Savez penzionera Crne Gore proslijedio je opštinskim udruženjima obavještenje Fonda PIO o visini administrativne zabrane prilikom kupovine na rate i zaduživanja. Prema tom obavještenju, odbitak može iznositi najviše jednu trećinu penzije. Za najbrojniju kategoriju penzionera, koji primaju penziju od 450 eura, to znači da najveće mjesečno opterećenje može iznositi 150 eura.

Penzionerima se, prema važećim propisima i pravnom stavu Vrhovnog suda Crne Gore, od penzije može odbijati najviše jedna trećina, osim u slučaju obaveznog izdržavanja utvrđenog sudskom odlukom.

Prema pojašnjenju Tatjane Stanišić, načelnice Odsjeka za pravne poslove i poslove saradnje sa udruženjima penzionera, izmjenama Zakona o izvršenju i obezbjeđenju izmijenjen je član 103, kojim je propisano da se izvršenje na zaradi, minimalnoj zaradi i penziji, kao i naknadi umjesto zarade, može odrediti i sprovesti do iznosa od jedne trećine tih primanja.

Kada je riječ o namirenju obaveznog izdržavanja na osnovu odluke suda, izvršenje može biti sprovedeno do polovine penzije.

Posebno se ukazuje na pogrešno tumačenje prema kojem se ograničenje od jedne trećine odnosi samo na prinudna izvršenja, dok bi dobrovoljna zaduženja mogla biti veća.

Pravni stav Vrhovnog suda Crne Gore, Su. I br. 48-1/20 od 13. februara 2020. godine, potvrđuje da se odredbe Zakona o izvršenju i obezbjeđenju jednako primjenjuju i u slučaju dobrovoljne i prinudne naplate odbitaka od primanja korisnika prava na penziju.

To znači da je, prema ovom tumačenju, administrativna zabrana sa kojom se penzioner saglasio pravno relevantna na isti način kao i izvršenje na penziji, pa se odbitak ne može određivati mimo zakonskog ograničenja.

Ograničenje važi za sve penzionere

Administrativne zabrane za banke i mikrokreditne institucije, kao i potvrde na osnovu kojih penzioneri koriste usluge ili kupuju robu na odloženo plaćanje, ovjeravaju se do jedne trećine iznosa penzije.

Prema dostavljenom pojašnjenju, ovo pravilo važi i za korisnike najniže penzije i za penzionere čija su primanja veća od 450 eura.

„Bez obzira na drugačiji stav koji se plasira u medijima, predmetno Mišljenje Vrhovnog suda i sudska praksa jasno daju smjernice za postupanje, kao i Zakon“, navodi se u pojašnjenju.

Dakle, penzioner ne može biti zadužen tako da mu se administrativnom zabranom obustavlja više od jedne trećine penzije, osim kada je riječ o obaveznom izdržavanju na osnovu sudske odluke, kada ograničenje može iznositi do polovine penzije.

Vlada Crne Gore usvojila je smanjenje akciza na gorivo, čime je spriječeno poskupljenje goriva od 11 do 13 centi, nezvanično saznaje RTCG.

Prema novoj odluci, cijena dizela ostaje na 1,87 eura po litru, dok će benzin pojeftiniti dva centa.

Iz Ministarstva energetike i rudarstva potvrdili su saznanja RTCG, pa će tako od ponoći Eurosuper 95 i 98 biti jeftiniji za dva centa, dok će cijena eurodizela ostati nepromijenjena.

Litar eurosupera 95 i 98 iznosiće 1,72 eura, odnosno 1,76 eura. Cijena eurodizela ostaje 1,87 eura. Lož ulje biće skuplje za 16 centi i koštaće 1,94 eura.

Saglasno odredbama Uredbe o načinu obračuna maksimalnih maloprodajnih cijena određenih vrsta naftnih derivata, koja je stupila na snagu 24. marta, naredni obračun će biti obavljen 14. septembra, a eventualno izmjenjene cijene naftnih derivata važiće od 15. septembra.

Građani će od jula iduće godine prilikom registracije vozila plaćati znatno veće naknade za korišćenje puteva, nakon što je Vlada na sjednici održanoj sredinom juna, na prijedlog Ministarstva saobraćaja (MS) usvojila odluku sa novim cijenama.

