Connect with us

Priroda i društvo

Laušević: Posljedice epidemije bile bi zatrpane zdravstvene ustanove, zatvaranje vrtića

Profesor na Medicinskom fakultetu Univerziteta Crne Gore (UCG), epidemiolog Dragan Laušević, kazao je da je osnovni postulat – sve ono što može da se spriječi razumno bezbjednim mjerama i koje su efikasne sa stanovišta angažmana resursa treba primijeniti.

On je pitao šta se dešava ukoliko dođe do masovnog obolijevanja. Pojasnio je da je samo na početku svoje karijere vidio epidemiju malih boginja, nakon čega je uvedena druga doza vakcine.

Laušević je naglasio da je cilj vakcinacije da se za najveći broj bolesti smanji obolijevanje i citirao je šta bi bile posljedice epidemije.

“Zatrpani domovi zdravlja, a imamo djecu koja ne mogu da se vakcinišu i djecu koja imaju druge bolesti, imamo odsustvo djece iz škole, mogući su rijetki smrtni slučajevi, zatrpane poliklinike i dječje bolnice, došlo bi do zatvaranja vrtića kao protivepidemijske mjere…”, kazao je.

Laušević je rekao da je jedan broj odraslih primio samo jednu dozu i da dio njih nema antitijela, a upravo odrasli čine procentualno najveci broj oboljelih u Evropi, dok je najveća stopa obolijevanja među odojčadima koje ne možemo da vakcinišemo prije 12. mjeseca.

On je naglasio da su morbili najzaraznija bolest i osoba je najzaraznija četiri dana prije pojave ospi.

“Morbili nisu preteška bolest po pitanju smrtnosti, ali daju veliki broj komplikacija i postavlja se pitanje da li da nam na 1.000 oboljelih umre jedno do troje djece kada imamo djelotvornu i razumno bezbjednu vakcinu”, rekao je Laušević.

On je naglasao da su odredbe iznuđena mjera i grubo rečeno krizni menadžment i da se postavlja pitanje da li je odgovorno ukinuti preventivnu mjeru na mjestu gdje se virus može najlakše širiti, u situaciji kada je obuhvat nizak, a već imamo epidemije i slučajeve obolijevanja u regionu.

Sudija Ustavnog suda Predrag Krstonijević pitao je Lauševića, koja bolest, a od koje se štiti vakcinama trenutno nosi najveći epidemiološki rizik.

Laušević je kazao da su najvažnije male boginje, odnosno morbili, zbog lakog širenja virusa među osjetljivom populacijom.

“U vrtićima su kontakti bliži i situacija je nepovoljnija. Morali bi da sprovodimo nepopularne mjere koje podrazumijevaju izdvajanje djece i zatvaranje vrtića, a obolijevali bi i nastavnici. Veliki kašalj je takođe opasan kod odojčadi i djece od dvije do tri godine i to je takođe ozbiljna bolest. Majke, odnosno trudnice, vakcinišu se kako bi se obezbijedila pasivna zaštita djeca dok ne dobiju vakcinu. Imamo difteriju, polio odnosno dječju paralizu, ali nadamo se da ćemo je brzo eliminisati… Nekoliko puta smo bili veoma blizu da je eliminišemo, ali nismo uspijevali… Ta vakcina se miče iz programa ako se iskorijeni bolest. Tetanus nije bolest koja se prenosi, ali je teška bolest, od koje je nekada umiralo mnogo osoba”, kazao je Laušević.

Reklama
Klikni da ostaviš komentar

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Priroda i društvo

Dr Jelena Mijušković dobitnica Dunavske nagrade za mlade naučnike

Foto UCG

Dr Jelena Mijušković, saradnica u nastavi na Studijskom programu Fizika Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta Crne Gore, dobitnica je prestižne Dunavske nagrade za mlade naučnike (Danubius Young Scientist Award) za 2026. godinu. Nagrada se dodjeljuje za izuzetna naučna dostignuća istraživača iz zemalja Dunavskog regiona, u okviru inicijative austrijskog Saveznog ministarstva za žene, nauku i istraživanje (BMFWF) i Instituta za Dunavski region i Centralnu Evropu (IDM).

Ovo priznanje dodjeljuje se mladim istraživačima na osnovu naučne izvrsnosti, inovativnosti i međunarodnog značaja njihovog rada, kroz postupak nominacije i međunarodne stručne evaluacije. Svečana dodjela nagrada održana je 5. novembra 2026. godine.

