Zeta

Noković: Čelnici DPS-a iz Zete ogrezli u kriminalu

Novoizabrani predsjednik Opštinskog odbora SNP Zeta Branko Noković kazao je da Zeta mora biti opština u punom kapacitetu, dodajući da ga ne iznenađuju napadi iz odborničkih redova DPS-a, jer je u pitanju nervoza zbog predstojeće presude u aferi „Koverta, ali i drugih istražnih i sudskih postupaka.

Noković je, u intervjuu za portal Borba, poručio prvom čovjeku DPS-a Zete Dušanu Radonjiću da se mane etiketiranja i ponudi se za svjedoka saradnika na suđenima za organizovani kriminal i korupciju.

Nedavno ste izabrani za predsjednika Opštinskog odbora SNP Zeta. Šta će biti Vaši prioriteti na toj poziciji?

Bez lažne skromnosti mogu reći da je privilegija i čast biti na čelu SNP-a u Zeti, jer je Zeta uvijek prepoznavala i vrednovala ispravnost politike SNP-a. Želim da se zahvalim prethodnom opštinskom rukovodstvu na čelu sa Slađanom Kaluđerović, koji su nam ostavili čvrste temelje za dalje jačanje i omasovljenje SNP-a.

Naši prioriteti u narednom periodu su jasni – Zeta mora biti opština u punom kapacitetu. I ne samo to, Zeta treba da bude pouzdana i poželjna destinacija za život i investicije. Mi, kao SNP smo dužni, da, kao i do sada, vodimo brigu o običnom čovjeku, poljoprivredniku, penzioneru, zdravstvenom i prosvetnom radniku, najmlađima i svim građanima.

Na poslednjoj sjednici Skupštine opštine Zeta našli ste se na meti opozicionih poslanika. Šta je motiv za te napade?

Motivi za te napade su višestruki. Prvo, ne kaže se slučajno da se sve prašta osim uspjeha, pa tako i opozicioni poslanici ne mogu da mi oproste rezultate koje postiže KIC Zeta, na čijem sam čelu. Od nekad zapuštene i pasivne institucije za kratko vrijeme napravili smo savremeno i popularno mjesto okupljanja velikog broja građana, a posebno mladih, kojima su, u pozitivnom okruženju, na usluzi brojni i raznovrsni kulturni i umjetnički sadržaji.

Drugo, dežurnim „patriotama“ smeta što se u programima KIC-a ne odričeno tradicije, identiteta i bogatog istorijskog i kulturnog nasleđa Zete. Mi sa ponosom ističemo činjenicu da se Crna Gora nekad Zetom zvala, a Zeta je stara srpska država. Takođe, ne zaboravljamo da Mitropolija crnogorsko-primorska, odnosno Srpska pravoslavna crkva, ima izuzetno važnu ulogu i posebno mjesto u istoriji Zete. Zbog toga smo meta napada raznih pripejd NVO organizacija i političko-kriminalnih klanova.

Treće, smeta im SNP kao neugodan i nezgodan svjedok svih nepočinstava predstavnika bivšeg režima, koji su ojadili i opustošili Zetu u svakom smislu. Znaju to i u DPS-u i zato po onom principu – vuk mijenja dlaku, ali ćud nikad – pokušavaju da etiketiranjem skrenu pažnju sa sebe Samo mogu da im poručim da sam potpuno spokojan, jer moje ime, za razliku od njihovih, nije i nikada neće biti vezano ni za kakve zloupotrebe ili bilo šta nezakonito. S druge strane, razumijem nervozu DPS-a i siguran sam da će nastaviti da me targetiraju i u narednom periodu, ali za takve naš narod ima jasnu poruku – psi laju, a karavani prolaze.

Da li Vas je iznenadilo što u napadima na Vas prednjači nekadašnji predsjednik Gradske opštine Dušan Radonjić?

