Zeta

Noković: Pretvorićemo KIC “Zeta” u središte kulture

privatna arhiva

Razvijenog društva nema bez razvijene kulture, kazao je vršilac dužnosti (v.d.) direktora Kulturno – informativnog centra (KIC) Zeta, Branko Noković, dodajući da namjeravaju da tu javnu ustanovu pretvore u središte kulture.

Noković je kazao da su, u prethodnih godinu njegovog mandata, uspjeli u svom glavnom cilju, a to je da vrate zetsku publiku.

Kako je dodao, vodila ih je želja da se unaprijedi kulturni život u Zeti, kao jedinoj ustanovi kulture na području te opštine, da se ojača i sačuva njen identitet, ali i da se afirmiše Opština kao mjesto okupljanja i zabave kroz bogatu kulturnu ponudu.

„Bez razvijene kulture ne možemo govoriti o razvijenom društvu. Siguran sam da se kreativnim pristupom u koncipiranju programskih aktivnosti može doprijeti i do za kulturne programe nezainteresovanih stanovnika“, rekao je Noković.

Prema njegovim riječima, važno je izgraditi svijest, najprije kod djece, u vrlo ranom uzrastu, pa sve do građana treće dobi, o kulturi kao nečemu što se ne može marginalizovati i što je podjednako važno, ne samo za pojedinca već i za društvo u cjelini.

„Ono što je definisalo naš put u prethodnih godinu dana je svakako želja da se unaprijedi kulturni život u Zeti, kao jedinoj ustanovi kulture na području Opštine Zeta, da se ojača i sačuva njen identitet i u krajnjem da afirmišemo Opštinu kao mjesto dobro okupljanja i zabave kroz bogatu kulturnu ponudu“, kazao je Noković.

On je naveo da su se, prilikom koncipiranja programskih aktivnosti, trudili da zadovolje interese raznovrsne publike, bez obzira na starosne i obrazovne profile.

„Kao što su polaznici vrtića, učenici osnovnih i srednje škole, adolescenti, sportski klubovi, zaposleni u javnom sektoru, osjetljive kategorije stanovništva, korisnike Centra za pružanje usluga uz oblasti socijalne i dječije zaštite, nevladine organizacije, penzionere i ostalo zainteresovano građanstvo“, kazao je Noković.

Kako je dodao, unaprijeđena je saradnja sa drugim centrima za kulturu na nivou Crne Gore, resornim ministarstvima, udruženjima likovih i književnih stvaralaca, pozorištima, ali i sa medijima, nevladinim organizacijama koje se bave kulturom i umjetnicima.

„Uključivanje u savremene tokove komunikacije i informisanja, interakcija sa postojećom i potencijalnom publikom pomogli su nam standardni i nestandardni mediji, čime smo omogućili vrlo lak pristup publike svim sadržajima koje nudimo“, rekao je Noković.

On je istakao da su, u jednogodišnjem periodu, postigli ono što im je i bio cilj, a to je vraćanje zetske publike.

„Realizovano je skoro 80 programa iz svih oblasti kulture. Na velikoj sceni je bio izveden značajan broj dramskih komada, naročito onih za djecu. Održane su muzičke večeri, sa naglaskom na koncert Tropico benda, humanitarni koncert, gdje je učešće uzelo 15 izvođača iz Zete i koncerti folklornih ansambala”, rekao je Noković.

On je naglasio da su vrata KIC-a bila otvorena za mnoge književne i likovne stvaraoce.

„Od kojih je ne mali broj imao prvu promociju knjige u KIC-u, odnosno prvu samostalnu izložbu upravo u našim prostorijama”, istakao je Noković.

On je rekao da je na to posebno ponosan, jer su, kako je naveo, pokazali da imaju osjećaja za nove talente u kulturi, ali i da su spremni da im pruže ruku.

„Posebno bih istakao da je Ustanova kojom rukovodim bila organizator skoro 20 edukativnih radionica, među kojima se svrstava i novitet u radu KIC-a program “Upoznajmo sportistu”, kroz koji smo ugostili naše brojne sportiste sa značajnim dostignućima”, rekao je Noković.

Kako je pojasnio, među sportistima koje su ugostili su Nikola Peković, Vladimir Gojković, Ivan Strugar, Igor Vujačić, Vlado Šćepanović, Marijana Goranović i Zoran Batrović.

