Connect with us

Priroda i društvo

Struja bi mogla da poskupi 6,5%

račun za struju

Električna energija mogla bi od 1. januara 2023. da bude skuplja 6,48 odsto, za domaćinstva sa dvotarifnim mjerenjem, saopštila je Regulatorna agencija za energetiku i komunalne djelatnosti. Ako takvo poskupljenje bude odobreno, kako navodi regulator, domaćinstva sa prosječnom potrošnjom struje imaće račun uvećan za 1,73 eura. Konačna odluka o cijenama struje za 2023. biće donesena 29. novembra.

Navode da se ovi podaci odnose na trenutne rezultate obrade zahtjeva Crnogorskog prenosnog sistema (CGES), Crnogorskog elektrodistributivnog sistema (CEDIS) i Crnogorskog operatora tržišta električne energije (COTEE). Za sada EPCG nije tražila povećanje cijena električne energije

“Odluke o utvrđivanju cijena za korišćenje sistema i naknada za rad operatora tržišta će biti donijete nakon održavanja otvorenog dijela sjednice Odbora REGAGEN, uzimajući u obzir informacije i dokumentaciju dostavljenu na samoj sjednici 29. novembra. Zbog toga, informacije o visini prihoda regulisanih kompanija kao i njihovog uticaja na tarife za potrošače koje u ovom trenutku dijelimo sa javnošću, nijesu konačne”, poručuju iz Regulatorne agencije.

Agencija je, na osnovu dokumentacije dostavljene od CGES-a, CEDIS-a i COTEE-a u ovoj fazi postupka, ocijenila osnovanim regulatorno dozvoljene prihode koji se transponuje u cijene i naknade u ukupnom iznosu od 381.412.363 eura za regulatorni period 2023-2025. godina, što je za 53.891.902 eura, ili 12,38 % manje od ukupno zahtijevanih iznosa od 435.304.265 eura.

“Obrada zahtjeva CGES-a, CEDIS-a i COTEE-a u ovoj fazi postupka rezultira povećanjem mjesečnog računa u 2023. godini za kupce sa prosječnom potrošnjom iz kategorije domaćinstva sa dvotarifnim mjerenjem za 1,73 eura, odnosno za 6,48%, u odnosu na račun u 2022. godini, uz pretpostavku primjene iste cijene električne energije koju određuje snabdjevač kao u 2022. godini”, navodi regulator.

Kako ističu, da nije došlo do povećanja cijene električne energije na veleprodajnom tržištu, ukupni račun za kupce sa prosječnom potrošnjom iz kategorije domaćinstva sa dvotarifnim mjerenjem bi se smanjio za 3,54% u odnosu na 2022. godinu.

“Ukoliko CGES i CEDIS u toku perioda 2023-2025. godina nabave električnu energiju za pokrivanje gubitaka u sistemu po cijeni nižoj od cijene obračunate na osnovu planskih veličina, izvršiće se korekcije u korist potrošača”, saopšteno je iz Regulatorne agencije.

Reklama
Klikni da ostaviš komentar

Leave a Reply

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Priroda i društvo

Zeta prednjači po broju domaćinstava sa tri do pet članova

monstat

U Crnoj Gori ima 215.227 domaćinstava, a najviše domaćinstava, njih 99.622 ili 46,29 odsto, ima tri do pet članova, saopšteno je iz Monstata.

“Na nivou Crne Gore, kao i u svim crnogorskim opštinama, većina domaćinstava broji od tri do pet članova, osim u Šavniku gdje prednjače jednočlana domaćinstva. Učešće domaćinstava sa tri do pet članova je najmanje u opštini Šavnik i iznosi 32,09 odsto, a najveće je u opštini Zeta 54,05 odsto”,  navode u saopštenju.

Posmatrajući strukturu domaćinstava po broju članova po opštinama, najveći udio samačkih domaćinstava u ukupnom broju domaćinstava je zabilježen u Šavniku i iznosi 33,33 odsto, a najmanji u Tuzima 11,60 odsto.

“U Crnoj Gori najviše ima domaćinstava koja se sastoje od jedne porodice i to 69,18 odsto”, navode iz Monstata.

Svega 4,8 odsto domaćinstava sastavljeno je od dvije ili više porodica, dok 26,01 odsto domaćinstava čine neporodična domaćinstva.

“Važno je napomenuti da od 55.980 neporodičnih domaćinstava, 89,54 odsto su samačka tj. jednočlana domaćinstava, a ostala su višečlana neporodična domaćinstva. Od ukupnog broja domaćinstava u Šavniku, jednoporodičnih domaćinstava je 53,55 odsto, dok je u Zeti taj procenat 72,76 odsto. Najmanje domaćinstava sa dvije i više porodice zabilježeno je u Budvi i to 2,04 odsto, a najviše 13,90 odsto u Tuzima”,  stoji u saopštenju Monstata.

Continue Reading

Priroda i društvo

Univerzitet Crne Gore pokreće program “Stipendije najboljima – posao kod najboljih”

Na Univerzitetu Crne Gore danas je potpisano sedam memoranduma o saradnji sa istaknutim privrednim subjektima Crne Gore koji će stipendirati i podržati najbolje studente, u okviru univerzitetske inicijative” Stipendije najboljima. Posao kod najboljih”.

Studentima će, u skladu sa potpisanim dokumentima, biti dodijeljene stipendije u iznosu od 300 eura mjesečno, tokom deset mjeseci godišnje, uz dodatnu mogućnost stručne prakse ili profesionalnog usavršavanja u okviru kompanija potpisnica. Time se studentima omogućava ne samo finansijska podrška, već i neposredno povezivanje sa realnim poslovnim okruženjem.