U to vrijeme ovim resorom je rukovodio ministar pomorstva Filip Radulović, od kojeg je dužnost krajem jula preuzeo novoimenovani ministar, bivši direktor podgoričkog preduzeća ,,Putevi“ Radoš Zečević.

Da je riječ o značajnom teretu za građane i privredu ukazali su iz Ministarstva finansija. U mišljenju od 11. juna koje potpisuje ministar Novica Vuković, dovodi se u pitanje opravdanost takve odluke te ukazuje na potrebu preispitivanja.

“Imajući u vidu obim i visinu predloženih povećanja naknada u rasponu od 100 do 500 posto, kao i njihov uticaj na privredu i građane, Ministarstvo finansija sa aspekta uticaja na poslovni ambijent nije saglasno sa predloženim rješenjem. S tim u vezi, neophodno je preispitati opravdanost predloženog povećanja naknada, kako bi se obezbijedila odgovarajuća ravnoteža između potrebe za finansiranjem održavanja putne infrastrukture i očuvanja prihvatljivog finansijskog opterećenja za korisnike vozila”, stoji u mišljenju koje potpisuje Vuković, uz napomenu da sa aspekta budžeta nemaju primjedbi jer će lokalni budžeti time ostvariti direktan prihod.

Ipak, to Vladu nije spriječilo da 18. juna usvoji odluku čija će primjena početi 1. jula 2027. godine. Iz Ministarstva saobraćaja to pravdaju time što su trenutne cijene utvrđene još 2005. godine ukazujući da je zbog protoka vremena bilo neophodno izmijeniti ih.

“Naknade utvrđene prije dvadeset godina više ne odražavaju realnu vrijednost usljed kumulativnog efekta inflacije, čime se gubi njihova ekonomska svrha. Dodatno, u sklopu pregovora o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji, bilo je potrebno domaće propise dodatno uskladiti sa pravnom tekovinom EU”, kazali su nedavno Pobjedi iz Ministarstva saobraćaja.

Naglašavaju da su i ovako uvećane cijene znatno niže nego u regionu i zemljama članicama EU te dodaju da je riječ o prihodu opština koji će se koristiti za održavanje i zaštitu opštinskih puteva.

Tako bi, kako se navodi u odluci, građani prilikom registracije manjih putničkih vozila do 900 kubika umjesto dosadašnjih 2,50 trebalo da plaćaju duplo više, odnosno pet eura. Za automobile do 1.350 kubika naknada će porasti sa 4,1 na deset eura, do 1.800 kubika sa 6,1 na 16 eura, za vozila do 2.500 kubika sa devet na 21,50 euro, dok će vozila sa preko 3.150 kubika plaćati 32,5 eura umjesto dosadašnjih 30 eura.

Do sada su autobusi do 30 sjedišta plaćali 11,60 eura, a do 45 sjedišta 13,60 eura. Novom odlukom je predviđena detaljnija kategorizacija pa će se naknade u odnosu na kategoriju i težinu autobusa kretati između 20 eura za autobuse do 5.000 kilograma i 110 eura za velike autobuse preko 31.100 kilograma.

Naknada za teretna i vučna vozila porašće sa 3,40 eura na 15 eura za vozila do jedne tone, do dvije tone na 16,67 umjesto 6,80 eura, odnosno na 20 eura za vozila između 3 i 3,5 tona umjesto trenutnih 12,60 eura.

Ova naknada će za pojedine kategorije teretnih i vučnih vozila za preko 30 tona dostići i 275 eura prilikom registracije. Kada je riječ o traktorima, naknada će se kretati između 2,50 i deset eura u zavisnosti od snage motora, u odnosu na trenutni raspon od 1,40 do 5,30 eura.

U odluci Ministarstva saobraćaja se navodi da se naknada plaća prilikom registracije vozila jednokratno, unaprijed za 12 mjeseci, računajući i mjesec u kojem se sprovodi registracija. Za vozila koja se registruju za vrijeme kraće od 12 mjeseci plaća se srazmjerni iznos godišnje naknade, dok u slučaju kupovine vozila novi vlasnik neće plaćati naknadu do isteka perioda za koji je plaćena.