“I za ljubitelje sedme umjetnosti smo se potrudili da pripremimo raznovrstan repertoar”, rekao je Noković.

On je istakao da su u posljednjih godinu, ulaganjima u veliku i malu salu, stvorili zadovoljavajuće uslove za realizaciju programskih aktivnosti i pružanje usluga Ustanove.

„Okrečeni su sala i ulaz, montirana nova zavjesa na sceni, kao i rasvjeta na ulazu i na stepeništu. Uspjeli smo i da dijelom rekonstruišemo sistem za hlađenje i grijanje, zahvaljujući čemu je i scena prilagođena izvođenju zahtjevnijih komada, a cjelokupan ambijent drugačijem/kvalitetnijem doživljaju istih“, rekao je Noković.

Prema njegovim riječima, planirani Budžet za 2023. godinu od 202,7 hiljada EUR je realizovan u iznosu od 91,8 odsto.

„Dok sam uvjeren da će ovogodošnji budžet zadovoljiti naše tendecije i planove za rad do kraja godine, a imamo jasnu viziju o tome kako dalje funkcionisati“, rekao je Noković.

On je zahvalio Opštini Zeta na podršci, a posebno predsjedniku Opštine Mihailu Asanoviću koji je, kako je naveo, uvijek bio spreman da podrži rad KIC-a Zeta.

„Zahvalio bih na bezuslovnoj podršci i saradnji Savjetu Ustanove sa kojim smo uspjeli da realizujemo programe koji do sada nijesu postojali“, rekao je Noković.

Kako je dodao, on i saradnici imaju velike planove i namjeru da tu ustanovu pretvore u središte kulture, ne samo na nivou Zete već i šire.

„Naša istrajnost će nas, siguran sam, i dovesti do toga“, zaključio je Noković.

Izvor: MINA

Slične teme:branko noković Crna gora

Sledeće

Opština Zeta raspisala tender: Nasuće 44 kilometra puteva ka Skadarskom jezeru

Ne propustite

Raspisan konkurs za izradu idejnog rješenja znaka za Komunalno preduzeće Zeta

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Zeta

Prva Lokalna strategija za razvoj sporta u Opštini Zeta 2025–2028

Juče je u Maloj sali Opštine Zeta održana Centralna javna rasprava o Nacrtu Lokalne strategije za razvoj sporta za period 2025–2028. Javnu raspravu vodila je v.d. sekretarka Sekretarijata za lokalnu samoupravu i društvene djelatnosti, mr Marijana Nedović Radulović, sa saradnicima, ističući da je riječ o prvom strateškom dokumentu ove vrste u Opštini Zeta i važnom iskoraku u planskom razvoju sporta i ostvarivanju javnog interesa u ovoj oblasti.

Strategiju je izradila Radna grupa od 16 članova, sastavljena od predstavnika lokalne uprave, sportskih organizacija, obrazovnih i zdravstvenih ustanova, NVO sektora, OSI zajednice i mladih. Tokom procesa realizovane su četiri fokus grupe – za školski sport, fudbal, dvoranske i borilačke sportove – čime je osigurana široka uključenost sportskih i društvenih aktera. Dokument je usklađen sa Nacionalnom strategijom razvoja sporta Crne Gore 2024–2028 i dobio je pozitivno mišljenje Ministarstva sporta i mladih.

U sklopu javne rasprave predstavljeni su ključni podaci: na teritoriji opštine djeluje 24 sportske organizacije sa preko 1.700 sportista, a sportska infrastruktura obuhvata više od 90 objekata i terena. Prepoznate su potrebe koje zahtijevaju dalji razvoj – unapređenje školskih sala i terena, izgradnja uslova za dvoranske sportove, jačanje pristupačnosti objekata za OSI i modernizacija sportske infrastrukture. Strategija za sve identifikovane izazove nudi jasna i primjenjiva rješenja.

Dokument definiše sedam prioritetnih ciljeva, uključujući unapređenje sportske infrastrukture, razvoj sporta djece i mladih, jačanje sporta za OSI, podršku ženskom sportu, jačanje stručnih kapaciteta, podsticanje rekreativnih aktivnosti i unapređenje finansiranja sporta. Predviđen je i Akcioni plan za sprovođenje mjera u naredne četiri godine.