Rektor Univerziteta Crne Gore, prof. dr Vladimir Božović, potpisao je sedam memoranduma o saradnji sa čelnicima privrednih subjekata, među kojima su Vladimir Ivanović (Crnogorski elektrodistributivni sistem CEDIS), Ivan Bulatović (Elektroprivreda Crne Gore), Nemanja Laković (Rudnik uglja Pljevlja), Marina Bošković (Željeznička infrastruktura Crne Gore), Krsto Radović (Regionalni vodovod Crnogorsko primorje), Milutin Marojević (EPCG Solar gradnja) i Milan Ljiljanić (Monteput).

Rektor Božović kazao je da inicijativa “Stipendije najboljima. Posao kod najboljih” predstavlja konkretan izraz zajedničke odgovornosti Univerziteta i privrednog sektora u prepoznavanju i podršci studentske izvrsnosti.

„Zahvaljujem partnerima koji su među prvima prepoznali značaj ove inicijative i time pokazali odgovornost prema mladima i znanju. Vjerujem da će njihov primjer podstaći i druge. Najbolji studenti zaslužuju i najbolje prilike – ne samo kroz finansijsku podršku, već i kroz uvid u realno poslovno okruženje, koje ih priprema za izazove savremenog društva. Uvjeren sam da je ovo tek početak šire i dublje saradnje sa privrednim sektorom, koji u ovoj inicijativi može prepoznati dugoročnu korist za cijelo društvo“, kazao je rektor Božović.

On je naglasio da je potpisivanje memoranduma čin kojim se prepoznaje talenat i rad studenata, pruža finansijska podrška i otvaraju vrata ka zaposlenju kod najboljih.

“Ovo je revolucionarna stvar kada je u pitanju obrazovanje u Crnoj Gori i kada je u pitanju odnos prema mladima. Smatramo da će na ovaj način jedan broj naših najtalentovanijih studenata i djece dobiti dodatni podsticaj da ostanu ovdje i grade karijeru i ovu zemlju. Ovo i jeste poziv da zajedno, punim entuzijazmom, gradimo ovu zemlju na najbolji način. Siguran sam da će tako i biti”, poruka je Božovića.

Na svečanom potpisivanju, prisustvovali su i predsjednik Upravnog odbora UCG prof. dr Milivoje Radović, prorektorica za internacionalizaciju UCG prof. dr Sanja Peković, dekan Mašinskog fakulteta UCG prof. dr Radoje Vujadinović, direktor sektora za pravne, kadrovske, opšte poslove i poslove staranja o imovini u Rektoratu UCG Vladimir Miličković, predsjednik Odbora direktora Monteputa Aleksandar Dožić i predsjednik Odbora direktora ŽICG Aleksandar Dakić.

Cilj ove inicijative je i jačanje međusobnih veza između visokoobrazovnog i privrednog sektora, kroz zajedničku afirmaciju znanja, rada i izvrsnosti. Univerzitet će biti zadužen za pravovremeno informisanje studenata o dostupnim stipendijama, sprovođenje selekcije na osnovu akademskih i drugih relevantnih kriterijuma, kao i za pružanje akademske podrške izabranim studentima. Kompanije će, sa svoje strane, obezbijediti redovnu isplatu stipendija, organizaciju stručnih angažovanja i mentorsku podršku studentima tokom trajanja programa.

Continue Reading

Priroda i društvo

Hljeb skuplji pet centi

Od juče hljeb skuplji pet centi i košta 85 centi. U Udruženju pekara kažu da je poskupljenje neizbježno jer su drastično porasli troškovi proizvodnje. Anketirani građani negoduju. Novčanici su im, ističu, sve tanji.

Osnovna bijeli vekna hljeba od 700 grama umjesto dosadašnjih 80 koštaće 85 centi. Građane Podgorice pitali smo da li je ovo još jedan udar na kućni budžet.

“Neka košta koliko košta”.

“Da, sigurno da hoće, uvijek po džepu”.

“Ovdje je baš previše sve skupo, i hrana, i gorivo, i baš sve”.

“Ja ih razumijem, mislim, moraju da podignu”.

“To stvarno ne vodi ničemu, jer mi više nećemo imati para za hljeb”, mišljenja su anketiranih građana.

Uz podsjećanje da se cijene hljeba od 2021. slobodno formiraju na tržištu, iz Udruženja pekara su nam saopštili da je osnovni razlog uvećanja poskupljenje svih inputa i sirovina – pšenice, ulja, šećera, ambalaže, aditiva i goriva u minulom periodu za preko 20 procenata. Osim toga, kako kaže Hasan Ramović, predstavnik Udruženja, tu je i cijena radne snage.

“Drugi veoma bitan razlog jeste da je cijena radne snage skočila, da je nekad bila minimalna 450, a da je sad 600. Ako tome dodamo nedostatak radne snage, ne možemo organizovano se baviti proizvodnjom itd”, navodi on.

Ramović ističe da su u Udruženju ostvarili korektnu saradnju sa maloprodajnim trgovačkim lancima.

“Kad je u pitanju zarada na prodaju hljeba, to je marža od koje se ne mogu izdržavati maloprodajni lanci”, navodi on.

Ramović smatra da se radi o simbolično, ne poskupljenju, već usklađivanju sa cijenom koštanja.

Od 85 centi pekarima ostaje 69 centi, iznos kojim se jedva pokrivaju troškovi proizvodnje.

“Vjerovali ili ne, na tu cijenu ne postoji nikakva zarada, ne postoji nikakav profit”, dodaje Ramović.

Iz Udruženja pekara su nam kazali da je za očekivati da se i razne prerađevine od hljeba poskupe za nekih desetak procenata.

 

Izvor: RTCG

Continue Reading

Facebook

Istaknuto

Najnovije

Istaknuto