Priroda i društvo

Roditelji nevakcinisane djece najavljuju blokade vrtića

Ako Ustavni sud odluči da je vakcinacija obavezan uslov za boravak djece u vrtićima, roditelji najavljuju nastavak protesta, a razmatraju i blokadu vrtića.

U Ustavnom sudu počela je javna rasprava o obaveznoj vakcinaciji kao uslovu za boravak djece u vrtićima.

“Protestujemo protiv mjere kojom se direktno zabranjuje vrtić djeci. Smatram da to nije u skladu sa zakonom, da nije ustavno, i s obzirom da struka jednostavno ne želi čuti drugu stranu, roditelja, mi smo se baš ovdje okupili da prenesemo naš glas i utiske, jer ipak, kad imate dijete koje je vraćeno sa vrata vrtića uplakano, onda, sva struka i svaki zakon, svaki papir pada u vodu”, kazala je učesnica protesta.

Roditelji koji se protive uslovljavanju boravka djece u vrtićima vakcinacijom okupili su se u 10 časova ispred Ustavnog suda.

Podsjetimo, predmet ocjene su odredbe čl. 41 i 42 Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti, kojima je propisano da je za boravak djece u javnim i privatnim predškolskim ustanovama neophodno da je sprovedena obavezna vakcinacija, osim u slučaju postojanja trajne medicinske kontraindikacije za određenu imunizaciju.

Na javnoj raspravi učestvuju predstavnici nevladinih organizacija Udruženje “Roditelji” i Alternativa Crna Gora, koje su podnijele inicijative, kao i predstavnici Ministarstva zdravlja. Stručna mišljenja iznijeće epidemiolozi Dragan Laušević i Senad Begić, Nela Krnić, koordinatorka Unicefovog programa za praćenje prava djeteta, Mina Brajović, šefica Kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije u Crnoj Gori, Nevena Vučković Šahović, stručnjak za međunarodno pravo i prava djeteta, i psiholog Ivana Mihić.

„U pitanju je inicijativa za ocjenu ustavnosti. Ustavni sud je pozvao stručna lica i tako ćemo imati argumente“, kazala je sutkinja Armenko.

Jedna od podnosilaca inicijative, Lepa Žunjić iz NVO Roditelji, kazala je da se ta organizacija 15 godina bavi sistemom podrške roditeljima i djeci i ukazuje na probleme sa kojima se oni suočavaju.

„Petnaest godina se bavimo sistemom roditelja i djece i ukazujemo na činjenice. Imamo stav da nijesmo protiv vakcinacije i da država vodi računa o zdravlju. Da li je Vladina mjera srazmjerna i djelotvorna, to je jedino pitanje“, kazala je Žunjić.

Ona je poručila da djeca na kraju snose posljedice odluka odraslih i sistema, što, kako je navela, predstavlja suštinu problema.

„Djeca snose posljedice na kraju i srž je da djeca ne treba da budu posljedica odluka odraslih i sistema. Uzmimo u obzir da pad vakcinacije nije od ove godine, traje to decenijama. Negdje je osnovno pitanje šta smo radili u međuvremenu, da li je zakon problem ili mjere sprovođenja zakona“, rekla je Žunjić.

Prema njenim riječima, potrebno je analizirati kako se postojeći zakon sprovodio, koliko je roditelja zaista prijavljivano, kao i da li su kampanje države prema roditeljima bile adekvatne i kontinuirane.

„Kako se zakon sprovodio, koliko je roditelja zaista prijavljeno? Imali smo kampanje sistema prema roditeljima, ali da li su bile adekvatne i kontinuirane? Ne možemo da ne uzmemo u obzir stav i strah roditelja. Pedijatri im različito govore“, navela je Žunjić.

Ona smatra da se mora postaviti i pitanje zbog čega bi novi pristup dao rezultate ukoliko prethodni zakonski okvir nije adekvatno primjenjivan.

„U suštini, ovo su važne stvari, jer ako nijesmo primjenjivali zakon adekvatno, zašto vjerujemo da ćemo ovaj primjenjivati? Deset godina je dug period“, kazala je Žunjić.

