Priroda i društvo
Samoubistva se mogu spriječiti
Imajući u vidu nedavna samoubistva i pokušaje samoubistava djece u Crnoj Gori, UNICEF poziva Crnu Goru da osigura da rani znaci rizika po dobrobit djeteta budu pravovremeno prepoznati i da dijete i porodica dobiju adekvatne zdravstvene, obrazovne i usluge dječje zaštite kako bi se spriječili tragični ishodi.
„Samoubistva se mogu spriječiti. Pozivamo nacionalne i lokalne vlasti da obezbijede kvalitetne usluge podrške djeci i porodici i usluge iz domena mentalnog zdravlja kako bi se spriječila samoubistva, te osiguralo da djeca u riziku i njihove porodice dobiju pravovremenu i kvalitetnu stručnu podršku“, kazao je šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori Huan Santander.
UNICEF u Crnoj Gori podržao je, kako je navedeno, uspostavljanje Nacionalne SOS linije za djecu 116–111 i Nacionalne SOS linije za roditelje 080–888–888.
“Tokom prethodnih godina, UNICEF je podržao i unapređenje kapaciteta profesionalaca u zdravstvu, socijalnoj i dječjoj zaštiti i obrazovanju, kao i uspostavljanje i širenje usluga koje se pružaju djeci i porodicama u njihovim domovima kroz kućne posjete, uslugu porodičnog saradnika i savjetovanje. To je minimum preventivnih usluga podrške koje država mora obezbijediti svakoj porodici i djetetu u riziku. Uz podršku UNICEF-a, uvedeni su i programi roditeljstva koji roditeljima i starateljima pomažu da na konstruktivan način prevaziđu različite izazove na koje nailaze tokom podizanja djece. UNICEF je podržao i jačanje socio-emocionalnih životnih vještina kod adolescenata kroz školski i vanškolski program Moje vrijednosti i vrline, s ciljem da svako dijete dobije priliku da nauči da prepozna različite emocije i da efikasno njima upravlja”, pojasnili su iz Organizacije.
Međutim, kako je i istaknuto u posljednjem Izvještaju EU o napretku, Crna Gora se još uvijek bori s “ograničenom dostupnošću” usluga podrške djeci, porodici i žrtvama, kao i usluga podrške mentalnom zdravlju, pri čemu je održivost postojećih usluga upitna.
Upravo iz ovih razloga, UNICEF poziva Crnu Goru da u potpunosti ispuni svoju obavezu iz Konvencije o pravima djeteta i obezbijedi ostvarivanje prava svakog djeteta na život, rast i optimalan razvoj.
“Stoga, svako dijete i porodica moraju da imaju pristup kvalitetnim uslugama podrške djeci, porodicama, žrtvama, kao i kvalitetnu zaštitu mentalnog zdravlja. UNICEF poziva na hitno povećanje broja stručnjaka i usluga podrške djeci i porodici koje se pružaju u njihovim domovima i relevantnim institucijama, kao i na povećanje broja dječjih psihologa i psihijatara širom zemlje”, kazali su iz UNICEF-a.
Ističu da djeca i porodice u stanju potrebe moraju u svakom trenutku znati gdje i kome se mogu obratiti za podršku i zaštitu.
Iz tog razloga, kako se dalje dodaje, UNICEF-ovi mladi reporteri su učestvovali u promovisanju Nacionalne SOS linije za djecu 116–111. Prošle sedmice razgovarali su sa svojim vršnjacima o problemima u domenu mentalnog zdravlja. Video anketa s porukama mladih Crne Gore na ovu temu dostupna je na LINK-u.
