Ne tražim glas za prošlost, već za budućnost, poručio je predsjednik Demokratske partije socijalista Danijel Živković u emisiji „Okvir“ na TVCG, odgovarajući na pitanje o tome da li se DPS odriče politike iz perioda Mila Đukanovića i u čemu vidi reformisanost partije.

Živković je kazao da mjera reforme DPS-a nije odricanje od Đukanovića, navodeći da su u periodu prethodne vlasti ostvareni, kako je rekao, veliki rezultati za Crnu Goru, ali i da nova politička generacija mora da vodi politiku prilagođenu vremenu u kojem živi.

„Govorimo da je u tom vremenskom periodu te vlasti i te političke generacije napravljeno veoma velikih stvari za Crnu Goru. Ne moram da vas podsjećam na obnovljenu nezavisnost, na NATO, na otvaranje pregovora sa Evropskom unijom, održivost ekonomije, niz drugih istorijskih rezultata“, kazao je Živković.

On je naglasio da se način vođenja politike mora mijenjati zajedno sa vremenom.

„Sada je nova politička generacija koja u ovom vremenu, 2026. godini, mora da se ponaša u duhu filozofije vremena u kojem živimo. Ne može se gledati stvari na isti način u 2026, 2016. ili 2006. Promijenilo se vrijeme, promijenio se način razmišljanja, politika mora da bude potpuno drugačija. Moramo više da slušamo građane“, kazao je Živković.

Kako je dodao, fokus njegove politike nije vraćanje na prošlost, već ono što DPS planira da ponudi građanima u narednom periodu.

„Ja ne tražim glas za prošlost, ja tražim glas za budućnost i vraćanje povjerenja za ono što planiramo da uradimo u narednom vremenskom periodu kao ozbiljna partija, državotvorna politika, ne osvrćući se previše na ono što je bilo, nego zagledani u ono što ćemo uraditi u narednom vremenskom periodu“, rekao je Živković.

Govoreći o odnosima unutar Crne Gore, kazao je da politički i identitetski sporovi ne treba da budu prepreka dogovoru o budućnosti države.

„Mi treba da se dogovorimo o budućnosti Crne Gore. Mi treba da razmišljamo kako da obezbijedimo bolji život svakom građaninu, sa svim našim razlikama koje istorijski postoje i koje se ne mogu kao gumicom izbrisati preko noći. Mi moramo da pokažemo sposobnost da rješavamo te izazove“, poručio je Živković.

On je kazao da u Crnoj Gori nema potrebe za stalnim političkim prebrojavanjem i podjelama, navodeći da svi građani žive jedni pored drugih i da je važnije dogovoriti se o pravcu u kojem država treba da ide.

Živković je poručio da je DPS spreman da razgovara sa svim političkim subjektima, ali da neće odustajati od svojih programskih principa i vrijednosti.

U ekonomskom dijelu razgovora predstavio je program DPS-a „Plan za sve“, navodeći da je njegov cilj da obuhvati kategorije koje su, prema njegovoj ocjeni, izostavljene iz vladinog ekonomskog modela.

„Glavni cilj Plana za sve, koji smo predstavili građanima Crne Gore, jeste da obuhvatimo sve kategorije koje su izostavljene vladinim modelom“, rekao je Živković.

Kako je naveo, riječ je prije svega o 130.000 penzionera, više od 60.000 privrednih društava, dominantno mikro, malih i srednjih preduzeća u kojima je zaposleno oko 140.000 ljudi, kao i mladima.

„Radi se o nemaloj kategoriji, skoro 400.000 građana Crne Gore, i smatrali smo da je neophodno posebno fokusirati tih 400.000 građana i obuhvatiti ih Planom za sve. Ne radi se ni o kakvom političkom nadgornjavanju niti pokušaju bilo kakvog političkog profita“, kazao je Živković.

Najavio je da će DPS tokom sljedeće sedmice predstaviti zakonska rješenja koja se odnose na „Plan za sve“, kao i finansijske efekte i uticaj predloženih mjera na budžet.

