Digitalni svijet

Profesor Moskowitz o alatima vještačke inteligencije: Treba djelovati i eksperimentisati, a onda analizirati

izvor: Univerzitet Crne Gore

Naučnik svjetske reputacije prof. dr Howard Moskowitz, pionir na polju Genomike uma, održao je predavanje danas na Univerzitetu Crne Gore, gdje je objasnio metode i alate kojima se mogu istražiti razlike među ljudima i imati upotrebnu vrijednost u industrijama hrane, lijekova, ali i u razvijanju karijere, dobijanju poslova, postavljanju pravih pitanja i davanja odgovora na intervjuima za posao.

Polaznike predavanja, studente i profesore, pozvao je da koriste njegov vebsajt bimileap.com. Dr Moskowitz je istakao da umjesto dugog istraživanja u biblioteci, mogu koristiti alate vještačke inteligencije za brzo generisanje pitanja i odgovora, omogućavajući efikasno prikupljanje podataka i analize čak i bez prethodnog znanja o temi. Cilj je sticanje uvida i unapređenje industrije u kratkom vremenskom roku, koristeći moć vještačke inteligencije.

Ova metoda, kazao je, studentima može omogućiti i kreiranje karijere u roku od nekoliko mjeseci, u kombinaciji sa vještačkom inteligencijom. Dr. Moskowitz je naglasio važnost eksperimentisanja bez previše razmišljanja, citirajući svoja iskustva sa Harvarda. Predložio je eksperimente na više pitanja od interesovanja za učesnike i pokazao im kako da koriste alat na vebsajtu za istraživanje tržišta. Kroz jednostavna pitanja i odgovore, ova metoda pomaže u povezivanju potrošača, trgovaca i proizvođača, ili opet pokretače biznisa sa klijentima ili studenta sa poslodavcem.

Cilj je bio pokazati kako brzo i efikasno možemo steći uvide bez prethodnog znanja, i kako takav pristup može unaprijediti naše živote.

On je poručio studentima da djeluju i eksperimentišu, da ne razmišljaju previše. Nakon upotrebe i pomoći vještačke inteligencije mogu ići u dalja egzaktna istraživanja, uz ogromnu uštedu vremena.

Dr Moskowitz je naučnik, profesor, preduzetnik, pjesnik, ali prije svega mentor. Tokom svoje pedesetpetogodišnje karijere, nakon sticanja doktorata na Harvardu iz eksperimentalne psihologije (psihofizike), radio je istraživanja za industriju hrane i lijekova, kao i u oblastima prava, društva, medicine i mnogih drugih oblasti.

Njegova vizija je da svijetu pruži korist od tehnologije koju je razvio, Genomike uma, za koju je dobio nagradu Sigma Xi i svjetsku reputaciju. Genomika uma je nauka o svakodnevnom, koja ispituje kako se ljudi razlikuju jedni od drugih. Umjesto da bude samo teoretska i intenzivno matematička, ova nova nauka kombinuje učenje o ljudima sa praktičnim uputstvima, bilo da je riječ o stvaranju novih proizvoda ili smanjenju troškova zdravstva tako što uči medicinske stručnjake da prepoznaju umove svojih pacijenata.

Slične teme:prof. dr Howard Moskowitz univerzitet crne gore veštačka inteligencija

Sledeće

Kako koristiti Google Maps kada nema internet-konekcije

Ne propustite

Ray-Ban pametne naočare: Glasom objavljujete stori na Instagram i puštate muziku

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Digitalni svijet

Kripto berze oduševljene Trampovom pobjedom, bitkoin porastao

Kripto tržišta su pozitivno reagovala na pobjedu Donalda Trampa na predsjedničkim izborima u Sjedinjenjim Američkim Državama, a bitkoin je danas u 15.15 časova na najvećoj svjetskoj berzi kripto valuta Bajnens porastao za 7,78 odsto na 69.164,27 eura.

Investitori vjeruju da će novi američki predsjednik koji se izjašnjava kao pristalica kripto valuta omogućiti procvat ovog tržišta, prenosi CNBC.

Ukupan obim trgovine bitkoinima u posljednja 24 sata je bio 99,40 milijardi eura, što je trostruko više u odnosu na juče.

Indeks straha i pohlepe (Fear and Greed Index) za bitkoin se danas nalazi na nivou 70 u kategoriji “pohlepa”, što pokazuje da je raspoloženje ulagača na visokom nivou i da vjeruju u rast cijene bitkoina.

Vrijednost itirijuma (ETH) je porasla za 7,19 odsto na 2.445,62 eura, a vrednost bajnens koina (BNB) za 3,63 odsto na 543,25 eura.

Kripto valuta solana (SOL) je porasla za 13,87 odsto na 174,63 eura, a avalanš (AVAX) za 12,85 odsto na 24,75 eura.

Telegramova kripto valuta tonkoin (TON) se nakon hapšenja osnivača ove društvene mreže Pavela Durova u Parizu 24. avgusta danas prodaje za 4,37 eura, što je otprilike za 1,34 odsto više nego juče, prenosi Tanjug.

