Zeta

KK Vukovi Zeta: Neistinite tvrdnje DPS-a, naš rad je u interesu djece i zajednice

Košarkaški klub „Vukovi Zeta“ reagovao je na optužbe Opštinskog odbora DPS Zeta, ocjenjujući ih kao „klasičan primjer dezinformisanja javnosti, političke manipulacije i pokušaja diskreditacije jednog uspješnog sportskog kolektiva koji radi isključivo u interesu djece, mladih i zajednice“.

U saopštenju kluba navodi se da je tačno da je KK Vukovi Zeta u vlasništvu Opštine Zeta, ali da je to „u skladu sa praksom brojnih lokalnih samouprava koje osnivaju i finansiraju sportske kolektive od javnog interesa“.

Iz kluba ističu da funkcionišu „transparentno, da se sva sredstva troše u skladu sa zakonskim procedurama i budžetskim planom, koji se usvaja na sjednici Skupštine Opštine gdje prisustvuju svi odbornici iz raznih političkih struktura“.

„Netačna je tvrdnja da klub ‘uzima 250.000 eura’ bez osnova. Ta sredstva obuhvataju kompletan sportski sistem svih koji se prijave na Javni konkurs i u ta sredstva je ubrojan i KK Vukovi Zeta“, navode iz kluba, pojašnjavajući da su ona namijenjena za rad svih selekcija, stručni kadar, zakup dvorane, opremu, učešće u ligama, troškove službenih lica, medicinsku brigu, fizioterapeutske usluge i druge aktivnosti.

Kako se dodaje, klub trenutno okuplja „preko 150 djece i mladih iz Zete“, a zahvaljujući Opštini Zeta „djeca su oslobođena članarina kako bi košarka bila dostupna svoj djeci nezavisno od socijalnog statusa“.

DPS Zeta: FK Zeta žrtva partijskog uhljebništva i nesposobnosti

Vukovi Zeta odbacuju kvalifikaciju da su „klub bez tradicije i rezultata“, navodeći da je klub „preuzet i formiran kako bi Zeta konačno dobila ozbiljan košarkaški kolektiv“, te da su u kratkom roku ostvareni brojni sportski uspjesi – od ulazaka u više rangove takmičenja do afirmacije mladih talenata i saradnje sa školama i sportskim savezima.

„Tradicija se gradi radom, a ne pisanjem naručenih tekstova“, poručuju iz kluba.

Posebno oštro demantuju „insinuacije o DNP aktivistima i partijskim uhljebima u klubu“, naglašavajući da klub vodi „profesionalni kadar – treneri, administracija i saradnici angažovani su na osnovu stručnosti, sportskih rezultata i posvećenosti, a ne političke pripadnosti“. Ovakve tvrdnje ocjenjuju kao „brutalnu politizaciju sporta i direktnu uvredu za sve one koji svakodnevno ulažu ogroman trud, energiju i znanje kako bi klub napredovao“.

Na kraju, iz kluba podsjećaju da je upravo u vrijeme kada su „klubom upravljali kadrovi tada vladajuće Demokratske partije socijalista (DPS)“ zabilježen niz „netransparentnih finansijskih aktivnosti“, čije se posljedice i danas osjećaju, a krivične prijave su, kako tvrde, „u fazi postupanja i biće procesuirane“.

„Upravo zbog takvog naslijeđa klub je prošao kroz temeljnu reorganizaciju i uspostavio standarde transparentnosti, javnog izvještavanja i profesionalnog menadžmenta, na čemu ćemo insistirati i ubuduće“, zaključuje se u saopštenju koje potpisuje predsjednik KK Vukovi Zeta, Srđan Radonjić.

Sledeće

Radoš Raković probudio ponos Zete

Ne propustite

Koalicija “Za budućnost Zete”: Jedini sinonim za moralno i društveno posrnuće jeste isključivo DPS

Portal Zeta

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

You must be logged in to post a comment Login

Zeta

Vatrogasni dom u Zeti bliže Zelenici nego Golubovcima

Temelji Vatrogasnog doma Opštine Zeta su izliveni, a lokacija izabrana za ovaj izuzetno važan objekat je naselje Cijevna, u neposrednoj blizini preduzeća Kips. Razgraničenje između Podgorice i Zete još nije završeno i nije isključeno da i ovaj dio nije pod sporom odnosno „čije je ovo naše Ćemovsko polje“.

Predsjednik Opštine Zeta Mihailo Asanović, kako je kazao za „Dan“, nema te dileme. Ova lokacija je za tu namjenu predviđena Prostorno-urbanističkim planom Podgorice. A upravo prema PUP-u od 2014. godine granica Glavnog grada sa Zetom, prema mapama iz ovog dokumenta, ide rijekom Cijevnom do mosta i tu se penje ka Botunu tako da su bazeni crvenog mulja, i kompletan kompleks KAP-a i dio Ćemovskog polja gdje se planira stanica u sastavu Podgorice. Ovo je sadržano u karti o administartivnoj podjeli i označeno kao opštinska granica između Podgorice i Zete.

