Zeta

Noković: Pretvorićemo KIC “Zeta” u središte kulture

privatna arhiva

Razvijenog društva nema bez razvijene kulture, kazao je vršilac dužnosti (v.d.) direktora Kulturno – informativnog centra (KIC) Zeta, Branko Noković, dodajući da namjeravaju da tu javnu ustanovu pretvore u središte kulture.

Noković je kazao da su, u prethodnih godinu njegovog mandata, uspjeli u svom glavnom cilju, a to je da vrate zetsku publiku.

Kako je dodao, vodila ih je želja da se unaprijedi kulturni život u Zeti, kao jedinoj ustanovi kulture na području te opštine, da se ojača i sačuva njen identitet, ali i da se afirmiše Opština kao mjesto okupljanja i zabave kroz bogatu kulturnu ponudu.

„Bez razvijene kulture ne možemo govoriti o razvijenom društvu. Siguran sam da se kreativnim pristupom u koncipiranju programskih aktivnosti može doprijeti i do za kulturne programe nezainteresovanih stanovnika“, rekao je Noković.

Prema njegovim riječima, važno je izgraditi svijest, najprije kod djece, u vrlo ranom uzrastu, pa sve do građana treće dobi, o kulturi kao nečemu što se ne može marginalizovati i što je podjednako važno, ne samo za pojedinca već i za društvo u cjelini.

„Ono što je definisalo naš put u prethodnih godinu dana je svakako želja da se unaprijedi kulturni život u Zeti, kao jedinoj ustanovi kulture na području Opštine Zeta, da se ojača i sačuva njen identitet i u krajnjem da afirmišemo Opštinu kao mjesto dobro okupljanja i zabave kroz bogatu kulturnu ponudu“, kazao je Noković.

On je naveo da su se, prilikom koncipiranja programskih aktivnosti, trudili da zadovolje interese raznovrsne publike, bez obzira na starosne i obrazovne profile.

„Kao što su polaznici vrtića, učenici osnovnih i srednje škole, adolescenti, sportski klubovi, zaposleni u javnom sektoru, osjetljive kategorije stanovništva, korisnike Centra za pružanje usluga uz oblasti socijalne i dječije zaštite, nevladine organizacije, penzionere i ostalo zainteresovano građanstvo“, kazao je Noković.

Kako je dodao, unaprijeđena je saradnja sa drugim centrima za kulturu na nivou Crne Gore, resornim ministarstvima, udruženjima likovih i književnih stvaralaca, pozorištima, ali i sa medijima, nevladinim organizacijama koje se bave kulturom i umjetnicima.

„Uključivanje u savremene tokove komunikacije i informisanja, interakcija sa postojećom i potencijalnom publikom pomogli su nam standardni i nestandardni mediji, čime smo omogućili vrlo lak pristup publike svim sadržajima koje nudimo“, rekao je Noković.

On je istakao da su, u jednogodišnjem periodu, postigli ono što im je i bio cilj, a to je vraćanje zetske publike.

„Realizovano je skoro 80 programa iz svih oblasti kulture. Na velikoj sceni je bio izveden značajan broj dramskih komada, naročito onih za djecu. Održane su muzičke večeri, sa naglaskom na koncert Tropico benda, humanitarni koncert, gdje je učešće uzelo 15 izvođača iz Zete i koncerti folklornih ansambala”, rekao je Noković.

On je naglasio da su vrata KIC-a bila otvorena za mnoge književne i likovne stvaraoce.

„Od kojih je ne mali broj imao prvu promociju knjige u KIC-u, odnosno prvu samostalnu izložbu upravo u našim prostorijama”, istakao je Noković.

On je rekao da je na to posebno ponosan, jer su, kako je naveo, pokazali da imaju osjećaja za nove talente u kulturi, ali i da su spremni da im pruže ruku.

„Posebno bih istakao da je Ustanova kojom rukovodim bila organizator skoro 20 edukativnih radionica, među kojima se svrstava i novitet u radu KIC-a program “Upoznajmo sportistu”, kroz koji smo ugostili naše brojne sportiste sa značajnim dostignućima”, rekao je Noković.