„Preporučila bih svojim vršnjacima i svim mladim ljudima da ne vode sami unutrašnje bitke. Potražite pomoć ili savjet, jer je lakše kada se problem podijeli s osobom od povjerenja, bilo da je to roditelj, prijatelj, nastavnik, pa čak i svima dostupna besplatna SOS linija podrške za djecu i mlade. Ne treba se stidjeti i robovati stigmatizaciji uobičajenoj u društvu. Ovu vrstu pomoći ne treba doživljavati kao poraz ili neuspjeh, već kao dokaz hrabrosti, jer je to jedini put ka rješenju problema i povratku vjere u život, jer život je lijep. I zapamtite, svijet ostaje na nama, mladima”, kazala je Manja Čalija, UNICEF-ova mlada reporterka koja je učestvovala u snimanju video ankete o mentalnom zdravlju s mladima Crne Gore.
Prema prošlogodišnjem UNICEF-ovom globalnom izvještaju Stanje djece u svijetu 2021; Na umu mi je: promovisanje, zaštita i briga o mentalnom zdravlju djece, procjenjuje se da se jedan od sedam adolescenata, uzrasta od 10 do 19 godina, širom svijeta suočava s problemima mentalnog zdravlja, a gotovo 46.000 adolescenata u svijetu okonča život samoubistvom svake godine, čime se ova pojava svrstava u pet vodećih uzroka smrti u ovoj starosnoj grupi.
“Pandemija kovida-19 pogoršala je situaciju u oblasti mentalnog zdravlja širom svijeta. Dok podsticajno okruženje – kao što su roditelji i staratelji puni ljubavi, bezbjedno školsko okruženje i pozitivni odnosi s vršnjacima – mogu pomoći u smanjenju rizika od mentalnih poremećaja, ovaj globalni izvještaj UNICEF-a upozorava da značajne prepreke, uključujući stigmu i nedostatak sredstava, spriječavaju djecu i porodice da pristupe podršci koja im je neophodna za njihovo mentalno zdravlje”, ukazuju iz UNICEF-a.
Stoga, da bi država, kako ističu, obezbijedila prevenciju tragičnih ishoda i zaštitu svakog djeteta, svi sektori – zdravstvo, obrazovanje, socijalna i dječja zaštita, policija, pravosuđe i mediji – moraju kontinuirano sarađivati kako bi osigurali kvalitetne usluge podrške djeci i porodici i usluge podrške mentalnom zdravlju, tako da iste budu dostupne svim porodicama širom Crne Gore.
“Nacionalne i lokalne vlasti odgovorne su za obezbjeđivanje adekvatnog finansiranja za ovu svrhu”, zaključuju.
Priroda i društvo
Podnijeto preko 85.000 zahtjeva za legalizaciju, u Zeti legalizovana samo dva objekta
U Crnoj Gori je od početka procesa legalizacije (2018. godine) do juna ove godine podnijet 85.741 zahtjev za legalizaciju bespravno sagrađanih objekata, dok su u istom periodu legalizovana svega 4.363 nelegalno izgrađena objekta, pokazuju podaci koje je “Danu” dostavilo Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.
Tokom 10 mjeseci primjene novog Zakona o legalizaciji bespravnih objekata, koji je stupio na snagu 14. avgusta 2025. godine, lokalnim upravama i Upravi za legalizaciju bespravnih objekata podnijeto je ukupno 10.819 zahtjeva za legalizaciju.
“Novi Zakon o legalizaciji bespravnih objekata stupio je na snagu 14. avgusta 2025. godine. Prema posljednjim podacima koje je ovo ministarstvo dobilo od nadležnih organa lokalne uprave i od Uprave za legalizaciju bespravnih objekata, od početka stupanja na snagu novog Zakona o legalizaciji do juna ove godine predato je 10.819 zahtjeva za legalizaciju bespravnih objekata, a od toga su 724 zahtjeva za objekte preko 500 metara kvadratnih. U ukupnom iznosu od decembra 2025. godine, nakon dobijenih podataka, urađena je analiza koja je pokazala da je broj podnijetih zahtijeva do juna ove godine po opštinama uvećan za 15.086 novoprijavljenih objekata i u ovom trenutku iznosi 85.741 od početka primjene Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata (2018. godine). Takođe, i broj donijetih rješenja o legalizaciji za isti period uvećan je za 530 i ukupno iznosi 4.363”, kazali su iz Ministarstva prostornog planiranja.