Jedna od ključnih mjera tog programa je linearno povećanje svih penzija za 30 odsto.

Živković je kazao da u Crnoj Gori ima oko 130.000 penzionera, da minimalnu penziju od 456 eura prima oko 60.000 njih, dok je prosječna penzija oko 560 eura.

„Cilj je da 30 odsto linearno povećamo penzije. To znači da bi prosječna penzija u Crnoj Gori trebalo da bude otprilike nekih 713, 716 eura. Dakle, to je cilj, da prosječna penzija bude ovoliko, a ne kao što je bilo planirano vladinim modelom, da imamo povećanje od nekih 10 odsto“, kazao je Živković.

Istakao je da ako Euro Model uspije, predložiće Milojka Spajića za Nobelovu nagradu iz oblasti ekonomije.

Prema njegovim riječima, minimalna penzija od 456 eura ne može da pokrije sve troškove penzionera, posebno u uslovima rasta cijena.

„Cilj je da se svakom penzioneru obezbijedi koliko-toliko dostojanstven život u odnosu na to što imamo inflaciju u Crnoj Gori. Ako se već povećavaju plate, onda je logično da imamo i povećanje penzija do 30 odsto. Govorimo o linearnom povećanju od 30 odsto i četiri usklađivanja tokom godine dana“, rekao je Živković.

Za realizaciju te mjere, kako je naveo, potrebno je nešto više od 200 miliona eura, a DPS taj novac namjerava da traži kroz racionalizaciju javne potrošnje.

Živković je kazao da bi broj ministarstava trebalo smanjiti na 14 ili 15, uz smanjenje troškova službenih putovanja, reprezentacije, ugovora o djelu i konsultantskih usluga, kao i centralizaciju sistema javnih nabavki.

„Nije u redu da u državi koja ima 620.000 stanovnika imate 33 člana Vlade. Mi ćemo predložiti estonski model, da imamo 14 ili 15 ministarstava. Značajnim umanjivanjem troškova u tom dijelu, kao i troškova službenih putovanja, reprezentacija, ugovora o djelu, konsultantskih usluga i centralizacijom sistema javnih nabavki možemo precizno doći do tih 200 miliona eura“, kazao je Živković.

Poručio je da će DPS sljedeće sedmice predstaviti detaljnu računicu.

„Ovaj novac se mora naći. Mi znamo precizno gdje se nalazi i već tokom sljedeće sedmice ćemo predstaviti gdje se nalazi novac, kako bismo penzionerima povećali penzije do 30 odsto, linearno, sa četiri usklađivanja“, rekao je Živković.

„Plan za sve“ predviđa i mjere za privredu – smanjenje poreza na dobit pravnih lica na devet odsto, smanjenje PDV-a u ugostiteljstvu sa 15 na devet odsto, kao i subvencije iz državnog budžeta za najugroženije kategorije privrede.

Živković je rekao da je u prethodnih nekoliko sedmica razgovarao sa više od 200 privrednika iz različitih djelatnosti.

„Preko 200 privrednika mi je prenijelo jedan te isti utisak: da su radili analizu vladinog modela i primjene vladinog modela sa povećanim zaradama, i jedan je zaključak – ili će ugasiti svoje biznise, ili će povećati cijene usluga ili proizvoda, ili će doći do otpuštanja zaposlenih“, kazao je Živković.

Naveo je da je razgovarao sa privrednicima iz turističke djelatnosti, taksi udruženja, frizerskih salona, benzinskih pumpi, drvo-prerađivačke industrije i drugih oblasti.

„Cilj ovog plana i ovih subvencija, odnosno ovog smanjivanja poreza, jeste da se sačuva svako radno mjesto i da se sačuva svaki biznis u Crnoj Gori. Nije ovdje suština da mi sukobimo poslodavce sa zaposlenima ili zaposlene sa poslodavcima. Zaposleni treba da imaju veće zarade“, rekao je Živković.

