Politika

Marta Kos: Crna Gora ima istorijsku šansu i nema vremena za gubljenje

Evropska komesarku za proširenje Marta Kos na početku konferencije za medije, na kojoj učestvuje i premijer Milojko Spajić, izrazila je najdublje saučešće porodicama stradalih na Cetinju u zločinu koji se dogodio 1. januara. Ona je navela da Crna Gora sada, kada je u pitanju EU, ima istoprijsku šansu i da nema vremena za gubljenje.

Spajić se zahvalio evropskoj komesarki za proširenje što je prvo posjetila Crnu Goru nakon što je otpočela mandat.

“Imamo 25 poglavlja koja, po našem planu moramo da zatvorimo do 2026. To je izvodljivo ali zahtjevno”, kazao je između ostalog premijer.

Spajić je istakao da je potrebna nacionalna kohezija.

Kos je kazala da pregovori Crne Gore sa EU mogu biti završeni do kraja njenog mandata na mjestu komesarke EU Istakla je da je proces evropskih integracija nešto što zahtijeva konsenzus svih političkih aktera.

“Svi treba da pronađu konsenzus u okviru zajedničke vizije i to je poruka koju ću prenijeti danas u Skupštni “, poručila je Kos i obećala nastavak pomoći Crnoj Gori.

Istakla je da je članstvo u SEPA za razvoj crnogorske ekonomije i dodala da je najbolji način da se nastavi anpredak ka EU da se uključi opozicija i da se ukrste argumenti.

Kos je navela da o čekuje da će većina u parlamentu podržati evropske reforme i da će sve snage, uključujući i opoziciju, podržati sve neophodne reforme.

Spajić je rekao da žali zbog poteza opozicije. Dodao je da očekuje konstruktvno djelovanje opozicije.

“Nema nepremostivih prepreka za saradnju u Crnoj Gori. Pred nama je prozor mogućnosti i mislim da niko ne smije da to ugrozi. Ovo nije put koji je takav da Millojko Spajić i 44. Vlada uvode zemlju u EU, nego svi mi. Moramo se okrenuti svi zajedno onome što je nacionalni interes Crne Gore, a vidimo da nekad i 80 odsto građana podržava EU put. Niko u parlamentu ne smije da zakoči EU put “, kazao je novinarima Spajić.

Više puta je ponovio da bi volio da vidi budžet usvojen do kraja januara. Spajić je istakao da niko u Parlamnetu ne smije da zakoči evropski put i da je jako bitno da se budžet usvoji.

Kos je saopštila da će se sastati kasnije sa opozicijom, da će saslušati njihove zahtjeve i da ukoliko bude bilo potrebe da će pomoći

“Ja vjerujem Crnoj Gori i ljudima Crne Gore, predstavnicima svih nacionalnosti, da će oni pomoći na putu ka EU”, saopštila je Kos.

Spajić je povodom protesta koji je najavljen za večeras i zahtjeva za ostavkama Alekse Bečića i Danila Šaranovića kazao da je on prestvanike grupe koja organizuje okupljanje zvao na razgovor i da želi da čuje i drugu stranu i argumentaciju i da su vrata otvorena.

Povodom protesta studenata Kos je saopštila da podržavaju slobodu govora i da snažno vjeruje u civilno društvo.

“Sve ovo su važni ključevi za demokratski sistem, očekujemo od vlasti da na neki način njeguje kontekst gdje sloboda okupljanja i izražavanja mogu da budu njegovani”, istakla je ona.

Sledeće

PES: Bojkotom obraćanja Kos, DPS, SD i URA postale antievropske

Ne propustite

PES: Zalažemo se za funkcionalan budvanski, ali i državni parlament

Portal Zeta

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

You must be logged in to post a comment Login

Politika

Crna Gora korak bliže EU: “Economist“ o ustavnim izmjenama i borbi protiv korupcije

Crna Gora je napravila novi korak ka članstvu u Evropskoj uniji usvajanjem paketa ustavnih izmjena koje bi trebalo da doprinesu borbi protiv korupcije, ocjenjuje britanski “The Economist“.

Kako navodi taj list, parlamentarni odbor ove sedmice odobrio je sveobuhvatne izmjene Ustava, čija se ratifikacija očekuje narednih dana.

Među najvažnijim izmjenama izdvajaju se odredbe prema kojima ministri osumnjičeni za korupciju više ne bi imali imunitet od krivičnog gonjenja, dok bi kandidati za ministarske funkcije morali da prođu provjere integriteta.

“The Economist“ navodi da bi usvajanje tih izmjena, koje podržava Evropska komisija, moglo dodatno ojačati argumente Crne Gore na putu ka članstvu u EU.

Crna Gora, podsjeća list, ambiciozno planira da postane članica Evropske unije do 2028. godine, dok pregovore vodi od 2012. godine.

