Na jučerašnjem sastanku parlamentarne opozicije zajednički je konstatovano da je politička, institucionalna i društvena kriza koja traje produkovana od strane parlamentarne većine, te da je za njeno rješavanje neophodno da se aktuelna vlast na svim nivoima vrati poštovanju Ustava i pravnog sistema. To se navodi u zajedničkom saopštenju opozicionih partija koje potpisuju Demokratska partija socijalista (DPS) Evropski savez, GP URA i HGI.
U tom kontekstu, kako su istakli, neophodno je poništiti neustavnu odluku o penzionisanju jedne sutkinje, kojom je Parlament preuzeo nadležnosti Ustavnog suda.
“Dodatno, nužno je vratiti se evropskoj agendi, što znači da je za sve odluke o pitanjima koja dijele crnogorsku javnost, poput najavljenih izmjena Zakona o crnogorskom državljanstvu i eventualne izmjene Ustava u dijelu identitetskih pitanja, neophodno postizanje konsenzusa. Poštovanje Ustava i pravnog sistema na svim nivoima osnovna je pretpostavka za ostvarenje principa vladavine prava. Ovo uključuje nesmetano održavanje sjednice lokalnog parlamenta u Budvi i funkcionisanje sistema lokalne samouprave u skladu sa zakonom. Svako suprotno ponašanje vlasti bi izazvalo produbljivanje krize na svim nivoima”, istakli su u saopštenju.
Opozicija poziva vlast da se vrati djelovanju u okviru pravnog poretka, čime bi se, kako su naveli, riješila kriza i stvorile pretpostavke za normalizaciju društveno-političkih prilika.
“Svako istrajavanje na daljem nezakonitom i protivustavnom postupanju imalo bi za posljedicu dodatno produbljivanje krize i gubitak dragocjenog vremena na polju evropskih integracija. Parlamentarna većina bi odbijanjem ovakvog pristupa na sebe preuzela odgovornost za sve eventualne političke posljedice”, zaključuju u saopštenju.
Građani Crne Gore najviše povjerenja imaju u predsjednika Vlade Milojka Spajića (13,2%), pokazalo je istraživanje Ipsosa sprovedeno u januaru. Na drugom mjestu po povjerenju građana je bivši predsjednik države Milo Đukanović sa 6,5%.
U prvih pet političara kojima građani najviše vjeruju su Dritan Abazović (6%), aktuelni predsjednik države Jakov Milatović (4,4%) i Milan Knežević (4,2%).
Predsjednik Skupštine Andrija Mandić uživa povjerenje 4% građana, a lider DPS-a Danijel Živković ima povjerenje 3,8% građana.
Zanimljivo je da trećina građana (33,2%) ne vjeruje nijednoj političkoj ličnosti u Crnoj Gori.
Kada je riječ o ocjenama (od 1 do 5), najbolje ocijenjeni političar je Milojko Spajić, koji ima najviše pozitivnih ocjena. Na drugom mjestu je Milan Knežević, a Jakov Milatović je na trećem.
Ispitanici su davali ocjene od jedan do pet, gdje jedan i dva predstavljaju negativne, dok su četiri i pet pozitivne ocjene.
Kada je riječ o institucijama, istraživanje Ipsosa je pokazalo da građani najviše vjeruju Srpskoj pravoslavnoj crkvi. SPC i Vojska, koja je na drugom mjestu, su jedine institucije koje imaju više pozitivnih ocjena.
U prvih pet institucija su još predsjednik Vlade, policija i predsjednik države.
Zanimljivo je da su najgore ocijenjene institucije Skupština Crne Gore, sudstvo i političke stranke.
Istraživanje Ipsos-a sprovedeno je u periodu od 9. do 19. januara 2025, na uzorku od 1010 punoljetnih građana.
Pozivam Parlament da koliko je sjutra usvoji budžet, poručuje na društvenoj mreži X premijer premiejr Milojko Spajić.
“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, objavio Spajić.
Spajić je zatim naveo:
1) Sutkinja Đuranović se nije žalila nijednom sudu (domaćim, Ustavnom ili strazburškom)
2) Opozicioni Sovjetski savez odbija da se konsultuje Venecijanska komisija ili bilo koja druga institucija iz EU/Savjeta Evrope
3) Sutkinja Đuranović je uzela naknadu po prestanku funkcije
4) Sudski savjet imao istu praksu koju sprovodi godinama
5) procedura koja je “prekršena” podrazumijeva da sudije glasaju za svoj prestanak mandata – najveći konflikt interesa na planeti
“Pokazali smo da smo puni razumijevanja i pokušali na sve načine da dođemo do kompromisa, ali je očigledno da je nekome interes da se zaustave penzije, investicije, kao i EU put. Takav odnos se ne smije tolerisati “, zaključio je on.
Socijalistička narodna partija Crne Gore ulazi u novu fazu svog političkog rada, fokusiranu na unutrašnje reforme i unapređenje organizacije. Zbog toga će na predstojećem kongresu stranke predložiti promjenu Statuta i nov način izbora predsjednika i potpredsjednika stranke.
Kako navode u saopštenju poslanika Slađane Kaluđerović i Bojana Božovića, jedan od važnih koraka u tom smjeru su izmjene Statuta koje će biti usvojene na Kongresu, a odnose se na izbor predsjednika i potpredsjednika.
Direktni izbori unutar stranke omogućili bi veću demokratizaciju, gdje bi svi članovi imali pravo glasa u okviru svojih opštinskih odbora.
“Takođe, predložena izmjena koja podrazumijeva izbor predsjednika Glavnog odbora i obaveznu regionalnu zastupljenost kroz izbor potpredsjednika omogućila bi ravnomjerniju zastupljenost svih djelova zemlje, doprinosila jačanju podrške stranci u budućnosti i ravnomjernijoj raspodjeli odgovornosti. Bitno je usmjeriti pažnju na mlađe generacije, podmlađivanje stranke i stvaranje novih lidera koji će preuzeti odgovorne funkcije. To je ključno za dugoročni rast i stabilnost”, navode poslanici SNP-a.
Dodaju da ove reforme imaju za cilj da postignu ravnotežu između tradicije i novih ideja, stvarajući temelje za to da SNP bude značajan faktor na političkoj sceni.