Govoreći o turističkoj privredi, kazao je da bi smanjenje PDV-a u ugostiteljstvu trebalo da joj omogući veću konkurentnost.

„Smanjivanjem ovog poreza nije u pitanju samo da će neko više da prihoduje, nego činimo našu turističku privredu konkurentnijom u odnosu na druge države regiona. Mi moramo pomoći tim ljudima da budu još konkurentniji“, kazao je Živković.

Subvencije od 30 odsto minimalne zarade, kako je objasnio, bile bi predviđene za period od godinu dana.

„Neko će reći: ‘To je klasični populizam’. Ne. To je spašavanje crnogorske ekonomije. Nama nije cilj da bilo ko bude otpušten zbog povećanih zarada. Nama je cilj da svako ima bolju zaradu, ali istovremeno da ostane da radi na radnom mjestu i da stvara u Crnoj Gori“, istakao je Živković.

Govoreći o najavljenom kontrolnom saslušanju pred Odborom za bezbjednost i odbranu zbog mogućeg hibridnog uticaja na Crnu Goru, Živković je kazao da DPS podržava tu inicijativu i da očekuje da se otvore pitanja o političkom, finansijskom i bezbjednosnom uticaju iz Srbije.

Na pitanje da li neko u Crnoj Gori treba da strijepi nakon promjene vlasti u Beogradu i mogućeg otvaranja novih istraga, Živković je odgovorio da zna ko ne treba da strijepi.

“To smo mi. Oni koji treba da strijepe, već strijepe. I jedva čekamo da se pokrene procedura pred Odborom za bezbjednost i odbranu, i nadam se da dobije svoj epilog pred budućim odborom koji će voditi parlamentarnu istragu“, kazao je Živković.

On je rekao da DPS želi da se kroz tu raspravu utvrde, kako je naveo, finansijski tokovi i mogući uticaji na političke procese u Crnoj Gori.

„Biće interesantno vidjeti ne samo finansijske tokove i poslovanja, nego koji broj građana iz Srbije koji su ostvarivali svoje biračko pravo u Crnoj Gori je donio promjene u Crnoj Gori“, rekao je Živković.

Kako je kazao, očekuje da se otvore i pitanja djelovanja bezbjednosnih struktura Srbije u Crnoj Gori.

„Biće interesantno vidjeti kakva je bila uloga Bezbjednosno-informativne agencije, odnosno BIA-e, u Crnoj Gori, ko su njihovi saradnici u Crnoj Gori, ko su saradnici Vojne službe u Crnoj Gori, ko su predstavnici Vojne službe Vojske Srbije u Crnoj Gori, da li ih ima danas u Crnoj Gori“, naveo je Živković.

On je kao pitanja koja bi, prema njegovom mišljenju, trebalo otvoriti naveo i organizovanje litija, formiranje lokalnih vlasti, finansiranje političkih aktivnosti i ulaganja u medije.

„Ko su ljudi koji su im pomogli da organizuju litije u Crnoj Gori, ko su ljudi koji su im pomagali da formiraju vlasti u Podgorici i u nekim drugim lokalnim sredinama, kako je stigao novac u Nikšić, ko su ljudi koji su taj novac donosili, kako je uloženo dva miliona u Nikšić i zašto i po kom osnovu, odakle je novac dolazio za ulaganje u medije u Crnoj Gori, ko je bio pokrovitelj tih medija“, rekao je Živković.

Dodao je da bi trebalo ispitati i eventualne veze predstavnika sadašnje i prethodne vlasti sa bezbjednosnim strukturama Srbije.

„Ko se nalazi u arhivama službi bezbjednosno-informativne agencije od predstavnika sadašnje vlasti u Crnoj Gori i one vlasti nakon 30. avgusta 2020. godine, koji su privredni subjekti po čijem nalogu nastupali na javnim tenderima koji su bili namješteni, i tako dalje. Evo jedno desetak ili petnaest pitanja za početak“, kazao je Živković.

