Politika

Đukanović: Ispoštovaću Ustav i potpisati izmjene Zakona o predsjedniku

On smatra da bi formiranje još jedne Vlade bio novi neuspješan pokušaj parlamentarne većine formirane nakon parlamentarnih izbora 30. avgusta 2020. godine.

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović kazao je da će ispoštovati Ustav i potpisati izmjene Zakona o predsjedniku.

Đukanović je u intervjuu agenciji MINA rekao da je realno očekivati da će problemi u Crnoj Gori morati da se rješavaju uz pomoć medijatora i da je najlogičnije da će to biti neko iz Evropske unije (EU).

Na pitanje da li će potpisati izmjene Zakona o predsjedniku, on je odgovorio da ne vjeruje da tu ima puno razloga za nedoumice.

Kao i uvijek do sada, ispuniću sve što su obaveze predsjednika države propisane Ustavom-naveo je Đukanović.

On je, govoreći o načinu za rješavanje krize, rekao da nije pristalica uvođenja medijatora u domaće političke probleme i da je uoči parlamentarnih izbora 2016. godine bilo ideja da Crna Gora dobije medijatora.

Tada se, kako je dodao, snažno založio da sami rješavaju domaće političke probleme.

-Mislim da dubina problema koje živimo u ovoj fazi političkog života u Crnoj Gori, sa ovako bahatim nepoštovanjem preporuka relevantnih međunarodnih institucija, neizbježno uslovljava njihovo rješavanje uz pomoć partnera- rekao je Đukanović.

On je naveo da je najlogičnije da će to biti neko iz EU.

Đukanović je kazao da će, ukoliko ponovo dobije predlog da za mandatara imenuje lidera Demosa Miodraga Lekića, i tu biti veoma odgovoran prema Ustavu.

-Kao što znate, moje obrazloženje zbog čega nijesam prihvatio zakašnjeli predlog, da Lekić bude mandatar za sastav vlade, je i dalje aktuelno- istakao je Đukanović.

On je rekao da Ustav propisuje rok od 30 dana u kojem je predsjednik u obavezi da obavi konsultacije sa parlamentarnim partijama i da je, na bazi nedvosmisleno utvrđenog saznanja da postoji spremnost parlamentarne većine da podrži predloženog kandidata, obaveza predsjednika da tog kandidata proglasi mandatarom i da mu vrijeme od 90 dana za sastav vlade.

Kako je kazao, pošto nije bilo tako, onda je iskoristio drugu ustavnu mogućnost i predložio skraćenje mandata Skupštini, da bi nakon toga raspisao prijevremene parlamentarne izbore.

Đukanović je podsjetio da je ta inicijativa bila upućena parlamentu i da je parlamentarna većina odbila.

-Tako da, u međuvremenu, još živimo taj institucionalni vakum gdje imamo parlamentarnu većinu koja je propustila priliku da izabere Vladu, ali je to očigledno mnogo ne pogađa jer jedino vodi računa da što je moguće duže produži svoj mandat- rekao je Đukanović.

On smatra da bi formiranje još jedne Vlade bio novi neuspješan pokušaj parlamentarne većine formirane nakon parlamentarnih izbora 30. avgusta 2020. godine.

Đukanović je kazao da su u međuvremenu bila dva pokušaja – dvije Vlade koje su izgubile povjerenje u parlamentu, i da je većina od 30. avgusta propustila priliku da formira treću.

-Sada, nakon izmjena i dopuna Zakona o predsjedniku, zakonodavne aktivnosti koja je naišla na osudu i domaće i međunarodne stručne javnosti, pokušavaju da naprave konstukciju putem koje bi izabrali Vladu po svojoj mjeri- ocijenio je Đukanović.

On smatra da bi to bio potpuno promašen pokušaj zato što je veoma očigledno, iz mnogo primjera, da je nepostojana parlamentarna većina veoma fluidna, nepouzdana i da se zapravo vodi nekim trenutnim i dnevnim političkim interesima.

On je naglasio da je parlamentarnoj većini jedini kohezivni faktor revanšizam u odnosu na prethodnu vlast, i da to svakako nije dovoljno za bilo šta dobro što treba napraviti u interesu države.