Durov je pušten iz zatvora 28. avgusta uz kauciju od pet miliona eura, a zabranjeno mu je da napušta francusku teritoriju i mora da se javlja policiji dva puta sedmično.

Bajnens je kripto valuti TON dodao popularnu skraćenicu DYOR (Do your own research) koja poziva na dodatni oprez prilikom trgovine.

Danas se najviše trguje bitkoinom, itirijumom i doužkoinom (DOGE) koji je porastao za čak 16,96 odsto.

Najveći rast trenutno bilježe kripto valute COW, CETUS i NEIRO.

Digitalni svijet

Zbog ovoga sve više vremena provodite na Facebooku i Instagramu

Prilikom objave najnovijih poslovnih rezultata, iz Mete su se pohvalili porastom vremena koje korisnici provode na njihovim društvenim mrežama.

Računica za sve društvene mreže je prilično jasna – što je broj korisnika veći i što oni duže vremena provode skrolujući po ekranima, to će im se prikazivati veći broj reklama. A to, naravno, znači i veće prihode i veći profit, što je na kraju krajeva, i glavni cilj privatnih kompanija.

Tehnološke kompanije zato godinama traže čarobnu formulu koja će im omogućiti da korisnici što duže zadrže pažnju i pogled na ekranima, gledaju što više sadržaja i reklama. Da bi u tome uspjeli, moraju konstantno da mijenjaju i usavršavaju algoritam, ali i da budu oprezni u vezi sa vrstom sadržaja koja će im se prikazivati. Tako npr. negativan i nasilan sadržaj može da privlači veliku pažnju korisnika, ali takav sadržaj može imati loše posledice za njih, a to se posebno odnosi na tinejdžere.

Meta je, izgleda, uspjela da pronađe način na koji može da dodatno zadrži pažnju korisnika Facebooka i Instagrama, a to je algoritam zasnovan na – vještačkoj inteligenciji. Od kada je predstavljen, vrijeme koje korisnici provode na ovim društvenim mrežama značajno se povećalo, pohvalili su se prošle nedjelje iz Zakerbergove kompanije. Od predstavljanja novog AI algoritma vrijeme koje korisnici provode na Facebooku povećalo se za oko osam odsto, dok je taj procenat za Instagram manji, ali i dalje značajan – šest odsto. Iz Mete su pominjali samo procente, a ne i povećanje konkretnog vremena koje sada korisnici provode na tim mrežama. Prema predviđanjima stručnjaka s eMarktera, to povećanje bi moglo da iznosi 10 do 15 sati više tokom godinu dana, prenosi The Independent. Zakerberg ima još planova u vezi sa svojom društvenom mrežom i AI-jem pa je tako prošle nedjelje, tokom objave tromjesečnih rezultata, najavio da se nada da će na Facebook i Instagramu dodati i potpuno novi feed, odnosno kategoriju sadržaja koja će biti u potpunosti generisana putem vještačke inteligencije ili će to biti nekaki siže koji je sastavila vještačka inteligencija.

Očekivanja za budućnost su, dakle, da će na krilima AI-ja korisnici provoditi više vremena uz Zakerbergove mreže, što će se pozitivno odraziti na prikaz oglasa i prihode od oglašavanja, ali s druge strane mogli bi se značajno povećati troškovi razvoja i korišćenja vještačke inteligencije.

Digitalni svijet

Google prati vašu lokaciju na svakih 15 minuta

Novi izvještaj tima za istraživanje iz Cybernews-a otkriva zabrinjavajuće podatke o tome kako Google neprestano prati korisnike putem svojih uređaja, čak i kada je GPS isključen.

U studiji, istraživači su testirali novi Pixel 9 Pro XL sa podrazumijevanim Google nalogom i postavkama. Otkriveno je da uređaj šalje podatke Google-ovim serverima svakih 15 minuta, uključujući lokaciju, email adresu, broj telefona i druge podatke, čak i kada GPS nije uključen.

Istraživači su otkrili da uređaj koristi obližnje Wi-Fi mreže kako bi procijenio lokaciju, iako je GPS isključen. Ovakva praksa može izazvati zabrinutost korisnika zbog nedostatka transparentnosti u pogledu podataka koji se prikupljaju i šalju. Tim iz Cybernews-a takođe navodi da telefon periodično pokušava da preuzme novi kod, potencijalno otvarajući sigurnosne rizike, iako nema dokaza da se ovo dešava sa malicioznim kodom.

Ovi nalazi su posebno zabrinjavajući jer se komunikacija odvija sa Google-ovim servisima bez eksplicitnog pristanka korisnika. Primjera radi, Google Photos je kontaktiran od strane uređaja, iako korisnici nisu otvorili aplikaciju niti slikali fotografije. Ovo podiže pitanja o transparentnosti i kontroli nad podacima koje korisnici zaista imaju.

Google još uvijek nije odgovorio na ove tvrdnje, ali korisnici sa pravom izražavaju zabrinutost zbog ove duboke integracije praćenja u njihovoj svakodnevnoj upotrebi uređaja.