On je poručio da DPS „jedva čeka“ raspravu pred Odborom za bezbjednost i odbranu.

„Jedna je stvar samo problematična: jako je degutantno gledati kako su oni koji su imali najveći beneficij od promjena, od Aleksandra Vučića i od Srpske napredne stranke, odjednom oprali ruke i pokušavaju da operu svoje biografije, kao da su zaboravili na svoju prošlost“, rekao je Živković.

Izvor: TVCG

Crna Gora je zatvorila pregovore sa EU u poglavljima 1 (Sloboda kretanja robe) i 12 (Bezbjednost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika).  Premijer Milojko Spajić predvodio je delegaciju Vlade Crne Gore na 30. Međuvladinoj konferenciji između Crne Gore i Evropske unije danas u Briselu, a na kojoj je Crna Gora nastavila sa zatvaranjem pregovaračkih poglavlja.

U Briselu je organizovana i konferencija za medije premijera Spajića i državnog ministra Irske za evropske poslove i odbranu Tomasa Birna.

Birn je rekao da je današnja Međuvladina konferencija važan korak naprijed.

Naveo je da je kraj pregovora Crne Gore i EU na dohvat ruike, ali treba još raditi.

“Ostajemo pri ocjeni da je moguće zatvoriti sva poglavlja tokom irskog predsjedavanja, odnosno do kraja godine”; rekao je Birn.

Spajić je naveo da danas iz Brisela stižu sjajne vijesti za građane Crne Gore.

Ukupno, dodao je, zatvoreno je 23 od 33 poglavlja u pregovorima sa EU.

Premijer je rekao da su dva poglavlja koja su danas zatvorena vrlo važna, i čestitao je svima koji su bili uključeni u zatvaranje poglavlja.

“Dok se godina približava kraju, isporučujemo rezultate. Svaka reforma traži veliku posvećenost, rezultati su tu. Naš fokus ostaje nepromijenjen – vladavina prava, snažne institucije, bolji životni standard….Nastavićemo snažno narednih sedmica da bismo zatvorili sva poglavlja do kraja godine, a da bi u junu bio potpisan ugovor o pristupanju a mi 2028. dostigli istorijski cilj – punopravno članstvo”, rekao je premijer.

On je naveo da se očekuje još jedna međuvladina konferencija krajem ovog mjeseca.

Posebno važan, dodao je, biće razvoj događaja u decembru, kako bi se okončali ciljevi.

“Crna Gora je spremna za sva preostala poglavlja i za narednu fazu u procesu pristupanja. Očekujemo da naš rad, ostvareni rezultati i ispunjene obaveze budu prepoznati kroz evropsku političku odlučnost“, rekao je Spajić.

Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) provjerava anonimnu prijavu kojom se traži da ispita odakle lideru Demokratske narodne partije Milanu Kneževiću 140.000 eura za kupovinu stana, uključujući 25.000 eura koje je, prema sopstvenim tvrdnjama, pozajmio od kuma. Iz ASK-a su “Vijestima” potvrdili da je prijava primljena i da provjeravaju ima li osnova za pokretanje postupka.

“Agencija za sprečavanje korupcije potvrđuje da je nedavno primila predmetnu prijavu. U toku je administrativna provjera njene sadržine. Ukoliko se na osnovu izvršenih provjera utvrdi da su ispunjeni zakonski uslovi, Agencija će pokrenuti odgovarajući postupak, u skladu sa zakonom i u okviru svojih nadležnosti”, saopštili su iz ASK-a u odgovoru “Vijestima”.

Prijava je stigla tokom prethodnog vikenda, a dostavljena je na više adresa, Agenciji i “Vijestima”. U prijavi se traži detaljna provjera kupovine stana površine 135 kvadratnih metara, u kojem Knežević, prema navodima podnosioca, ima 50 odsto vlasništva.

