnu prijavu kojom se traži da ispita odakle lideru Demokratske narodne partije Milanu Kneževiću 140.000 eura za kupovinu stana, uključujući 25.000 eura koje je, prema sopstvenim tvrdnjama, pozajmio od kuma. Iz ASK-a su “Vijestima” potvrdili da je prijava primljena i da provjeravaju ima li osnova za pokretanje postupka.

“Agencija za sprečavanje korupcije potvrđuje da je nedavno primila predmetnu prijavu. U toku je administrativna provjera njene sadržine. Ukoliko se na osnovu izvršenih provjera utvrdi da su ispunjeni zakonski uslovi, Agencija će pokrenuti odgovarajući postupak, u skladu sa zakonom i u okviru svojih nadležnosti”, saopštili su iz ASK-a u odgovoru “Vijestima”.

Prijava je stigla tokom prethodnog vikenda, a dostavljena je na više adresa, Agenciji i “Vijestima”. U prijavi se traži detaljna provjera kupovine stana površine 135 kvadratnih metara, u kojem Knežević, prema navodima podnosioca, ima 50 odsto vlasništva.

Podnosilac prijave poziva se na Kneževićeve javne izjave da je za kupovinu nekretnine obezbijedio 25.000 eura bankarskim kreditom, još toliko pozajmicom od kuma, dok je 80.000 eura poticalo od prodaje porodičnog stana njegove majke.

U prijavi se navodi da je ukupna vrijednost kupljene nekretnine iznosila 140.000 eura, dok zbir pojedinačno navedenih izvora finansiranja iznosi 130.000 eura. Od ASK-a se zato traži da utvrdi da li je Knežević dostavio kupoprodajni ugovor, dokumentaciju o bankarskom kreditu i ugovor o prodaji porodične nekretnine.

Posebno se insistira na provjeri pozajmice od kuma, odnosno na tome da li je zaduženje od 25.000 eura dokumentovano, na koji način je novac predat ili uplaćen i da li je ta obaveza bila evidentirana u Kneževićevim imovinskim kartonima.

Podnosilac traži i da se utvrdi koliko je Knežević lično učestvovao u finansiranju kupovine, imajući u vidu tvrdnju da posjeduje polovinu stana, kao i da se uporede njegovi prijavljeni prihodi, ušteđevina i imovina sa izjavama koje je davao u javnosti.

Uz prijavu je, kako se navodi u njenom tekstu, dostavljen i snimak sa Kneževićevog Instagram profila, na kojem govori o načinu finansiranja kupovine nekretnine.

Knežević je, prema podacima sa sajta Agencije, stan prijavio vanrednim izvještajem o imovini i prihodima u junu 2022. U tom izvještaju navodi se da je postao vlasnik polovine stana od 135 metara kvadratnih, ali i da se kreditno zadužio 25.000 eura, na tri i po godine i ratom od 661 euro. Poslanik iste podatke prijavljuje do marta ove godine, kada iz izvještaja briše otplaćeni kredit.

Pitanje porijekla novca za kupovinu stana otvoreno je tokom skupštinske rasprave prošlog četvrtka, kada je polanik PES-a Darko Dragović optužio Kneževića da nije istinito predstavio način na koji je finansirao nekretninu.

Poslanik PES-a tvrdio je da je Knežević stan kupio po cijeni od 140.000 eura, odnosno oko 1.000 eura po kvadratnom metru, i doveo u pitanje njegove ranije navode o kreditnom zaduženju.

Dragović je tvrdio i da na nekretnini nije bila upisana hipoteka, zbog čega je zatražio objašnjenje kako je kupovina finansirana.

On je otvorio i pitanje od koga je Knežević kupio stan, tvrdeći da je prodavac bio sin Gugija Savića i da ga je lider DNP-a nakon kupovine predložio za člana odbora direktora jedne crnogorske kompanije.

Dragović je od Kneževića tražio da objasni i okolnosti pod kojima je nekretnina kupljena po, kako je ocijenio, povoljnoj cijeni.

Lider DNP-a odbacio je njegove optužbe, negirajući da mu je bilo ko poklonio stan ili da je kupovina imala veze s kriminalnim strukturama.

Objašnjavajući kako je obezbijedio novac, Knežević je saopštio da su on i njegova majka prodali porodični stan na Bulevaru Oktobarske revolucije za nešto više od 80.000 eura, da je podigao kredit od 25.000 eura u Zapad banci i još toliko pozajmio od kuma.

Tvrdio je i da je kupljeni stan bio u lošem stanju, u zgradi starijoj od tri decenije, čime je obrazložio cijenu nekretnine.

