Politika
Spajić: Nijedan euro iz emisije obveznica neće biti iskorišćen na plate i penzije
Premijer Milojko Spajić poručio je da nijedan euro iz jučerašnje emisije obveznica neće biti iskorišćen na tekuću potrošnju – plate i penzije, već isključivo na vraćanje starih dugova i potencijalno za kapitalne investicije. Potražnja za obveznicama oslikala je stabilnost Crne Gore, ocijenio je ministar finansija Novica Vuković.
Premijer je, na konferenciji za medije, istakao da je jedina relavantna kamatna stopa 5,88 odsto.
“Percepcija prosječnog investitora je da je Crna Gora mnogo jača nego kreditni rejting B. Oni kupuju obveznicu za sedam godina, oni znaju šta rade, ukoliko se ovako nastave ministar Novica Vuković će biti najbolji ministar u istoriji Crne Gore. Moj duboki naklon”, dodao je Spajić.
Istakao je da sada imamo potražnju za obveznicama od pet milijardi.
“Crna Gora je od juče zvančno na indeksu J.P. Morgan”, naglasio je premijer.
Da je zaduženje bilo u eurima, dodao je, kamatna stopa bi bila 6,4-6,5 odsto. Ovako je, u dolarima, smanjena, istakao je premijer.
“MMF je za ovu godinu projektovao da ćemo se zaduživati 7,5-8 odsto, nijesu nam vjerovali da će biti ispod sedam odsto. Ne da je bilo ispod sedam, nego ispod šest odsto.. čak ni države iz regiona, sa kreditnim rejtingom, nemaju takav kreditni diferencijal”, kazao je Spajić na konferenciji.
Novac će, kako je istakao, biti isključivo iskorišćen u svrhu vraćanja starih kredita i kapitalnih investicija.
“Nijedan euro iz ove emisije obveznica neće biti iskorišćen na tekuću potrošnju – plate, penzije, već isključivo na vraćanje starih dugova i potencijalno za kapitalne investicije”, dodao je premijer.
Ukazao je da se prethodnih dana svjedočilo senzacionalističkim medijskim natpisima o emisiji
“Prkosili su svim pravilima londonske berze, koja nalažu da transakcija nije javna dok se ne završi čitav proces, kada ta obveznica može slobodno da se trguje na berzi i da svi njeni detalji postaju dostupni svima. Uprkos tome, pojedini mediji i kvazi analitičari nijesu prestajali da bombarduju javnost sa špekulacijama, poluistinama i lažnim informacijama”, rekao je premijer i pozvao medije da pažljivije i preciznije izvještavaju.
“Zamolio bih vas da u budućnosti to više ne radite, pozovite Ministarstvo finansija, Vladu, pokušaćemo da vam objasnimo…”, dodao je.
Spajić je, na pitanje novinara, pojasnio proces zaduženja:
“Oni su nam dali novac za sedam godina, nakon sedam godina, mi vraćamo novac njima, nadoknada za korišćnje tog novca je 5,88 odsto i to nije trošak, kamata je nadoknada investitorima. Sada je Euribor pozitivan, sada je kreditni diferencija ispod 0,2 odsto, što je stvarno veliki rezultat.”
Crna Gora će, dodao je, u sljedeće tri godine imati po pola milijarde starih kredita da vraća.
“Crna Gora će svake godine ići na tržište obveznica, to je sasvim normalno. Nijedan država na svijetu nama nula duga po BDP-u, to ne treba da bude target nikada, naš dug treba da bude ispod 60 odsto i to je najbitnija informacija, nama je sad dug nešto iznad 60 odsto, 2020. godine je bio preko 100 odsto”, rekao je premijer.
Na pitanje o poređenju sa Zaduženjem Hrvatske, koje je takođe juče obavljeno, predsjednik crnogorske vlade je rekao:
“Hrvatska ima investicioni kreditni rejting koji omogućava najvećim svjetskim investitorima da investiraju stotine miliona. Mi smo šest stupnjeva ispod hrvatskog kreditnog rejtinga. To sve je pokazatelj da je Crna Gora imala nestabilan kreditni rejting, koji je sada poboljšan. Naš dug po BDP-u će ostati isti ili će se smanjivati, za razliku od ranijih vremena, kada se dug sa 40-50 odsto povećao na 90-100 odsto… To će se sve vrlo brzo reflektovati po kreditnim rejtinzima”, poručio je Spajić.