“Lokacija nije odabrana slučajno. Ona je već bila predviđena važećom planskom dokumentacijom, odnosno Prostorno-urbanističkim planom, što nam je omogućilo da bez odlaganja pristupimo realizaciji ovog značajnog projekta. Smatrali smo da nije bilo razloga da čekamo završetak procesa razgraničenja kada su planski i zakonski uslovi za izgradnju već bili obezbijeđeni”, rekao je Asanović.

Asanović je kazao da su u fazi planiranja analizirane različite mogućnosti.

“U fazi planiranja analizirane su različite mogućnosti, međutim upravo je ova lokacija bila definisana planskom dokumentacijom kao odgovarajuća za ovu namjenu”, kaže Asanović.

Lokacija na kojoj se gradi Vatrogasni dom je početna tačka teritorije opštine, te recimo u slučaju intervencija u priobalju jezera mora se proći čitava Zeta. Vatrogascima će recimo, biti bliže Zelenika nego Golubovci. Asanović ne smatra da će to predstavljati problem u radu vatrogasaca.

“Ne smatramo da će lokacija predstavljati prepreku za efikasno djelovanje Službe zaštite i spašavanja. Prilikom planiranja vodilo se računa o saobraćajnoj povezanosti i mogućnosti brzog izlaska vozila na glavne putne pravce. Cilj nije da objekat bude u administrativnom centru, već na lokaciji sa koje će se moći efikasno pokrivati cijela teritorija opštine i omogućiti brz odgovor u svim dijelovima Zete”, kazao je Asanović.

Izvor: DAN

Zeta

Dragan Popović: Uvoz i prekomjerna proizvodnja najveći su problemi zetskih proizvođača lubenice

privatna arhiva

Iako se proizvodnjom lubenice u Zeti bavi već više od 25 godina, Dragan Popović iz Mojanovića kaže da su uslovi rada danas neuporedivo bolji nego u vrijeme kada je počinjao. Napredak tehnologije, sistemi za navodnjavanje olakšali su proizvodnju, ali su se pojavili novi izazovi, prije svega oni koji se odnose na plasman proizvoda.

„Na samom početku mog bavljenja poljoprivredom, pa dugo godina kasnije, otežano je bilo baviti se poljoprivredom. Konkretno, nijeste imali uslove kao danas. Nedostatak sistema za navodnjavanje, folije koja štiti od korova zasad. Navodnjavanje se, u odnosu na danas, vršilo putem kanala, što je znalo da iziskuje velike dodatne napore i trošak vremena koje je bilo potrebno za praćenje i nadgledanje. Takođe, danas imate i hibridne vrste usjeva koji daju poprilično veći rod od onih običnih. Uz to, dostupan je ogroman izbor hibridnog smjena lubenice. Koliko je teže bilo saditi u nekom periodu kada sam ja počinjao da se bavim ovim poslom, govori podatak da je rijetko ko u Zeti sadio lubenicu na više od jednog hekara površine, dok danas ima veliki broj proizvođača koji lubenicu sada na mnogo većoj površini zbog raznih povlastica i poboljšanih uslova“, kazao je Popović za Portal Zeta.

Osim lubenice, godinama je uzgajao i papriku i paradajz, ali je od tih kultura odustao zbog sve manje isplativosti.

„Dugo godina sam uporedo s lubenicama uzgajao paprike i paradajz. To nije slučaj posljednjih 6 ili 7 godina. Kada je počela plastenička proizvodnja paprika više nije mogla da joj po cijeni parira ona s otvorenog, kakvu saam ja sadio, pa je i samim tim zarada u odnosu na trud i rad bila minimalna. Paradajz je veoma zahtjevna kultura, koja traži i ozbiljnu radnu snagu, zalaganje, preparate, što nijesam mogao da ispratim posljednjih godina njegovog uzgajanja, posebno zbog nedostatka radne snage. Sada dominantno sadim lubenice“, istakao je on.

Govoreći o ovogodišnjoj sezoni, Popović kaže da je zadovoljan i kvalitetom i prinosima.

„Izuzetno sam zadovoljan prionosom i kvalitetom ove godine. Mogu to da kažem i za godine prije ove, ali ovogodišnji vremenski uslovi su bili izuzetni. Prije svega mislim na prijatnije temperature u ovom dijelu godine nego što je to bio slučaj prošlih godina. Takođe, nije bilo dužih kišnih intervala, što je takođe velika prednost. Lubenice sam ove godine sadio u tri vremenske etape. Najraniji rod je pristigao 17. juna, a sav poizvod je distribuiran na domaćem tržištu. Godinama u nazad sarađujem sa domaćim preprodavcima, s kojima imam izuzetan odnos. Tu se radi o brojci od oko nekih 70 tona lubenica“, rekao je Popović.