Kako je pojasnio, među sportistima koje su ugostili su Nikola Peković, Vladimir Gojković, Ivan Strugar, Igor Vujačić, Vlado Šćepanović, Marijana Goranović i Zoran Batrović.

“I za ljubitelje sedme umjetnosti smo se potrudili da pripremimo raznovrstan repertoar”, rekao je Noković.

On je istakao da su u posljednjih godinu, ulaganjima u veliku i malu salu, stvorili zadovoljavajuće uslove za realizaciju programskih aktivnosti i pružanje usluga Ustanove.

„Okrečeni su sala i ulaz, montirana nova zavjesa na sceni, kao i rasvjeta na ulazu i na stepeništu. Uspjeli smo i da dijelom rekonstruišemo sistem za hlađenje i grijanje, zahvaljujući čemu je i scena prilagođena izvođenju zahtjevnijih komada, a cjelokupan ambijent drugačijem/kvalitetnijem doživljaju istih“, rekao je Noković.

Prema njegovim riječima, planirani Budžet za 2023. godinu od 202,7 hiljada EUR je realizovan u iznosu od 91,8 odsto.

„Dok sam uvjeren da će ovogodošnji budžet zadovoljiti naše tendecije i planove za rad do kraja godine, a imamo jasnu viziju o tome kako dalje funkcionisati“, rekao je Noković.

On je zahvalio Opštini Zeta na podršci, a posebno predsjedniku Opštine Mihailu Asanoviću koji je, kako je naveo, uvijek bio spreman da podrži rad KIC-a Zeta.

„Zahvalio bih na bezuslovnoj podršci i saradnji Savjetu Ustanove sa kojim smo uspjeli da realizujemo programe koji do sada nijesu postojali“, rekao je Noković.

Kako je dodao, on i saradnici imaju velike planove i namjeru da tu ustanovu pretvore u središte kulture, ne samo na nivou Zete već i šire.

„Naša istrajnost će nas, siguran sam, i dovesti do toga“, zaključio je Noković.

Izvor: MINA

Slične teme:branko noković Crna gora

Sledeće

Opština Zeta raspisala tender: Nasuće 44 kilometra puteva ka Skadarskom jezeru

Ne propustite

Raspisan konkurs za izradu idejnog rješenja znaka za Komunalno preduzeće Zeta

Portal Zeta

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

You must be logged in to post a comment Login

Zeta

ZetaCast: Zarija Kračković o fudbalu, novinarstvu i ljudima koji su stvarali sportsku Zetu

Portal Zeta donosi novo izdanje podcasta čiji je gost sportski novinar iz Zete – Zarija Kračković. Kroz razgovor, Kračković govori o prvim susretima sa fudbalom, višedecenijskoj novinarskoj karijeri, razvoju sportskog novinarstva, ali i o bogatoj sportskoj istoriji Zete.

Kračković se prisjeća najznačajnijih trenutaka iz svoje bogate profesionalne karijere, govori o promjenama koje su obilježile sportsko novinarstvo kroz decenije, ali i iznosi svoje viđenje današnjeg stanja sporta u Zeti.

Poseban dio razgovora posvećen je FK Zeta, Zetskim sportskim igrama i knjizi „Fudbal u Zeti“, u kojoj je sabrao gotovo cijeli vijek fudbalske tradicije ovog kraja.

Zeta

Vatrogasni dom u Zeti bliže Zelenici nego Golubovcima

Temelji Vatrogasnog doma Opštine Zeta su izliveni, a lokacija izabrana za ovaj izuzetno važan objekat je naselje Cijevna, u neposrednoj blizini preduzeća Kips. Razgraničenje između Podgorice i Zete još nije završeno i nije isključeno da i ovaj dio nije pod sporom odnosno „čije je ovo naše Ćemovsko polje“.