Polemika je potom prerasla u međusobne optužbe, nakon što je Knežević prozvao Dragovića zbog navodnih veza s pripadnicima organizovanih kriminalnih grupa.

Dragović je takve tvrdnje odbacio, negirajući da je zastupao ili branio bilo koga iz porodice Vukotić, koju je Knežević pomenuo tokom rasprave. Obojica su najavila sudske postupke zbog izgovorenih optužbi.

Izvor: Vijesti

Lider DNP-a Milan Knežević izjavio je da sebe naziva liderom opozcije, te da je to fakat zbog činjenice da je opozicija, kako je rekao, potpuno poklopljena od ambasadora EU Johana Satlera, zajedno sa parlamentarnom većinom. Kako je kazao, u takvoj situaciji potpuno je logično da DNP bude prava opozicija.

“Sve ostalo je foliranje i čekanje. Ovdje je sad vrćenje ko će da napravi koaliciju sa PES-om poslije izbora, a mi smo jedina politička struktura koja jasno saopštava stavove i nema namjeru da se bilo kome umiljava”, kazao je Knežević gostujući na A+ televiziji.

Kako je rekao, DNP je to pokazao i prilikom glasanja ustavnih promjena.

“Kada se do kasno u noć pregovaralo i razgovaralo, i kada je gospodin Satler morao da poziva na ponoćne sastanke, a neki su izašli sa crvenim obrazima i ušima”, naveo je on, ističući da je odlučio da ne ide kod ambasadora EU na bilo kakve konsultacije.

“Meni samo građani Crne Gore mogu davati instrukcije i naloge”, poručio je on.

Odgovarajući na konstataciju da želi da bude naredni premijer kazao je da bi tu ulogu prihvatio samo pod određenim uslovima.

“Samo pod određenim uslovima možemo da budemo dio vlasti. A i najavljujem da, ako me građani izaberu i prepoznaju sve ovo što smo radili, ne vidim ništa sporno da me izaberu za premijera. Što bi rekao Petar Božović u “Ljepoti poroka”: “Realno, ja sam to i očekivao.” Ako ne premijer, onda predsjednik države. Jer ovakva država zaslužuje mene i ovakav ja zaslužujem Crnu Goru”, poručio je Knežević.

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstava i vodoprivrede još ne zna kako će Euro model, čija je primjena najavljena od januara naredne godine, uticati na registrovane poljoprivredne proizvođače koji su sami sebi uplaćivali penzijsko-invalidsko osiguranje.

Euro model predvidio je ukidanje doprinosa za penzijsko osiguranje, a očekuje se da dilemu poljoprivrednika razriješi Fond PIO.

Kako će se Euro model odraziti na poljoprivrednike koji sebi uplaćuju osiguranje „Dan“ je pitao Vladimira Jokovića, ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.

“Ne znam ništa dok ne vidim predlog Euro modela. Predlog još nisam vidio i ne znam kako će za to ići”,  kazao je Joković.

Iz Ministarstva poljoprivrede „Danu“ je saopšteno da je, prema zadnjem spisku koji su dobili od Poreske uprave, broj poljoprivrednika koji su uplatili sredstva od 1. jula 2025. godine do 31. decembra 2025. godine 936 korisnika.

“Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede snosi 40 odsto ukupnih troškova, a 60 odsto osiguranik. Broj aktivnih osiguranika upisanih u registar je 2.482”,  saopšteno je iz Ministarstva.

Da li će poljoprivrednici od 1. januara moći nastaviti da plaćaju osiguranje informaciju nema ni Mladen Stanović, sekretar za poljoprivredu Opštine Zeta. Opština Zeta je subvencionisala poljoprivrednicima 50 odsto sredstava koje su bili u obavezi da uplaćuju Fondu PIO.

“Ove godine smo kao podsticajnu mjera uveli da od ukupnog iznosa sredstava koje oni uplaćaju Fondu PIO, 50 odsto mi isplaćujemo. Polovinu od ukupnog iznosa poljoprivrednicima je uplaćivalo Ministarstvo, dok je od preostalih 50 odsto Opština isplaćivala pola toga iznosa. Kod nas je ove godine 23 ljudi apliciralo za ovu mjeru i što će biti sa njima, veliko je pitanje i ja na to odgovor nemam. Vidim da se ide u pravcu da će posle Nove godine stupiti na snagu Euro model i mislim da ni oni što ga propisuju ne znaju šta će da se desi. Pitanje je šta će biti u budućnosti”, kazao je Stanović.

Izvor: Dan