Podnosilac prijave poziva se na Kneževićeve javne izjave da je za kupovinu nekretnine obezbijedio 25.000 eura bankarskim kreditom, još toliko pozajmicom od kuma, dok je 80.000 eura poticalo od prodaje porodičnog stana njegove majke.

U prijavi se navodi da je ukupna vrijednost kupljene nekretnine iznosila 140.000 eura, dok zbir pojedinačno navedenih izvora finansiranja iznosi 130.000 eura. Od ASK-a se zato traži da utvrdi da li je Knežević dostavio kupoprodajni ugovor, dokumentaciju o bankarskom kreditu i ugovor o prodaji porodične nekretnine.

Posebno se insistira na provjeri pozajmice od kuma, odnosno na tome da li je zaduženje od 25.000 eura dokumentovano, na koji način je novac predat ili uplaćen i da li je ta obaveza bila evidentirana u Kneževićevim imovinskim kartonima.

Podnosilac traži i da se utvrdi koliko je Knežević lično učestvovao u finansiranju kupovine, imajući u vidu tvrdnju da posjeduje polovinu stana, kao i da se uporede njegovi prijavljeni prihodi, ušteđevina i imovina sa izjavama koje je davao u javnosti.

Uz prijavu je, kako se navodi u njenom tekstu, dostavljen i snimak sa Kneževićevog Instagram profila, na kojem govori o načinu finansiranja kupovine nekretnine.

Knežević je, prema podacima sa sajta Agencije, stan prijavio vanrednim izvještajem o imovini i prihodima u junu 2022. U tom izvještaju navodi se da je postao vlasnik polovine stana od 135 metara kvadratnih, ali i da se kreditno zadužio 25.000 eura, na tri i po godine i ratom od 661 euro. Poslanik iste podatke prijavljuje do marta ove godine, kada iz izvještaja briše otplaćeni kredit.

Pitanje porijekla novca za kupovinu stana otvoreno je tokom skupštinske rasprave prošlog četvrtka, kada je polanik PES-a Darko Dragović optužio Kneževića da nije istinito predstavio način na koji je finansirao nekretninu.

Poslanik PES-a tvrdio je da je Knežević stan kupio po cijeni od 140.000 eura, odnosno oko 1.000 eura po kvadratnom metru, i doveo u pitanje njegove ranije navode o kreditnom zaduženju.

Dragović je tvrdio i da na nekretnini nije bila upisana hipoteka, zbog čega je zatražio objašnjenje kako je kupovina finansirana.

On je otvorio i pitanje od koga je Knežević kupio stan, tvrdeći da je prodavac bio sin Gugija Savića i da ga je lider DNP-a nakon kupovine predložio za člana odbora direktora jedne crnogorske kompanije.

Dragović je od Kneževića tražio da objasni i okolnosti pod kojima je nekretnina kupljena po, kako je ocijenio, povoljnoj cijeni.

Lider DNP-a odbacio je njegove optužbe, negirajući da mu je bilo ko poklonio stan ili da je kupovina imala veze s kriminalnim strukturama.

Objašnjavajući kako je obezbijedio novac, Knežević je saopštio da su on i njegova majka prodali porodični stan na Bulevaru Oktobarske revolucije za nešto više od 80.000 eura, da je podigao kredit od 25.000 eura u Zapad banci i još toliko pozajmio od kuma.

Tvrdio je i da je kupljeni stan bio u lošem stanju, u zgradi starijoj od tri decenije, čime je obrazložio cijenu nekretnine.

Polemika je potom prerasla u međusobne optužbe, nakon što je Knežević prozvao Dragovića zbog navodnih veza s pripadnicima organizovanih kriminalnih grupa.

Dragović je takve tvrdnje odbacio, negirajući da je zastupao ili branio bilo koga iz porodice Vukotić, koju je Knežević pomenuo tokom rasprave. Obojica su najavila sudske postupke zbog izgovorenih optužbi.

Izvor: Vijesti