Ne, nimalo nisam iznenađen. Iznenađen bih bio da se ponaša suprotno. Iskreno, zabrinuo bih se ako bi me on hvalio. Zar nema veće ironije, ali i licemjerstva nego kad lekcije dijeli osoba koja je bila nosilac liste DPS-a u vrijeme afere „Koverta? Zar se očekuje nešto drugo od osobe iza koje stoji krađa izbora i kupovina ljudskih duša? Zar može drugačije da postupa osoba čiji su mentori ogrezli u korupciji i kriminalu? Odgovor na sva ova pitanja je jedno veliko – ne!

Ali, kako to kaže naš narod – obraz im ne smeta da podmeću, kao što Radonjiću i njegovim kolegama iz afere „Koverta“ nije smetalo dok su našu časnu i ponosnu Zetu svodili na nivo provincije. Navika je čudo, pa tako i Radonjić nikako da se oslobodi od političkog nasleđa svoje partije, koje počiva na zastrašivanju, uvredama i drugim metodama kriminalne hobotnice. Razumijem povišenu nervozu Radonjića, jer je presuda za aferu „Koverta“ zakazana za 11. april. Ali, ima načina da umiri savjest i mirno spava – a to je da budu svjedok saradnik na nekim narednim suđenjima za organizovani kriminal i korupciju. Na taj način konačno će uraditi nešto dobro za Zetu.

Izvor: Borba

Sledeće

Dnevni centar za stare u Zeti nema upotrebne dozvole

Ne propustite

Autobuski prevoznik BTC obustavlja prevoz kroz Zetu?

Portal Zeta

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

You must be logged in to post a comment Login

Zeta

Vatrogasni dom u Zeti bliže Zelenici nego Golubovcima

Temelji Vatrogasnog doma Opštine Zeta su izliveni, a lokacija izabrana za ovaj izuzetno važan objekat je naselje Cijevna, u neposrednoj blizini preduzeća Kips. Razgraničenje između Podgorice i Zete još nije završeno i nije isključeno da i ovaj dio nije pod sporom odnosno „čije je ovo naše Ćemovsko polje“.

Predsjednik Opštine Zeta Mihailo Asanović, kako je kazao za „Dan“, nema te dileme. Ova lokacija je za tu namjenu predviđena Prostorno-urbanističkim planom Podgorice. A upravo prema PUP-u od 2014. godine granica Glavnog grada sa Zetom, prema mapama iz ovog dokumenta, ide rijekom Cijevnom do mosta i tu se penje ka Botunu tako da su bazeni crvenog mulja, i kompletan kompleks KAP-a i dio Ćemovskog polja gdje se planira stanica u sastavu Podgorice. Ovo je sadržano u karti o administartivnoj podjeli i označeno kao opštinska granica između Podgorice i Zete.

“Lokacija nije odabrana slučajno. Ona je već bila predviđena važećom planskom dokumentacijom, odnosno Prostorno-urbanističkim planom, što nam je omogućilo da bez odlaganja pristupimo realizaciji ovog značajnog projekta. Smatrali smo da nije bilo razloga da čekamo završetak procesa razgraničenja kada su planski i zakonski uslovi za izgradnju već bili obezbijeđeni”, rekao je Asanović.

Asanović je kazao da su u fazi planiranja analizirane različite mogućnosti.

“U fazi planiranja analizirane su različite mogućnosti, međutim upravo je ova lokacija bila definisana planskom dokumentacijom kao odgovarajuća za ovu namjenu”, kaže Asanović.

Lokacija na kojoj se gradi Vatrogasni dom je početna tačka teritorije opštine, te recimo u slučaju intervencija u priobalju jezera mora se proći čitava Zeta. Vatrogascima će recimo, biti bliže Zelenika nego Golubovci. Asanović ne smatra da će to predstavljati problem u radu vatrogasaca.

“Ne smatramo da će lokacija predstavljati prepreku za efikasno djelovanje Službe zaštite i spašavanja. Prilikom planiranja vodilo se računa o saobraćajnoj povezanosti i mogućnosti brzog izlaska vozila na glavne putne pravce. Cilj nije da objekat bude u administrativnom centru, već na lokaciji sa koje će se moći efikasno pokrivati cijela teritorija opštine i omogućiti brz odgovor u svim dijelovima Zete”, kazao je Asanović.