Pregovarački proces je, između ostalog, usporavan zbog zahtjeva evropskih zvaničnika da Podgorica pokaže konkretne rezultate u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije.

Prema ocjeni “The Economista“, ustavne izmjene mogle bi pomoći Crnoj Gori da uvjeri Brisel u posvećenost reformama.

Ipak, list navodi da su izmjene manje popularne među dijelom crnogorske javnosti.

Aktivisti za ljudska prava smatraju da su zakonodavci više fokusirani na ispunjavanje evropskih kriterijuma nego na suštinsku borbu protiv korupcije.

Oni takođe dovode u pitanje proces javnih konsultacija, ocjenjujući da je poziv građanima da daju mišljenje o izmjenama bio tek formalnost, navodi se u članku.

“The Economist“ ukazuje da bi paket ustavnih izmjena mogao predstavljati važan korak Crne Gore u ispunjavanju uslova za članstvo u Evropskoj unij.

Politika

Da li je Milan Knežević bio vojnik?

Milan Knežević danas je jedan od najglasnijih političara kada je riječ o Kosovu i Metohiji, Srbiji i srpskom patriotizmu. Posljednjih mjeseci posebno je aktivan u inicijativi da Crna Gora povuče priznanje Kosova. Juče je koristio parolu „Služimo Srbiji“, koja je vezana za odnos prema Vojsci Srbije. I upravo tu otvorio jedno pitanje: da li je Milan Knežević ikada bio vojnik i da li je ikada služio vojni rok?

Javnost to, barem iz dostupnih podataka, ne zna.

Ako danas pozdravlja i koristi vojnički slogan „Služimo Srbiji“, koji govori o generacijama koje su nosile uniformu i bile spremne da polože život, posebno na Kosovu i Metohiji, onda bi bilo sasvim prirodno da javnosti kaže gdje je i kada on nosio vojnu uniformu.

Knežević je rođen 1980. godine. Godine 1999, kada je počeo rat na Kosovu i Metohiji i NATO bombardovanje SR Jugoslavije, imao je 19 godina. Tada su mnogi njegovi vršnjaci oblačili uniforme i odlazili tamo gdje su bili raspoređeni. Crna Gora je obavezno služenje vojnog roka ukinula tek u avgustu 2006. godine. Dakle, 1999. godine, kada je Knežević imao 19 godina, vojna obaveza još je postojala.
Njegovi vršnjaci su tada branili Kosovo, a neki se nikada nijesu vratili kući sa služenja vojnog roka.

Ako danas iz skupštinske fotelje pokreće inicijative za povlačenje priznanja Kosova, govori o patriotizmu i poziva na čuvanje sjećanja na one koji su Kosovo branili, onda je sasvim legitimno postaviti i još jedno pitanje:
Gdje je bio kada se Kosovo branilo iz rovova?

Izvor: Press online

Politika

Knežević: Srbi jesu u Vladi, ali je vlast naglašeno antisrpska

Predsjednik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević kazao je da on i predsjednik Skupštine Crne Gore i lider Nove srpske demokratije Andrija Mandić danas imaju različite stavove o tome kako treba ostvarivati interese srpskog naroda u Crnoj Gori, ali da ih povezuje zajedničko političko djelovanje tokom, kako je naveo, velikih političkih i krivičnopravnih pritisaka.

“Andrija Mandić i ja smo zajedno prošli velike političke i krivičnopravne ofanzive, i to je neizbrisiv trag našeg djelovanja na koji sam i te kako ponosan”, rekao je Knežević u intervjuu za Blic.

On je kazao da njih dvojica trenutno različito gledaju na način borbe za ostvarivanje interesa Srba u Crnoj Gori.

“On smatra da to može mnogo bolje i sadržajnije raditi iz pozicije vlasti, dok ja smatram da je ovakva vlast naglašeno antisrpska i da joj ne treba davati legitimitet, bez obzira što u njoj participira značajan broj ministara i potpredsjednika koji se nacionalno izjašnjavaju kao Srbi”, kazao je Knežević.

On je podsjetio na razloge zbog kojih su on i njegova partija napustili Vladu premijera Milojka Spajića.

“Onog trenutka kad je premijer Spajić odbio da uvaži naše zahtjeve da srpski jezik bude normiran kao službeni u Ustavu, da se trobojka proglasi za narodnu zastavu, da dobijemo pravo na dvojno državljanstvo kao ostali narodi u državi, mi smo napustili Vladu”, rekao je Knežević.

On smatra da je odluka o izlasku iz vlasti bila ispravna.

“Vjerujem da smo napravili najbolji mogući potez u ljudskom i političkom smislu, jer nismo željeli da budemo saučesnici u institucionalnoj eutanaziji Srba u Crnoj Gori”, poručio je Knežević.