Predsjednik Opštine Zeta Mihailo Asanović, kako je kazao za „Dan“, nema te dileme. Ova lokacija je za tu namjenu predviđena Prostorno-urbanističkim planom Podgorice. A upravo prema PUP-u od 2014. godine granica Glavnog grada sa Zetom, prema mapama iz ovog dokumenta, ide rijekom Cijevnom do mosta i tu se penje ka Botunu tako da su bazeni crvenog mulja, i kompletan kompleks KAP-a i dio Ćemovskog polja gdje se planira stanica u sastavu Podgorice. Ovo je sadržano u karti o administartivnoj podjeli i označeno kao opštinska granica između Podgorice i Zete.

“Lokacija nije odabrana slučajno. Ona je već bila predviđena važećom planskom dokumentacijom, odnosno Prostorno-urbanističkim planom, što nam je omogućilo da bez odlaganja pristupimo realizaciji ovog značajnog projekta. Smatrali smo da nije bilo razloga da čekamo završetak procesa razgraničenja kada su planski i zakonski uslovi za izgradnju već bili obezbijeđeni”, rekao je Asanović.

Asanović je kazao da su u fazi planiranja analizirane različite mogućnosti.

“U fazi planiranja analizirane su različite mogućnosti, međutim upravo je ova lokacija bila definisana planskom dokumentacijom kao odgovarajuća za ovu namjenu”, kaže Asanović.

Lokacija na kojoj se gradi Vatrogasni dom je početna tačka teritorije opštine, te recimo u slučaju intervencija u priobalju jezera mora se proći čitava Zeta. Vatrogascima će recimo, biti bliže Zelenika nego Golubovci. Asanović ne smatra da će to predstavljati problem u radu vatrogasaca.

“Ne smatramo da će lokacija predstavljati prepreku za efikasno djelovanje Službe zaštite i spašavanja. Prilikom planiranja vodilo se računa o saobraćajnoj povezanosti i mogućnosti brzog izlaska vozila na glavne putne pravce. Cilj nije da objekat bude u administrativnom centru, već na lokaciji sa koje će se moći efikasno pokrivati cijela teritorija opštine i omogućiti brz odgovor u svim dijelovima Zete”, kazao je Asanović.

Izvor: DAN

Zeta

Dragan Popović: Uvoz i prekomjerna proizvodnja najveći su problemi zetskih proizvođača lubenice

privatna arhiva

Iako se proizvodnjom lubenice u Zeti bavi već više od 25 godina, Dragan Popović iz Mojanovića kaže da su uslovi rada danas neuporedivo bolji nego u vrijeme kada je počinjao. Napredak tehnologije, sistemi za navodnjavanje olakšali su proizvodnju, ali su se pojavili novi izazovi, prije svega oni koji se odnose na plasman proizvoda.

„Na samom početku mog bavljenja poljoprivredom, pa dugo godina kasnije, otežano je bilo baviti se poljoprivredom. Konkretno, nijeste imali uslove kao danas. Nedostatak sistema za navodnjavanje, folije koja štiti od korova zasad. Navodnjavanje se, u odnosu na danas, vršilo putem kanala, što je znalo da iziskuje velike dodatne napore i trošak vremena koje je bilo potrebno za praćenje i nadgledanje. Takođe, danas imate i hibridne vrste usjeva koji daju poprilično veći rod od onih običnih. Uz to, dostupan je ogroman izbor hibridnog smjena lubenice. Koliko je teže bilo saditi u nekom periodu kada sam ja počinjao da se bavim ovim poslom, govori podatak da je rijetko ko u Zeti sadio lubenicu na više od jednog hekara površine, dok danas ima veliki broj proizvođača koji lubenicu sada na mnogo većoj površini zbog raznih povlastica i poboljšanih uslova“, kazao je Popović za Portal Zeta.

Osim lubenice, godinama je uzgajao i papriku i paradajz, ali je od tih kultura odustao zbog sve manje isplativosti.