Posebno je ukazala na pitanje gdje se danas nalaze djeca koja ne mogu da borave u vrtićima.

„Gdje su nam djeca danas? To je pitanje, jer ih dosta nije ni u državnim ni u licenciranim boravcima. Imamo set kreativnih centara i čuvaonica, sportskih klubova i radionica i naša djeca su zajedno tamo. Da li stvarno zabranjivanje djeci da budu u vrtićima doprinosi ovom rezultatu?“, upitala je Žunjić.

Kako je navela, ukoliko se djeca iz vrtića preusmjere u sisteme koje država ne kontroliše u istoj mjeri, postavlja se pitanje ko ih prati.

„Ako smo djecu iz vrtića usmjerili na sistem koji baš i ne kontrolišemo, a u kojem borave djeca, gdje su onda ta djeca i ko ih prati? Sve dok su u sistemu koji možemo da kontrolišemo, onda ih možemo pratiti. Ne možemo zanemariti da možemo da ih pratimo samo u sistemu“, kazala je Žunjić.

Ona je istakla da vrtić nije važan samo sa aspekta zdravstvenog sistema, već i zbog obrazovanja, socijalizacije i razvoja djece.

„Vrtić je mjesto da se djeca obrazuju, socijalizuju i druže. Ako im to uskratimo, koje su posljedice na kasniji razvoj djece? Ko će da prati djecu iz ranjivih kategorija društva?“, navela je Žunjić.

Poručila je da je važno da država štiti djecu, ali da se njihov najbolji interes ne može posmatrati samo kroz pitanje zdravlja i vakcinacije.

„Važno je da država stoji iza nas, ali najbolji interes djeteta nije samo zdravlje i ne treba da ih posmatramo samo kroz pitanje vakcinacije. U smislu svih aspekata njihov odnos mora da se sagleda“, zaključila je Žunjić.

Sledeće

Laušević: Posljedice epidemije bile bi zatrpane zdravstvene ustanove, zatvaranje vrtića

Ne propustite

Novi radari širom Crne Gore, policija najavljuje strožu kontrolu

Portal Zeta

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

You must be logged in to post a comment Login

Priroda i društvo

Dr Jelena Mijušković dobitnica Dunavske nagrade za mlade naučnike

Foto UCG

Dr Jelena Mijušković, saradnica u nastavi na Studijskom programu Fizika Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta Crne Gore, dobitnica je prestižne Dunavske nagrade za mlade naučnike (Danubius Young Scientist Award) za 2026. godinu. Nagrada se dodjeljuje za izuzetna naučna dostignuća istraživača iz zemalja Dunavskog regiona, u okviru inicijative austrijskog Saveznog ministarstva za žene, nauku i istraživanje (BMFWF) i Instituta za Dunavski region i Centralnu Evropu (IDM).

Ovo priznanje dodjeljuje se mladim istraživačima na osnovu naučne izvrsnosti, inovativnosti i međunarodnog značaja njihovog rada, kroz postupak nominacije i međunarodne stručne evaluacije. Svečana dodjela nagrada održana je 5. novembra 2026. godine.

Dr Mijušković bavi se fizikom visokih energija, a njen naučnoistraživački rad vezan je za eksperimente u Evropskoj organizaciji za nuklearna istraživanja (CERN) u Ženevi, gdje je članica međunarodne CMS kolaboracije. U okviru ove saradnje učestvuje u istraživanjima fundamentalnih osobina materije, sa posebnim fokusom na sudare teških jona, strukturu snopova čestica (džetova) i osobine kvark-gluonske plazme.

Osnovne i specijalističke studije završila je na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta Crne Gore, dok je doktorsku disertaciju odbranila 2022. godine u okviru zajedničkog doktorskog programa Univerziteta Crne Gore i Univerziteta Paris-Saclay u Francuskoj. Nakon doktorata nastavila je istraživački rad na Univerzitetu Sapienza u Rimu, gdje se dodatno usavršavala u oblasti fizike sudara teških jona.