Dr Mijušković bavi se fizikom visokih energija, a njen naučnoistraživački rad vezan je za eksperimente u Evropskoj organizaciji za nuklearna istraživanja (CERN) u Ženevi, gdje je članica međunarodne CMS kolaboracije. U okviru ove saradnje učestvuje u istraživanjima fundamentalnih osobina materije, sa posebnim fokusom na sudare teških jona, strukturu snopova čestica (džetova) i osobine kvark-gluonske plazme.

Osnovne i specijalističke studije završila je na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta Crne Gore, dok je doktorsku disertaciju odbranila 2022. godine u okviru zajedničkog doktorskog programa Univerziteta Crne Gore i Univerziteta Paris-Saclay u Francuskoj. Nakon doktorata nastavila je istraživački rad na Univerzitetu Sapienza u Rimu, gdje se dodatno usavršavala u oblasti fizike sudara teških jona.

Od 2019. godine koautorka je naučnih publikacija CMS kolaboracije, a rezultate istraživanja predstavljala je na brojnim međunarodnim konferencijama. U okviru kolaboracije obavljala je i odgovorne koordinatorske funkcije, uključujući rukovođenje grupom za monitoring i kalibraciju elektromagnetnog kalorimetra. Trenutno predvodi istraživačku grupu koja se bavi mjerenjima sudara teških jona pri visokim transverzalnim impulsima.

Učestvovala je i u međunarodnim istraživačkim projektima finansiranim kroz evropske programe Horizon 2020 i Horizon Europe, doprinoseći razvoju naprednih metoda za proučavanje fundamentalnih osobina materije. Među njenim naučnim doprinosima izdvaja se učešće u prvim mjerenjima takozvanog dead-cone efekta u proton-proton sudarima i sudarima teških jona u okviru CMS kolaboracije.

Pored naučnog i nastavnog rada, aktivno je posvećena popularizaciji fizike i približavanju savremenih naučnih istraživanja mladima kroz međunarodne obrazovne programe i naučne manifestacije, uključujući Međunarodne masterklasove iz fizike čestica i Otvorene dane nauke.

Dodjela Dunavske nagrade predstavlja značajno međunarodno priznanje za naučni rad dr Jelene Mijušković, ali i potvrdu kvaliteta istraživanja i međunarodne naučne saradnje koja se razvija na Univerzitetu Crne Gore.

Continue Reading

Priroda i društvo

Izvršna direktorica ŽICG podnijela ostavku zbog opstrukcija, tvrdi da je razlog to što je sestra Milana Kneževića

Foto ŽICG

Izvršna direktorica Željezničke infrastrukture Crne Gore (ŽICG) Marina Bošković podnijela je ostavku na tu funkciju, navodeći da je zbog političkih okolnosti i opstrukcija onemogućena da obavlja poslovne obaveze u skladu sa zakonom.

Bošković je u obavještenju upućenom Odboru direktora navela da ostavku podnosi jer više nije u mogućnosti da nesmetano obavlja svoje dužnosti.

„Ostavku podnosim iz razloga što sam, ne svojom voljom i zaslugom, onemogućena u realizaciji svih poslovnih obaveza ovog privrednog društva u skladu sa zakonom“, navela je Bošković.

Istakla je da je gotovo tri decenije radila u željezničkom sistemu Crne Gore i da je profesionalni put gradila od inženjera pripravnika do izvršne direktorice.

„Iako sam u Željeznici Crne Gore bila zaposlena skoro 30 godina, bez mrlje u profesionalnoj karijeri, prešla put od inženjera pripravnika do izvršnog direktora, ne preskačući nijednu stepenicu, našla sam se u vrtlogu političkih zbivanja suočena sa opstrukcijama, samo zbog činjenice da sam sestra Milana Kneževića“, poručila je Bošković.

Podsjetila je da je u nekadašnjoj Željeznici Crne Gore počela da radi 1997. godine kao diplomirana inženjerka elektrotehnike, u vrijeme kada je njen brat još bio maloljetan.

Kako je navela, imenovanjem na čelo ŽICG postala je prva žena na funkciji izvršnog direktora od osnivanja željeznice u Crnoj Gori, a u tom trenutku i jedina žena na toj poziciji među svim željezničkim privrednim društvima.

Govoreći o rezultatima tokom pet i po godina rukovođenja kompanijom, Bošković je istakla da je, u saradnji sa reprezentativnim sindikatima i Odborom direktora, značajno poboljšan materijalni položaj zaposlenih kroz višestruko povećanje zarada.

Prema njenim riječima, godišnji budžet kojim raspolaže ŽICG povećan je za 241 odsto u odnosu na 2021. godinu, što je omogućilo kvalitetnije održavanje željezničke infrastrukture.

