Premijer Milojko Spajić poručio je da nijedan euro iz jučerašnje emisije obveznica neće biti iskorišćen na tekuću potrošnju – plate i penzije, već isključivo na vraćanje starih dugova i potencijalno za kapitalne investicije. Potražnja za obveznicama oslikala je stabilnost Crne Gore, ocijenio je ministar finansija Novica Vuković.

Premijer je, na konferenciji za medije, istakao da je jedina relavantna kamatna stopa 5,88 odsto.

“Percepcija prosječnog investitora je da je Crna Gora mnogo jača nego kreditni rejting B. Oni kupuju obveznicu za sedam godina, oni znaju šta rade, ukoliko se ovako nastave ministar Novica Vuković će biti najbolji ministar u istoriji Crne Gore. Moj duboki naklon”, dodao je Spajić.

Istakao je da sada imamo potražnju za obveznicama od pet milijardi.

“Crna Gora je od juče zvančno na indeksu J.P. Morgan”, naglasio je premijer.

Da je zaduženje bilo u eurima, dodao je, kamatna stopa bi bila 6,4-6,5 odsto. Ovako je, u dolarima, smanjena, istakao je premijer.

“MMF je za ovu godinu projektovao da ćemo se zaduživati 7,5-8 odsto, nijesu nam vjerovali da će biti ispod sedam odsto. Ne da je bilo ispod sedam, nego ispod šest odsto.. čak ni države iz regiona, sa kreditnim rejtingom, nemaju takav kreditni diferencijal”, kazao je Spajić na konferenciji.

Novac će, kako je istakao, biti isključivo iskorišćen u svrhu vraćanja starih kredita i kapitalnih investicija.

“Nijedan euro iz ove emisije obveznica neće biti iskorišćen na tekuću potrošnju – plate, penzije, već isključivo na vraćanje starih dugova i potencijalno za kapitalne investicije”, dodao je premijer.

Ukazao je da se prethodnih dana svjedočilo senzacionalističkim medijskim natpisima o emisiji

“Prkosili su svim pravilima londonske berze, koja nalažu da transakcija nije javna dok se ne završi čitav proces, kada ta obveznica može slobodno da se trguje na berzi i da svi njeni detalji postaju dostupni svima. Uprkos tome, pojedini mediji i kvazi analitičari nijesu prestajali da bombarduju javnost sa špekulacijama, poluistinama i lažnim informacijama”, rekao je premijer i pozvao medije da pažljivije i preciznije izvještavaju.

“Zamolio bih vas da u budućnosti to više ne radite, pozovite Ministarstvo finansija, Vladu, pokušaćemo da vam objasnimo…”, dodao je.

Spajić je, na pitanje novinara, pojasnio proces zaduženja:

“Oni su nam dali novac za sedam godina, nakon sedam godina, mi vraćamo novac njima, nadoknada za korišćnje tog novca je 5,88 odsto i to nije trošak, kamata je nadoknada investitorima. Sada je Euribor pozitivan, sada je kreditni diferencija ispod 0,2 odsto, što je stvarno veliki rezultat.”

Crna Gora će, dodao je, u sljedeće tri godine imati po pola milijarde starih kredita da vraća.

“Crna Gora će svake godine ići na tržište obveznica, to je sasvim normalno. Nijedan država na svijetu nama nula duga po BDP-u, to ne treba da bude target nikada, naš dug treba da bude ispod 60 odsto i to je najbitnija informacija, nama je sad dug nešto iznad 60 odsto, 2020. godine je bio preko 100 odsto”, rekao je premijer.

Na pitanje o poređenju sa Zaduženjem Hrvatske, koje je takođe juče obavljeno, predsjednik crnogorske vlade je rekao:

“Hrvatska ima investicioni kreditni rejting koji omogućava najvećim svjetskim investitorima da investiraju stotine miliona. Mi smo  šest stupnjeva ispod hrvatskog kreditnog rejtinga. To sve je pokazatelj da je Crna Gora imala nestabilan kreditni rejting, koji je sada poboljšan. Naš dug po BDP-u će ostati isti ili će se smanjivati, za razliku od ranijih vremena, kada se dug sa 40-50 odsto povećao na 90-100 odsto… To će se sve vrlo brzo reflektovati po kreditnim rejtinzima”, poručio je Spajić.

Na pitanje o uslovima hedžinga i da li je on urađen na berzi, premijer je odgovorio da se on nikad ne radi na berzi.

“Ako nađete hedžing aranžman koji je urađen na berzi, ja vam dajem milion koji nemam. On je urađen u poluproizvodu koji nas dovodi do finalnog. On je potpuno transparentan i biće javno objavljen. Ne postoji trošak za hedžing.”

Kamatna stopa, dodao je, neće biti veća.

“Ulovili smo trenutak koji je jako povoljan za nas”, odgovorio je predsjednik Vlade na pitanje novinara.

Istakao je da vjeruje da će tekuću potrošnju do kraja godine uspjeti da pokriju iz prihoda.

Podsjetimo, Vlada Crne Gore zadužila se juče 750 miliona dolara na međunarodnom tržištu emitovanjem državnih obveznica. Zaduženje je u dolarima, a planira se hedžing angažman kojim bi se država zaštitila od valutnog rizika.

Tražnja za obveznicama je bila 4,75 milijardi dolara.