Od 2019. godine koautorka je naučnih publikacija CMS kolaboracije, a rezultate istraživanja predstavljala je na brojnim međunarodnim konferencijama. U okviru kolaboracije obavljala je i odgovorne koordinatorske funkcije, uključujući rukovođenje grupom za monitoring i kalibraciju elektromagnetnog kalorimetra. Trenutno predvodi istraživačku grupu koja se bavi mjerenjima sudara teških jona pri visokim transverzalnim impulsima.

Učestvovala je i u međunarodnim istraživačkim projektima finansiranim kroz evropske programe Horizon 2020 i Horizon Europe, doprinoseći razvoju naprednih metoda za proučavanje fundamentalnih osobina materije. Među njenim naučnim doprinosima izdvaja se učešće u prvim mjerenjima takozvanog dead-cone efekta u proton-proton sudarima i sudarima teških jona u okviru CMS kolaboracije.

Pored naučnog i nastavnog rada, aktivno je posvećena popularizaciji fizike i približavanju savremenih naučnih istraživanja mladima kroz međunarodne obrazovne programe i naučne manifestacije, uključujući Međunarodne masterklasove iz fizike čestica i Otvorene dane nauke.

Dodjela Dunavske nagrade predstavlja značajno međunarodno priznanje za naučni rad dr Jelene Mijušković, ali i potvrdu kvaliteta istraživanja i međunarodne naučne saradnje koja se razvija na Univerzitetu Crne Gore.

Priroda i društvo

Izvršna direktorica ŽICG podnijela ostavku zbog opstrukcija, tvrdi da je razlog to što je sestra Milana Kneževića

Foto ŽICG

Izvršna direktorica Željezničke infrastrukture Crne Gore (ŽICG) Marina Bošković podnijela je ostavku na tu funkciju, navodeći da je zbog političkih okolnosti i opstrukcija onemogućena da obavlja poslovne obaveze u skladu sa zakonom.

Bošković je u obavještenju upućenom Odboru direktora navela da ostavku podnosi jer više nije u mogućnosti da nesmetano obavlja svoje dužnosti.

„Ostavku podnosim iz razloga što sam, ne svojom voljom i zaslugom, onemogućena u realizaciji svih poslovnih obaveza ovog privrednog društva u skladu sa zakonom“, navela je Bošković.

Istakla je da je gotovo tri decenije radila u željezničkom sistemu Crne Gore i da je profesionalni put gradila od inženjera pripravnika do izvršne direktorice.

„Iako sam u Željeznici Crne Gore bila zaposlena skoro 30 godina, bez mrlje u profesionalnoj karijeri, prešla put od inženjera pripravnika do izvršnog direktora, ne preskačući nijednu stepenicu, našla sam se u vrtlogu političkih zbivanja suočena sa opstrukcijama, samo zbog činjenice da sam sestra Milana Kneževića“, poručila je Bošković.

Podsjetila je da je u nekadašnjoj Željeznici Crne Gore počela da radi 1997. godine kao diplomirana inženjerka elektrotehnike, u vrijeme kada je njen brat još bio maloljetan.

Kako je navela, imenovanjem na čelo ŽICG postala je prva žena na funkciji izvršnog direktora od osnivanja željeznice u Crnoj Gori, a u tom trenutku i jedina žena na toj poziciji među svim željezničkim privrednim društvima.

Govoreći o rezultatima tokom pet i po godina rukovođenja kompanijom, Bošković je istakla da je, u saradnji sa reprezentativnim sindikatima i Odborom direktora, značajno poboljšan materijalni položaj zaposlenih kroz višestruko povećanje zarada.

Prema njenim riječima, godišnji budžet kojim raspolaže ŽICG povećan je za 241 odsto u odnosu na 2021. godinu, što je omogućilo kvalitetnije održavanje željezničke infrastrukture.

„Takođe je prvi put od osnivanja ovog društva izvršena raspodjela stambenih sredstava sa jednom rang-listom, bez privilegovanih, iz kog razloga su mnogi najstariji radnici pred odlazak u penziju prvi put u svom radnom vijeku dobili sredstva iz stambenog fonda“, navela je Bošković.

Posebno je izdvojila obezbjeđivanje podrške međunarodnih finansijskih institucija za rekonstrukciju željezničke infrastrukture.