„Dugo godina sam uporedo s lubenicama uzgajao paprike i paradajz. To nije slučaj posljednjih 6 ili 7 godina. Kada je počela plastenička proizvodnja paprika više nije mogla da joj po cijeni parira ona s otvorenog, kakvu saam ja sadio, pa je i samim tim zarada u odnosu na trud i rad bila minimalna. Paradajz je veoma zahtjevna kultura, koja traži i ozbiljnu radnu snagu, zalaganje, preparate, što nijesam mogao da ispratim posljednjih godina njegovog uzgajanja, posebno zbog nedostatka radne snage. Sada dominantno sadim lubenice“, istakao je on.

Govoreći o ovogodišnjoj sezoni, Popović kaže da je zadovoljan i kvalitetom i prinosima.

„Izuzetno sam zadovoljan prionosom i kvalitetom ove godine. Mogu to da kažem i za godine prije ove, ali ovogodišnji vremenski uslovi su bili izuzetni. Prije svega mislim na prijatnije temperature u ovom dijelu godine nego što je to bio slučaj prošlih godina. Takođe, nije bilo dužih kišnih intervala, što je takođe velika prednost. Lubenice sam ove godine sadio u tri vremenske etape. Najraniji rod je pristigao 17. juna, a sav poizvod je distribuiran na domaćem tržištu. Godinama u nazad sarađujem sa domaćim preprodavcima, s kojima imam izuzetan odnos. Tu se radi o brojci od oko nekih 70 tona lubenica“, rekao je Popović.

Ipak, smatra da najveći izazov predstavlja neuređeno tržište, zbog čega proizvođači često ostaju bez adekvatne zarade.

„To je strateški problem u čije rješavanje mora aktivno da se uključi država, odnosno resorno ministarstvo. Smatram da bi trebalo regulisati koliko se lubenice sadi u odnosu na potrebe tržišta i njegovu otkupnu moć. Neosporno je da veliki uvoz guši domaće proizvođače i tom pitanju treba ozbiljno pristupiti zajedno sa poljoprivrednicima. Poljoprivreda je oduvijek bila osnov egzistencije u Zeti i zato zaslužuje mnogo veću pažnju“, naglasio je on.

Kada je riječ o trgovačkim lancima i konkurenciji iz uvoza, Popović kaže da lično nema problema sa plasmanom svoje robe, ali upozorava da situacija nije ista kod svih proizvođača.

„Kvalitet moje lubenice je godinama prepoznat i zahvaljujući dobroj saradnji sa domaćim preprodavcima nemam problema sa prodajom. Međutim, ono što čujem od drugih proizvođača jeste da veliki uvoz, ali i ogromna količina zasađene lubenice u kratkom vremenu preplavi tržište. Kada nema dovoljno potražnje, cijena drastično pada, a prodaja staje. Žao mi je zbog toga jer znam koliko truda i rada svaki proizvođač uloži da bi svoj proizvod iznio na tržište“, kazao je Popović.

Uprkos rastu troškova proizvodnje, smatra da se poljoprivreda i dalje može isplatiti, ali uz mnogo rada i rizika.

„Poslije toliko godina iskustva mogu da kažem da je proizvodnja lubenice isplativa. Veoma je teška i zahtjevna, ali se na kraju isplati. Značajno pomažu subvencije Ministarstva poljoprivrede koje ublažavaju dio troškova. Naravno da prostora za veću podršku ima, posebno zbog rasta cijena goriva, đubriva i zaštitnih sredstava. Ovo je posao u kojem jedna vremenska nepogoda može da uništi sav trud, ali vjerujem da se rad na kraju ipak isplati“, rekao je on.

Za kraj poručuje da proizvođači očekuju konkretnije mjere koje bi im omogućile sigurniji plasman proizvoda.

„Sigurno da bi trebala da se koriguje količina uvoza, ali i da se reguliše količina zasađene lubenice kako bi tržište fleksibilno. Subvencije su glavna pomoć koju očekuju poljoprivrednici, kao i njihovo povećanje u odnosu na povećanje cijena preparata i ostalih potreba za proizvodnju“, zaključio je Popović.