Izvor: DAN

Zeta

Dragan Popović: Uvoz i prekomjerna proizvodnja najveći su problemi zetskih proizvođača lubenice

privatna arhiva

Iako se proizvodnjom lubenice u Zeti bavi već više od 25 godina, Dragan Popović iz Mojanovića kaže da su uslovi rada danas neuporedivo bolji nego u vrijeme kada je počinjao. Napredak tehnologije, sistemi za navodnjavanje olakšali su proizvodnju, ali su se pojavili novi izazovi, prije svega oni koji se odnose na plasman proizvoda.

„Na samom početku mog bavljenja poljoprivredom, pa dugo godina kasnije, otežano je bilo baviti se poljoprivredom. Konkretno, nijeste imali uslove kao danas. Nedostatak sistema za navodnjavanje, folije koja štiti od korova zasad. Navodnjavanje se, u odnosu na danas, vršilo putem kanala, što je znalo da iziskuje velike dodatne napore i trošak vremena koje je bilo potrebno za praćenje i nadgledanje. Takođe, danas imate i hibridne vrste usjeva koji daju poprilično veći rod od onih običnih. Uz to, dostupan je ogroman izbor hibridnog smjena lubenice. Koliko je teže bilo saditi u nekom periodu kada sam ja počinjao da se bavim ovim poslom, govori podatak da je rijetko ko u Zeti sadio lubenicu na više od jednog hekara površine, dok danas ima veliki broj proizvođača koji lubenicu sada na mnogo većoj površini zbog raznih povlastica i poboljšanih uslova“, kazao je Popović za Portal Zeta.

Osim lubenice, godinama je uzgajao i papriku i paradajz, ali je od tih kultura odustao zbog sve manje isplativosti.

„Dugo godina sam uporedo s lubenicama uzgajao paprike i paradajz. To nije slučaj posljednjih 6 ili 7 godina. Kada je počela plastenička proizvodnja paprika više nije mogla da joj po cijeni parira ona s otvorenog, kakvu saam ja sadio, pa je i samim tim zarada u odnosu na trud i rad bila minimalna. Paradajz je veoma zahtjevna kultura, koja traži i ozbiljnu radnu snagu, zalaganje, preparate, što nijesam mogao da ispratim posljednjih godina njegovog uzgajanja, posebno zbog nedostatka radne snage. Sada dominantno sadim lubenice“, istakao je on.

Govoreći o ovogodišnjoj sezoni, Popović kaže da je zadovoljan i kvalitetom i prinosima.

„Izuzetno sam zadovoljan prionosom i kvalitetom ove godine. Mogu to da kažem i za godine prije ove, ali ovogodišnji vremenski uslovi su bili izuzetni. Prije svega mislim na prijatnije temperature u ovom dijelu godine nego što je to bio slučaj prošlih godina. Takođe, nije bilo dužih kišnih intervala, što je takođe velika prednost. Lubenice sam ove godine sadio u tri vremenske etape. Najraniji rod je pristigao 17. juna, a sav poizvod je distribuiran na domaćem tržištu. Godinama u nazad sarađujem sa domaćim preprodavcima, s kojima imam izuzetan odnos. Tu se radi o brojci od oko nekih 70 tona lubenica“, rekao je Popović.

Ipak, smatra da najveći izazov predstavlja neuređeno tržište, zbog čega proizvođači često ostaju bez adekvatne zarade.

„To je strateški problem u čije rješavanje mora aktivno da se uključi država, odnosno resorno ministarstvo. Smatram da bi trebalo regulisati koliko se lubenice sadi u odnosu na potrebe tržišta i njegovu otkupnu moć. Neosporno je da veliki uvoz guši domaće proizvođače i tom pitanju treba ozbiljno pristupiti zajedno sa poljoprivrednicima. Poljoprivreda je oduvijek bila osnov egzistencije u Zeti i zato zaslužuje mnogo veću pažnju“, naglasio je on.