„Sa svojim timom sam obezbijedila podršku za dobijanje sredstava za rekonstrukciju željezničke infrastrukture u vrijednosti od preko 330 miliona eura od najvećih finansijskih institucija Evrope i šire“, kazala je Bošković.

Bošković tvrdi da tokom mandata nije imala podršku države i da je bila izložena neprekidnim napadima, izdvajajući ministarku saobraćaja Maju Vukićević kao izuzetak.

„Za sve vrijeme nijesam imala nikakvu podršku od države, već naprotiv, sa izuzetkom, moram istaći, ministarke Maje Vukićević, bila neprekidno izložena bezrazložnim napadima sa svih strana“, navela je ona.

Istovremeno, kako tvrdi, njen rad i rad tima koji je predvodila nailazili su na priznanja međunarodnih institucija.

Bošković je navela da su joj pojedini predstavnici značajnih međunarodnih organizacija ponudili podršku na važnim adresama u Evropskoj uniji i preporuke za ostanak na rukovodećoj funkciji, ali da je takvu mogućnost odbila.

Osvrnula se i na ranije najave svoje smjene, koje povezuje sa političkom situacijom.

„Kako je još ranije najavljena moja smjena kao proizvod političke situacije, mogla sam i dalje, ko zna koliko još dugo, koristiti nesposobnost u primjeni novog Zakona o upravljanju privrednim društvima u vlasništvu države onih koji su ga i predložili. Međutim, da nijesam neko ko se grčevito drži funkcije, dokazujem ovim činom ostavke“, poručila je Bošković.

Bošković je posebno kritikovala, kako smatra, pokušaje da se njeni profesionalni rezultati predstave kao posljedica porodičnih veza, a ne rada i stručnosti.

„Ne mogu i neću da prihvatim da se uspjeh jednoj ženi u Crnoj Gori opet pokušava svesti na porodične odnose i osporava činjenica da je uspjeh posljedica njenog rada, znanja i sposobnosti, da joj se oduzima i lice i ime i iznova i iznova predstavlja samo kao nečija sestra, kuma ili žena“, naglasila je Bošković.

Na kraju je zahvalila zaposlenima Željezničke infrastrukture, Odboru direktora i predstavnicima međunarodnih finansijskih institucija na saradnji i podršci.

„Želim da zahvalim svim zaposlenima na saradnji i uspjehu koji smo zajedno postigli, Odboru direktora koji nas je vodio i vodećim ljudima u međunarodnim finansijskim institucijama koji su prepoznali naš potencijal“, zaključila je Bošković.

Priroda i društvo

Dom zdravlja Podgorica: Od danas vakcinacija protiv sezonskog gripa

Iz Doma zdravlja Glavnog grada saopšteno je da građani Podgorice, Zete i Tuzi od danas mogu vakcinisati protiv sezonskog gripa na svim punktovima Doma zdravlja, kod timova izabranog doktora za odrasle.

Kako su istakli, vakcinacija će se sprovoditi u skladu sa preporukama Instituta za javno zdravlje.

“Preporučuje se svim osobama starijim od šest mjeseci sa hroničnim oboljenjima respiratornog sistema, kardiovaskularnog sistema i bubrega, osobama koje se liječe od metaboličkih poremećaja (kao što je šećerna bolest), licima sa smanjenom funkcijom imunološkog sistema uključujući i lica sa HIV/AIDS-om, kao i osobama koje imaju transplantirane organe i/ili ćelije”, navode iz Doma zdravlja.

Takođe, ističu, vakcinacija je predviđena i preporučuje se svim starijim od 65 godina, hronično oboljelim osobama koje žive u kolektivnom smještaju, zdravstvenim radnicima jer na taj način – ne samo da štite svoje zdravlje i zdravlje svojih ukućana, već značajno doprinose zdravlju onih koje liječe i o kojima brinu.

“Apelujemo da stanovništvo Glavnog grada, posebno oni koji pripadaju visoko rizičnim grupama, da se vakcinišu protiv gripa, jer je to u interesu očuvanja njihovog zdravlja”, zaključuje se.