Ipak, smatra da najveći izazov predstavlja neuređeno tržište, zbog čega proizvođači često ostaju bez adekvatne zarade.

„To je strateški problem u čije rješavanje mora aktivno da se uključi država, odnosno resorno ministarstvo. Smatram da bi trebalo regulisati koliko se lubenice sadi u odnosu na potrebe tržišta i njegovu otkupnu moć. Neosporno je da veliki uvoz guši domaće proizvođače i tom pitanju treba ozbiljno pristupiti zajedno sa poljoprivrednicima. Poljoprivreda je oduvijek bila osnov egzistencije u Zeti i zato zaslužuje mnogo veću pažnju“, naglasio je on.

Kada je riječ o trgovačkim lancima i konkurenciji iz uvoza, Popović kaže da lično nema problema sa plasmanom svoje robe, ali upozorava da situacija nije ista kod svih proizvođača.

„Kvalitet moje lubenice je godinama prepoznat i zahvaljujući dobroj saradnji sa domaćim preprodavcima nemam problema sa prodajom. Međutim, ono što čujem od drugih proizvođača jeste da veliki uvoz, ali i ogromna količina zasađene lubenice u kratkom vremenu preplavi tržište. Kada nema dovoljno potražnje, cijena drastično pada, a prodaja staje. Žao mi je zbog toga jer znam koliko truda i rada svaki proizvođač uloži da bi svoj proizvod iznio na tržište“, kazao je Popović.

Uprkos rastu troškova proizvodnje, smatra da se poljoprivreda i dalje može isplatiti, ali uz mnogo rada i rizika.

„Poslije toliko godina iskustva mogu da kažem da je proizvodnja lubenice isplativa. Veoma je teška i zahtjevna, ali se na kraju isplati. Značajno pomažu subvencije Ministarstva poljoprivrede koje ublažavaju dio troškova. Naravno da prostora za veću podršku ima, posebno zbog rasta cijena goriva, đubriva i zaštitnih sredstava. Ovo je posao u kojem jedna vremenska nepogoda može da uništi sav trud, ali vjerujem da se rad na kraju ipak isplati“, rekao je on.

Za kraj poručuje da proizvođači očekuju konkretnije mjere koje bi im omogućile sigurniji plasman proizvoda.

„Sigurno da bi trebala da se koriguje količina uvoza, ali i da se reguliše količina zasađene lubenice kako bi tržište fleksibilno. Subvencije su glavna pomoć koju očekuju poljoprivrednici, kao i njihovo povećanje u odnosu na povećanje cijena preparata i ostalih potreba za proizvodnju“, zaključio je Popović.

Zeta

Zaprašivanje komaraca u srijedu i četvrtak u svim naseljima Zete

Ekipe Instituta za javno zdravlje u srijedu i četvrtak, 29. jula i 30. jula, zaprašivaće komarce u svim naseljima Zete.

Zaprašivanje će, kako su saopštili iz Opštine Zeta, biti obavljeno u večernjim satima, počev od 20 časova, i u pitanju je treći tretman.

“Pozivaju se vlasnici pčelinjih društava da preduzmu odgovarajuće mjere zaštite i obezbijede prostor na kojem se nalaze košnice, kako bi se izbjegle eventualne štete. Za dodatne informacije u vezi sa realizacijom ove aktivnosti, građani se mogu obratiti Sekretarijatu za uređenje prostora, zaštitu životne sredine i saobraćaj, putem telefona 020 /677- 308 i 068/884- 806, radnim danima od 7 do 15 časova”, saopšteno je iz Opštine Zeta.

Oni su apelovali na građane da, u cilju uspješne realizacije preventivnih mjera zaštite od štetnog dejstva komaraca, ne odlažu komunalni otpad van predviđenih mjesta.

“U dvorištima i na obradivim površinama ne treba ostavljati vodu u buradima i sličnim predmetima, pogodnim za razvoj larvi komaraca”, poručili su iz Opštine Zeta.

U svijetu postoji preko 3.500 vrsta komaraca, a naučnici kažu da oni koji žive na našim prostorima ne vole sunčevu svjetlost, suv vazduh i veliku toplotu i najjaktivniji su od zalaska sunca. Zanimljivo je da pojedine vrste mogu da prelete i do desetine kilometara u potrazi za hranom. Mužjaci komarci hrane se biljnim sokovima, dok je ženka ta koja ujeda i sisa krv koja joj je naophdona za polaganje jaja. Svaki komarac bez obzira kojoj vrsti pripada potencijalni je prenosilac neke opake zarazne bolesti.