Javna rasprava pokazala je visok nivo interesovanja i podrške lokalnih sportskih radnika, klubova i građana. Nakon ugradnje pristiglih sugestija, Strategija će biti predložena za usvajanje na narednoj sjednici Skupštine Opštine Zeta.

Zeta

Mještanima Botuna izdato rješenje da uklone šator do 3. decembra

Komunalna inspekcija Glanvog grada ostavila je rješenje mještanima Botuna da do 3. decembra sami uklone šator.

Kako su nam kazali mještani Botuna, Komunalna inspekcija je rješenje napisala na N.N. lice sa naznakom da je rok da se šator ukloni srijeda, 3. decembar.

Uprava za inspekcijske poslove izdala je nalog da sagleda stanje i vidi da li je šator u Botunu postavljen na mjestu gdje smije ili ne.

To je poručio u ponedjeljak gradonačelnik Podgorice Saša Mujović na sjednici gradskog parlamenta.

Predsjednik Opštine Zeta Mihailo Asanović koji je danas bio među okupljenima, ističe da po zakonu o teritorijalnoj organizaciji parcela pripada opštini Zeta.

“Oni žele na silu, bez naše saglasnosti, bez uvida u dokumentaciju, bez uvida u ugovor da grade tu. Mi sumnjamo da se radi o zastarjeloj tehnologiji i sigurni smo u to po elaboratu koji je radio Vodovod koji je angažovao firmu koja će im raditi elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu. Nijesmo saglasni sa izgradnjom kolektora na ovoj teritoriji”, kazao je Asanović.

Zeta

Asanović: Kada riješimo problem Botuna, blokiraćemo Podgoricu zbog drugih stvari

Predsjednik Opštine Zeta Mihailo Asanović naveo je da ne igraju političke igre, a dodao je da nisu imali uvid u projekat i ugovor i da nemaju uvid u to šta se tačno gradi u Botunu. Naveo je i da Opština Podgorica opstruira Zetu i Tuzi, a najavio je da kad riješe problem kolektora u Zeti, useliće se u Opštinu Podgorica tako što će protestovati.

Asanović je naveo da je njegova dužnost da zaštiti građane Opštine Zeta i njen prostor.

“Kad prođe referendum i donese odluka protiv gradnje a Podgorica ostane pri stavu da gradi, mi ćemo fizički braniti taj prostor da se ne gradi kolektor koji će iseliti građane Botuna i Gornje Zete. Smatram da ako pošaljemo poruku da preko 90 posto građana Zete glasa protiv toga, to je poruka državi i bilo kome da ne ide protiv tih građana”, rekao je Asanović.

Kako je istakao, većina parcela na kojima je Podgorica planirala kolektor nalazi se u Botunu.

“Čelnici Glavnog grada ne negiraju da se gradi kolektor u Botunu, to jedino negira direktor Vodovoda Nišavić koji kaže da je to u Glavnom gradu. To zemljište pripada Botunu, nalazi se na stotinjak metara od prvih kuća u Botunu. Ovo postrojenje bi prozrukovalo rušenje nekih objekata, a ni po koju cijenu nećemo dozvoliti izgradnju kolektora. To širenje kolektora, planirana je da se gradi i spalionica i uređaj za prečišćavanje otpadnih voda i zbog toga Opština Podgorica neće da prevede već tri godine zemljište na opštinu Zeta, jer formalno ne bi mogli dobiti dozvolu za gradnju. Međutim Ministarstvo prostornog planiranja je trebalo da uvaži naše žalbe, sa ovom teritorijom da se tu nalazi neka privatna firma porez bi naplaćivala opština Zeta i ingerencije bi imala naša komunalna policija i inspekcija. Imamo u blizini KAP gdje pola Kombinata u Botunu naplaćujemo mi, a dio koji se nalazi u Dajbabama koji je i nama sporan i za koji ćemo se boriti, to naplaćuje Podgorica”, objasnio je Asanović.

Kako je dodao, postoji dio Dajbaba koji nikome ne pripada.