-Zato ne mislim da takva većina uopšte može da izabere Vladu koja bi bila u stanju da rješava teške probleme u koje je zemlja u međuvremenu ušla- istakao je Đukanović.

On je rekao da je, sa druge strane, usvajanje izmjena Zakona o predsjedniku uslovilo da dođe do oštrog sukobljavanja crnogorske parlamentarne većine i njene izvršne vlasti sa međunarodnom zajednicom, prije svega, sa najbližim međunarodnim partnerom – EU.

Đukanović je dodao da se plaši da tako izabrana Vlada ne može računati na bilo kakvo partnerstvo i saradnju sa evropskim institucijama i sa bilo kojom članicom EU.

-Zato mislim da bi to bio svakako neuspješan pokušaj i da bi vodio daljem gubljenju vremena i ruiniranju sistema u Crnoj Gori- rekao je Đukanović.

On je kazao da očekuje slične situacije kao što je odlaganje sjednice Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje (POSP).

-Za mene je potpuno logično da, ako imate Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa EU, ako ste ušli u proces pregovora, ako dnevno ponavljate želju da budete dio EU i svjesni ste pravila kako se postaje dio te prestižne zajednice, morate biti potpuno usaglašeni sa zakonodavstvom Unije- naveo je Đukanović.

On je dodao da je potpuno jasno da se mora računati na sugestije i primjedbe onih koji su već u toj zajednici, koji ne samo da vode politiku, nego uspostavljaju standarde za proširenje te zajednice.

Đukanović smatra da je prva reakcija, otkazivanje POSP-a, samo nagovještaj jasnog stava, koji EU zauzima u odnosu na izvršnu vlast zemlje kandidata koja se, kako je kazao, bahati i pokušava da demonstrira neku vrstu apsolutne suverenosti.

-Nema više takve suverenosti, svi smo međuzavisni. Jasno je da su zemlje kandidati, ne samo u fazi pristupanja nego i sjutra kada postanu članice, zavisni od nekih pravila koja postoje i moraju se poštovati unutar te političke porodice- dodao je Đukanović.

Sledeće

Zakazana sjednica Skupštine u starom sazivu

Ne propustite

Otvoriti lokalnu upravu za ulazak novih kadrova

Portal Zeta

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

You must be logged in to post a comment Login

Politika

Mandić izjavio saučešće povodom smrti Ratka Mladića

Predsjednik Skupštine Crne Gore i lider Nove srpske demokratije Andrija Mandić izjavio je saučešće porodici Mladić povodom smrti Ratka Mladića.

“Upravo sam Darku Mladiću, u svoje i u ime Nove srpske demokratije, uputio saučešće povodom smrti njegovog oca, generala Ratka Mladića”, kazao je Mandić na mreži Iks.

Ratko Mladić koji je osuđen za ratne zločine, preminuo je u 84. godini života, u pritvorskoj jedinici Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove u Ševeningenu.

Ratko Mladić pravosnažno je u Hagu osuđen 8. juna 2021. za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti.

Presudom suda u Hagu utvrđeno je da je kriv za genocid nad oko 8.000 Bošnjaka u Srebrenici, zaštićenoj zoni UN u ljeto 1995, progon i prisilno premještanje Bošnjaka i Hrvata širom BiH, terorisanje civila tokom opsade Sarajeva i držanje pripadnika mirovnih snaga UN kao talaca tokom NATO bombardovanja 1995. godine, ukazala je ranije Slobodna Evropa.

Politika

Spajić: Zatvaranje poglavlja biće praćeno hibridnim djelovanjem dvije države iz regiona

Crna Gora ima ozbiljne bezbjednosne operativne informacije da će najavljeno zatvaranje novih pregovaračkih poglavlja biti praćeno koordinisanim hibridnim djelovanjem, u koje su uključeni zvaničnici najmanje dvije države iz regiona, kazao je premijer Milojko Spajić.

On je to naveo u objavi na društvenoj mreži Iks.