„Takođe je prvi put od osnivanja ovog društva izvršena raspodjela stambenih sredstava sa jednom rang-listom, bez privilegovanih, iz kog razloga su mnogi najstariji radnici pred odlazak u penziju prvi put u svom radnom vijeku dobili sredstva iz stambenog fonda“, navela je Bošković.

Posebno je izdvojila obezbjeđivanje podrške međunarodnih finansijskih institucija za rekonstrukciju željezničke infrastrukture.

„Sa svojim timom sam obezbijedila podršku za dobijanje sredstava za rekonstrukciju željezničke infrastrukture u vrijednosti od preko 330 miliona eura od najvećih finansijskih institucija Evrope i šire“, kazala je Bošković.

Bošković tvrdi da tokom mandata nije imala podršku države i da je bila izložena neprekidnim napadima, izdvajajući ministarku saobraćaja Maju Vukićević kao izuzetak.

„Za sve vrijeme nijesam imala nikakvu podršku od države, već naprotiv, sa izuzetkom, moram istaći, ministarke Maje Vukićević, bila neprekidno izložena bezrazložnim napadima sa svih strana“, navela je ona.

Istovremeno, kako tvrdi, njen rad i rad tima koji je predvodila nailazili su na priznanja međunarodnih institucija.

Bošković je navela da su joj pojedini predstavnici značajnih međunarodnih organizacija ponudili podršku na važnim adresama u Evropskoj uniji i preporuke za ostanak na rukovodećoj funkciji, ali da je takvu mogućnost odbila.

Osvrnula se i na ranije najave svoje smjene, koje povezuje sa političkom situacijom.

„Kako je još ranije najavljena moja smjena kao proizvod političke situacije, mogla sam i dalje, ko zna koliko još dugo, koristiti nesposobnost u primjeni novog Zakona o upravljanju privrednim društvima u vlasništvu države onih koji su ga i predložili. Međutim, da nijesam neko ko se grčevito drži funkcije, dokazujem ovim činom ostavke“, poručila je Bošković.

Bošković je posebno kritikovala, kako smatra, pokušaje da se njeni profesionalni rezultati predstave kao posljedica porodičnih veza, a ne rada i stručnosti.

„Ne mogu i neću da prihvatim da se uspjeh jednoj ženi u Crnoj Gori opet pokušava svesti na porodične odnose i osporava činjenica da je uspjeh posljedica njenog rada, znanja i sposobnosti, da joj se oduzima i lice i ime i iznova i iznova predstavlja samo kao nečija sestra, kuma ili žena“, naglasila je Bošković.

Na kraju je zahvalila zaposlenima Željezničke infrastrukture, Odboru direktora i predstavnicima međunarodnih finansijskih institucija na saradnji i podršci.

„Želim da zahvalim svim zaposlenima na saradnji i uspjehu koji smo zajedno postigli, Odboru direktora koji nas je vodio i vodećim ljudima u međunarodnim finansijskim institucijama koji su prepoznali naš potencijal“, zaključila je Bošković.

Continue Reading

Priroda i društvo

Dom zdravlja Podgorica: Od danas vakcinacija protiv sezonskog gripa

dom zdravlja zeta

Iz Doma zdravlja Glavnog grada saopšteno je da građani Podgorice, Zete i Tuzi od danas mogu vakcinisati protiv sezonskog gripa na svim punktovima Doma zdravlja, kod timova izabranog doktora za odrasle.

Kako su istakli, vakcinacija će se sprovoditi u skladu sa preporukama Instituta za javno zdravlje.

“Preporučuje se svim osobama starijim od šest mjeseci sa hroničnim oboljenjima respiratornog sistema, kardiovaskularnog sistema i bubrega, osobama koje se liječe od metaboličkih poremećaja (kao što je šećerna bolest), licima sa smanjenom funkcijom imunološkog sistema uključujući i lica sa HIV/AIDS-om, kao i osobama koje imaju transplantirane organe i/ili ćelije”, navode iz Doma zdravlja.

Takođe, ističu, vakcinacija je predviđena i preporučuje se svim starijim od 65 godina, hronično oboljelim osobama koje žive u kolektivnom smještaju, zdravstvenim radnicima jer na taj način – ne samo da štite svoje zdravlje i zdravlje svojih ukućana, već značajno doprinose zdravlju onih koje liječe i o kojima brinu.

“Apelujemo da stanovništvo Glavnog grada, posebno oni koji pripadaju visoko rizičnim grupama, da se vakcinišu protiv gripa, jer je to u interesu očuvanja njihovog zdravlja”, zaključuje se.

Continue Reading

Facebook

Istaknuto

Najnovije

Istaknuto