“Imamo zaokružena naselja u Podgorici, koja obuhvataju dio naselja gdje su kuće, međutim ta katastarska opština je najveća u Podgorici, međutim oni su zaokružili samo ovaj dio sa naseljem gdje se nalaze 200,300 kuća, ovaj dio Ćemovskog polja ne pripada trenutno ni nama, ni njima. Po Zakonu o teritorijalnoj organizaciji iz 2022. godine i Botun i Cijevna pripadaju Opštini Zeta. Mi smo tada prije lokalnih izbora u Podgorici blokirali Aerodrom i kružni tok kad se održavala sjednica parlamenta, gdje je Milan Knežević amandmanski djelovao da Dajbabe pripadaju Zeti, tad nije bilo većine i Dajbabe su pripale Podgorici. Botun i Cijevna nikad niko od tih ljudi nije mogao da kaže da pripadaju Podgorici, to su ljudi koji žive u Zeti i glasaju tamo godinama unazad i sad hoće te ljude da prebace u Podgoricu. Svi građani Botuna su glasali u Zeti i imali svoje biračko pravo. Oni hoće da kažu da dvije, tri hiljade Zećana žive u Podgorici. Navodno se taj dio, kako oni tvrde, razvijao kao grad, a onaj dio Zete kad se prođe Cijevna prema njima razvija se kao selo”, naveo je on.

Asanović je ponovio da ima neki podatak da je u zadnjih deset godina 120 ljudi prije nego što je moglo da ode u penziju i uđe u malo starije godine, nažalost preminulo.

“Imali smo jednu situaciju kad se radio elaborat, imali smo uvid u njega, ali nismo imali uvid u projekat i ugovor koji je potpisan. U tom elaboratu nigdje ne piše, niti su mjerili kakvo je postojeće stanje terena u Botunu, to su vidjeli profesori koji su komentarisali elaborat, nije predviđeno kakvo je trenutno zemljište, kakve su čestice i kakav je vazduh u Botunu. Zeta još uvijek nema jednog kvadrata koji se vodi na Zetu, upravo su tu našli tačku sporenja već tri godine ne prevode zemljište na Zetu. To je njima bio razlog, jer su planirali da grade kolektor u Zeti, ako su planirali da ga grade i vidjeli da se ljudi bune zašto su odvojili Zetu, glasali su i neki koji sad traže da se tamo gradi kolektor. Kako su mislili da grade kolektor na teritoriji druge opštine, ima li to igdje u svijetu da se tako gradi. Oni žele da ih mi pustimo da rade kolektor u Zeti, a da mi nemamo uvid ni u to kako je potpisan ugovor, ni u projekat. mi nemamo projekat, a oni će nešto da rade, to je nonses”, ocijenio je on.

Asanović tvrdi da ovo nije državni projekat, a dodao je da je država pomogla kreditima.

“Nismo ni to sigurni jer nemamo ugovor, ovaj projekat sprovodi Vodovod Podgorice. Ovo nije državni projekat, nema kolektora u mnogim gradovima”, dodao je.

Kako je naveo, ministar Slaven Radunović je bio po Zakonu obavezan da sasluša njihovo mišljenje i da ulože žalbu, a ne onda kada ih je odbilo Ministarstvo ekologije da on nakon sat vremena izdaje dozvolu.

“Da li je po zakonu o teritorijalnoj organizaciji da izda dozvolu, a da tu Opštinu ne konsultuje. Po ovome Glavni grad i Ministarstvo mogu da grade gdje god oće i šta hoće.. Pozivaju Kkomunalnu policiju da djeluje na teritoriji opštine Zeta. Ovdje nema države, država treba da kad odvoji Opštinu da kaže šta pripada njoj i da prevede zemljište. Podgorica već tri godine raspolaže sa cijelom opremom u čijoj su kupovini učestvovali poreski obveznici iz Zete, za kupovinu vatrogasnih komunalnih vozila… Mi već tri godine ne možemo da koristimo šaraf od te opreme, a oni je koriste. Koji je način da se izborimo za to, evo vidite Tuzi sedam godina. Kad riješimo ovaj problem uselićemo se u Glavni grad. Nećemo imati drugo rješenje i to, da izvršimo pritisak da konačno prevedu – ako imaju 30 automobila, kamiona, ili bilo čega da dio daju nama. Oni bježe od sastanaka”, rekao je Asanović.