Prema posljednjim podacima kojima raspolaže taj resor, Glavni grad Podgorica ima najviše legalizovanih objekata – 711, a slijede Nikšić – 479, Bijelo Polje – 389, Danilovgrad – 295 i Žabljak – 285. Najmanje legalizovanih objekata je u Zeta – dva, Petnjici – tri i Šavniku – šest.
“Kada govorimo o dinamici legalizacije, možemo reći da smo zadovoljni pravcem u kojem se proces kreće. U tom pravcu ide i podatak o preko 19.000 zahtjeva za upis bespravnih objekata u list nepokretnosti, što je preduslov da bi se donijelo rješenje o legalizaciji nekog bespravnog objekta”, navode iz resora kojim rukovodi ministar Slaven Radunović.
Naglašavaju da je novi Zakon o legalizaciji bespravnih objekata donio drugačiji i efikasniji sistem.
“Jasnije su podijeljene nadležnosti – objekti do 500 kvadratnih metara ostali su u nadležnosti lokalnih samouprava, dok je za objekte preko 500 kvadratnih metara uspostavljena posebna Uprava za legalizaciju bespravnih objekata. Time smo stvorili institucionalne pretpostavke da se proces ubrza i da se složeniji predmeti rješavaju sistemski, a ne da budu dodatno opterećenje postojećim kapacitetima”, smatraju u tom vladinom resoru.
Priroda i društvo
Za napad na nastavnika predviđena kazna zatvora do četiri godine
Ako neko nastavniku nanese lakšu tjelesnu povredu ili mu zdravlje lako naruši, kazniće se kaznom zatvora od šest mjeseci do dvije godine. Ako mu neko nanese povredu oružjem, opasnim oruđem ili drugim sredstvom kazniće se zatvorom od tri mjeseca do četiri godine.
To, pored ostalog, proističe iz izmijenjenog Krivičnog zakonika koji je ove sedmice usvojen u Skupštini Crne Gore. Tim aktom je precizirano da se posao lica koja obavljaju obrazovno-vaspitne djelatnosti tretiraju od javnog značaja. Kazne zatvora su propisane i u slučaju teškog govora mržnje.
Vlada je još 2024. godine usvojila informaciju o potrebi sagledavanja mogućnosti uvođenja posebnog krivičnog djela napada na lica koja rade u oblasti obrazovanja i vaspitanja. Tada se izvršna vlast pozivala na istraživanja koja su upozoravala da je svaki četvrti zaposleni u prosvjeti doživio neku vrstu nasilja, bilo verbalnog ili fizičkog. Pobjeda je ove godine pisala i o slučaju nastavnice, koja predaje u jednoj školi u Crnoj Gori, a bila je žrtva neprimjerenog ponašanja roditelja učenika. Roditelj je došao u školu da je vrijeđa, omalovažava, a kasnije je zaprijetio da će da je – ubije. Prijetnje je upućivao i njenoj porodici. Ova prosvjetna radnica rekla je tada Pobjedi da nije zadovoljna kako su je institucije zaštitile, jer se nije osjećala sigurno, pa je morala da angažuje – privatno obezbjeđenje.
Državni sekretar u Ministarstvu pravde Sergej Sekulović kazao je juče Pobjedi da se kroz izmjene Krivičnog zakonika u značenju izraza proširila definicija poslova od javnog značaja u koji su sada uvrštena i lica koja obavljaju obrazovno-vaspitne djelatnosti, što znači da će nastavnici biti snažnije zaštićeni.
Ove sedmice je ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić- Stojanović saopštila da je usvajanjem Zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika Crne Gore napravljen važan korak u jačanju zaštite nastavničke profesije. Ona je zahvalila ministru pravde Bojanu Božoviću što je uvažio inicijativu resora kojim rukovodi da se nastavničko zanimanje u tom zakonu prepozna kao djelatnost od javnog značaja i da nastavnici na taj način dobiju adekvatnu zaštitu. Ukazala je na važnost što se ovim zajedničkim korakom ne štite samo nastavnici, već da potvrđuju koliko je njihova uloga važna za društvo. Poručila je da nastavnička profesija mora imati mjesto, poštovanje i zaštitu koje joj pripadaju.