“Prema našim saznanjima, takve aktivnosti imaju za cilj destabilizaciju Crne Gore, uz očekivanu podršku pojedinih političkih aktera i dijela medijske scene u našoj zemlji”, rekao je Spajić.

On je poručio da pokušaji destabilizacije neće promijeniti kurs države.

“Znamo za ove namjere i svjesni smo njihovog cilja. Pokušaji destabilizacije neće promijeniti naš kurs niti zaustaviti evropski put Crne Gore, koji je veći od dnevnog interesa bilo koje političke strukture”, poručio je Spajić.

Politika

Oštriji zakoni za oduzimanje imovine i pritvor

Pojedine odredbe o predlogu izmjena Zakona o oduzimanju imovine, kao i Zakonika o krivičnom postupku, predstavljaju grubo kršenje pretpostavke nevinosti, i pitanje je da li bi, ukoliko ih Skupština usvoji, mogle proći ustavnu provjeru, smatraju advokati Zdravko Begović i Filip Jovović. Konstatuju da će predložena rješenja izazvati kontroverze, jer su u koliziji sa pravima okrivljenih i sa ciljem vođenja krivičnog postupka.

U Advokatskoj komori smatraju da je u predlogu izmjena Zakona o oduzimanju imovine stečene kriminalnom djelatnošću drastično povrijeđena pretpostavka nevinosti.

Konkretno, sporna je, kako kaže dugogodišnji predsjednik te organizacije, advokat Zdravko Begović, odredba kojom se imovina može oduzeti prije pravosnažne presude.

“U trenutku kada se potvrdi optužnica. A postoji jedna vrlo logična varijanta šta će se desiti ako to lice bude pravosnažno oslobođeno optužbe. Kako je uopšte moguće da se tako nešto desi? Sama činjenica, retroaktivnost tog zakona, da se praktično imovina može oduzeti u periodu mnogo ranije od trenutka kada je izvršeno krivično djelo, i da se to krivično djelo može odnositi i na imovinu najbližih srodnika”, kaže Begović.

Saglasan je i advokat i nekadašnji član Tužilačkog savjeta, Filip Jovović, da je riječ o grubom kršenju procesnog prava okrivljenih.

U suprotnosti je to, kaže, sa samim ciljem krivičnog postupka i sa pravom svojine, jer ukoliko lice bude oslobođeno krivice, gubi pravo na povraćaj imovine, napominje Jovović i predlaže rješenje.

“To je, recimo, ojačavanje nadležnosti poreskog organa ili eventualno osnivanje nekog specijalizovanog suda koji bi se bavio samo ispitivanjem imovine i koji bi jednostavno, uz određeni lex specialis, nevezano od krivičnog postupka i uz sami zahtjev, prema svima koji su eventualno sumnjivi da su stekli imovinu nelegalno mogao da pokrene određene postupke. I da na legalan, zakonodavno perfektan način riješi pitanje oduzimanja imovine. Vidjećemo kako će to proći eventualno ustavnu provjeru, dakle, ako je neko sjutra pokrene, a siguran sam da hoće”, kazao je Jovović.

Naši sagovornici dijele mišljenje i kada je riječ o predlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakonika o krivičnom postupku, prema kojem se pritvor može odrediti već na osnovu propisane kazne zatvora od deset godina.

Begović i Jovović smatraju da je uvođenje te okolnosti kao opredjeljujuće, da se nekom licu odredi pritvor, suprotno Evropskoj konvenciji, te da otežava položaj lica u krivičnom postupku.

“Smatram da je i tu Evropski sud za ljudska prava imao jasno stanovište da se to ne može definisati kao pravilo, nego svaki konkretni slučaj daje za pravo eventualno takvu odluku”, ocjenjuje Begović.

“Evropski sud za ljudska prava je izričit da visina zapriječene kazne ne smije da bude jedini razlog da se nekom licu odredi pritvor, odnosno da ta okolnost jedina ukazuje da je pritvor neophodan”, upozorio je Jovović.

Iz Ministarstva pravde danas su odgovorili da se svi amandmani koji pristižu, obrađuju i analiziraju.

Izvor: RTCG