Poručio je da će napraviti protest i da će podgoričku opštinu onemogućiti da funkcioniše.

“Zašto bi mi da ne funkcionišemo, a oni da funkcionišu, raspolažu sa svim što treba zajednički da raspolažemo. Mi treba da ih pustimo, a mi da kupujemo nešto novo i da osnivamo preduzeće za nas i naše funkcionisanje. Nas sleduje taj dio opštine, djele se dva brata, tako što pripada nešto jednom i drugome. Ovdje imamo situaciju da kad se odvoji dio Zete ostaje nam 15 posto, dajte da ih dobijemo od svega. Oni neće, možemo ovako da idemo 2o godina, oni ne žele sastanke. Ministarstvo javne uprave je donijelo odluku da se razgraniče Tuzi i Podgorica, ali niko iz Glavnog grada ne dolazi na te sastanke. Njih niko ne može da natjera, nas i Tuzi opstruira Podgorica, mi ćemo preduzeti neke mjere da te ljude sjednemo za sto, ako ne možemo da se dogovorimo, nije problem idemo na arbitražu koju određuje Vlada. Mi i oni imamo pravo da dajemo primjedbe i dokaze, a za šest mjeseci je dužna ta Komsiija da donese odluku i završi arbitražu”, dodao je.

Ponovio je da će riješiti ovaj problem i da neće moći da se gradi kolektor zbog kojeg ljudi protestuju već 20 godina.

“Niko nije želio da ih sasluša, Mujović je rekao na početku godine da niko neće raditi mimo njihove volje, to je isto rekao Spajić. Niko nije pričao sa njima, niti je ponudio alternativna rješenja, jednostavno mora da se radi i to je to. Mora da se radi, a nemamo projekat. Nišavić nikad nije vidio Milana Kneževića, a u jednoj emisiji je rekao da je Knežević rekao nešto, blati ga u javnosti. Ništa nam nisu nudili, gledali su samo alternativne lokacije. Prva lokacija im je bila krug KAP-a, gdje su rekli da je devastirano zemljište, a druga lokacija im je bila preko Morače, Lekići, za tu lokaciju su rekli da je kontaminirano zemljište, a ovo zemljište koje je bliže crvenom mulju nije kontaminirano. Kako mi njima da vjerujemo, ne možemo nikako, niti u projekte, niti u studije, niti u bilo šta drugo”, naglasio je.

Asanović je istakao da ne igraju političke igre i da nije tačno da su ministri iz DNP-a glasali za urbanistički plan.

“To je bila telefonska sjednica, kad ljudi nisu znali šta glasaju, zamisli kad se jedan PUP glasa preko telefona. Jedan član DNP-a nije glasao, a drugi nije znao ni za šta glasa. Ovdje se ne radi o političkoj igri, bili smo protiv izgradnje kolektora u Botunu. Nema nikog iz NVO da nas brani, a nema potrebe ni da nas brane kad vidimo kako funkcionišu i kako se ponašaju. Za bilo šta drugo su se uključivali”, dodao je.

Tvrdi da Mujović neće ići do kraja, neće podnijeti ostavku, ni kolektor neće graditi.

“On je rekao da neće u koaliciju sa Abazovićem i Milatovićem pa je ušao”, dodao je on.

Asanović je ponovio da nema ugovor, te da imaju informaciju da je mnogo novca potrošeno na konsultanstke usluge. Ne bi prihvatio ni da je oprema novija, jer nisu povezani na taj kolektor.

“Mi nismo povezani na taj kolektor. Sve što nije valjalo su donijeli u Zetu, što je rekao jedan naš Zećanin samo nisu lude krave donijeli u Zetu. Nećemo da pregovaramo je li novija ili starija oprema. Kako da objasnite čovjeku da ima septičku jamu a da u blizini ima kolektor. Eto koliko su oni razmišljali o Zeti, da su makar povezali naših pet naselja, pa da mogu da pregovaraju. Evo kako se ophodila vlast u Podgorici prema Zeti. Oni su htjeli da rade u Zeti, a da Zeta ne bude povezana, isto su tako radili i Regionalni vodovod koji se snabdjeva iz Zete, a mi ne koristimo tu vodu”, istakao je on.

Izvor: ADRIA.tv