Kada je riječ o trgovačkim lancima i konkurenciji iz uvoza, Popović kaže da lično nema problema sa plasmanom svoje robe, ali upozorava da situacija nije ista kod svih proizvođača.

„Kvalitet moje lubenice je godinama prepoznat i zahvaljujući dobroj saradnji sa domaćim preprodavcima nemam problema sa prodajom. Međutim, ono što čujem od drugih proizvođača jeste da veliki uvoz, ali i ogromna količina zasađene lubenice u kratkom vremenu preplavi tržište. Kada nema dovoljno potražnje, cijena drastično pada, a prodaja staje. Žao mi je zbog toga jer znam koliko truda i rada svaki proizvođač uloži da bi svoj proizvod iznio na tržište“, kazao je Popović.

Uprkos rastu troškova proizvodnje, smatra da se poljoprivreda i dalje može isplatiti, ali uz mnogo rada i rizika.

„Poslije toliko godina iskustva mogu da kažem da je proizvodnja lubenice isplativa. Veoma je teška i zahtjevna, ali se na kraju isplati. Značajno pomažu subvencije Ministarstva poljoprivrede koje ublažavaju dio troškova. Naravno da prostora za veću podršku ima, posebno zbog rasta cijena goriva, đubriva i zaštitnih sredstava. Ovo je posao u kojem jedna vremenska nepogoda može da uništi sav trud, ali vjerujem da se rad na kraju ipak isplati“, rekao je on.

Za kraj poručuje da proizvođači očekuju konkretnije mjere koje bi im omogućile sigurniji plasman proizvoda.

„Sigurno da bi trebala da se koriguje količina uvoza, ali i da se reguliše količina zasađene lubenice kako bi tržište fleksibilno. Subvencije su glavna pomoć koju očekuju poljoprivrednici, kao i njihovo povećanje u odnosu na povećanje cijena preparata i ostalih potreba za proizvodnju“, zaključio je Popović.

Zeta

Zaprašivanje komaraca u srijedu i četvrtak u svim naseljima Zete

Ekipe Instituta za javno zdravlje u srijedu i četvrtak, 29. jula i 30. jula, zaprašivaće komarce u svim naseljima Zete.

Zaprašivanje će, kako su saopštili iz Opštine Zeta, biti obavljeno u večernjim satima, počev od 20 časova, i u pitanju je treći tretman.

“Pozivaju se vlasnici pčelinjih društava da preduzmu odgovarajuće mjere zaštite i obezbijede prostor na kojem se nalaze košnice, kako bi se izbjegle eventualne štete. Za dodatne informacije u vezi sa realizacijom ove aktivnosti, građani se mogu obratiti Sekretarijatu za uređenje prostora, zaštitu životne sredine i saobraćaj, putem telefona 020 /677- 308 i 068/884- 806, radnim danima od 7 do 15 časova”, saopšteno je iz Opštine Zeta.

Oni su apelovali na građane da, u cilju uspješne realizacije preventivnih mjera zaštite od štetnog dejstva komaraca, ne odlažu komunalni otpad van predviđenih mjesta.

“U dvorištima i na obradivim površinama ne treba ostavljati vodu u buradima i sličnim predmetima, pogodnim za razvoj larvi komaraca”, poručili su iz Opštine Zeta.

U svijetu postoji preko 3.500 vrsta komaraca, a naučnici kažu da oni koji žive na našim prostorima ne vole sunčevu svjetlost, suv vazduh i veliku toplotu i najjaktivniji su od zalaska sunca. Zanimljivo je da pojedine vrste mogu da prelete i do desetine kilometara u potrazi za hranom. Mužjaci komarci hrane se biljnim sokovima, dok je ženka ta koja ujeda i sisa krv koja joj je naophdona za polaganje jaja. Svaki komarac bez obzira kojoj vrsti pripada potencijalni je prenosilac neke opake zarazne bolesti.