“To je odgovornost koju kao društvo dugujemo onima koji svakodnevno oblikuju znanje, vrijednosti i budućnost naših generacija”, zaključila je ministarka.
Iz Vlade je ranije poručivano da je neophodno raditi na osnaživanju položaja nastavnika u društvu, između ostalog, i kroz pružanje krivično pravne zaštite u toku obavljanja obrazovno-vaspitnog rada, odnosno u vezi sa poslovima koje obavljaju prosvjetni radnici.
Priroda i društvo
Istraživanje CeMI-ja: Jelena Borovinić Bojović među najčešće targetiranim političarkama
Novo istraživanje Centra za monitoring i istraživanje (CeMI) pokazuje da su žene u crnogorskoj politici i dalje često izložene mizoginim i rodno zasnovanim napadima u online prostoru. Analizirano je više od 16.000 komentara na tekstove objavljene tokom 2024. i 2025. godine na portalima Vijesti, Analitika, CdM, In4s i Pobjeda.
Među političarkama koje su izazvale generalno najviše reakcija publike posebno se izdvaja Jelena Borovinić Bojović, na koju se odnosilo čak 19 odsto svih analiziranih komentara. Slijede Vesna Bratić sa 11 odsto, Zdenka Popović i Aleksandra Vuković Kuč sa po 10 odsto.
Borovinić Bojović je istovremeno bila i jedna od najčešćih meta mizoginih komentara. Oko 18 odsto svih evidentiranih mizoginih komentara odnosilo se na nju, dok je nešto veći udio zabilježen kod Jelene Nedović.
Podaci pokazuju da je Borovinić Bojović među dvije najčešće mete takvih komentara bila na četiri od pet analiziranih portala. Na Pobjedi se na nju odnosilo 28 odsto mizoginih komentara, na Analitici 22 odsto, na CdM-u 21 odsto, a na Vijestima 15 odsto.
Autori istraživanja napominju na obrazac u kome se političko i ideološko neslaganje sa ženama često dodatno pretvara u rodno zasnovanu diskreditaciju, pa se umjesto njihovih stavova i rada komentarišu izgled, privatni život, inteligencija ili sposobnost da obavljaju javne funkcije.
Važno je naglasiti da ovo istraživanje ne mjeri popularnost političarki niti stav ukupnog javnog mnjenja, već da nalazi istraživanja prije svega govore o karakteru online političke komunikacije i pritisku kojem su izložene javno vidljive žene.
Istraživanje pokazuje i da politička funkcija i javna pozicija ne štite žene od rodno zasnovanih napada i da žene u politici, ni kada zauzimaju važne javne funkcije, nijesu pošteđene obrazaca diskriminacije i mizoginije koji i dalje postoje u javnom prostoru.
-
Zeta4 дана ranijeAsanović: Do konačnog razgraničenja, autobusi Podgorice mogu da voze u Zetu
-
Hronika1 дан ranijeNajmanje četvoro povrijeđenih u saobraćajnoj nezgodi na putu Mojkovac – Kolašin
-
Ekonomija3 дана ranijeOd januara u Crnoj Gori minimalna plata od 1.000 do 1.400, prosječne penzije preko 600 eura
-
Priroda i društvo3 дана ranijeIstraživanje CeMI-ja: Jelena Borovinić Bojović među najčešće targetiranim političarkama
-
Ekonomija3 дана ranijePejović: Ne ulazi se u EU sa platama od 200 eura i penzijama od 100 eura
-
Ekonomija2 дана ranijeŠta donosi “Euro model“?
-
Politika2 дана ranijeSpajić objasnio povećanje penzija i plata
-
Ekonomija2 дана ranijeĐurović: “Euro model” u skladu sa Novim srpskim odgovorom


You must be logged in to post a comment Login