Na pitanje o uslovima hedžinga i da li je on urađen na berzi, premijer je odgovorio da se on nikad ne radi na berzi.
“Ako nađete hedžing aranžman koji je urađen na berzi, ja vam dajem milion koji nemam. On je urađen u poluproizvodu koji nas dovodi do finalnog. On je potpuno transparentan i biće javno objavljen. Ne postoji trošak za hedžing.”
Kamatna stopa, dodao je, neće biti veća.
“Ulovili smo trenutak koji je jako povoljan za nas”, odgovorio je predsjednik Vlade na pitanje novinara.
Istakao je da vjeruje da će tekuću potrošnju do kraja godine uspjeti da pokriju iz prihoda.
Podsjetimo, Vlada Crne Gore zadužila se juče 750 miliona dolara na međunarodnom tržištu emitovanjem državnih obveznica. Zaduženje je u dolarima, a planira se hedžing angažman kojim bi se država zaštitila od valutnog rizika.
Tražnja za obveznicama je bila 4,75 milijardi dolara.
Može vam se dopasti
Politika
Poslanik “pao” na čokoladu
Poslanik Socijaldemokrata Branislav Nenezić pitao je Spajića gdje je na današnji dan Crna Gora „Švajcarska Balkana“.
“Da li vi gospodine Spajiću uopšte živite u Crnoj Gori da li ulazite u markete, u apoteke”, pitao je Nenezić. On kaže da četvoročlanoj porodici nedostaje nekoliko stotina eura za preživljavanje na mjesečnom nivou.
“Vi ćete postati prvi premijer koji je povećao plate i penzije, a gubio podršku građana svjetlosnom brzinom”, kazao je Nenezić.
Spajić je kazao da članovi Vlade nijesu trenutno u Skupštini, jer rade.
“Do 2020. razlika između plata u Crnoj Gori i Švajcarskoj je bila više od 20 puta. Prosječne zarade u Crnoj Gori i Švajcarskoj bile su različite 10 puta, sada je ta razlika samo četiri ili pet puta, ali nažalost je još uvijek u našu korist, ali razlika se smanjuje”, poručio je premijer.
Nenezić je kazao da je čokolada Milka od 100 grama u julu 2020. koštala 90 centi. U julu 2024. ta čokolada košta 1,99 centi, ali sada, kako kaže, ima 80 grama.
“Sve ono što kao svoj rezultat i suficite premijer pokazuje, je u ovih 20 grama koje plaćate, a nemate”, kazao je Nenezić.
Spajić je odgovorio da ta čokolada u jednom od velikih lanaca marketa danas košta 99 centi.
“Radujte se Evropi sad 2, da svaki dan imate po tri četiri čokolade više”, poručio je premijer.
Politika
Spajić: Zbog Evrope sad 2 nikome u Crnoj Gori nisu smanjene penzije
Poslanika Pokreta Evropa sad Vasilija Čarapića interesuje da li program Evropa sad 2 dovodi do povećanja javnog duga, opšte stope poreza na dodatu vrijednost, kao i cijene električne energije.
Premijer Milojko Spajić pozvao je sve penzionere koji su primili manju penziju nakon ES2 da se jave kabinetu premijera i obećao da će lično uplatiti razliku na njihov račun.
“Garantujem da niko nije primio manju penziju”, istakao je Spajić.
Govoreći o inflaciji i povećanju cijena hrane, ističe da za to odgovornost snosi 43. Vlada Crne Gore.
“Tu je primarno bio problematičan eksterni faktor, odnosno rat u Ukrajini. Ja čak ni ne krivim tu Vladu, ali ako ćemo pošteno, 80 posto cijena je povećano za vrijeme 43. Vlade”, istakao je Spajić.
Kaže da su dobili vruć krompir, ali da su uspjeli da iz inflacije pređu u deflaciju.
Poslanik Demokratske partije socijalista Jevto Eraković pitaće Spajića da li će, zbog očiglednog gubitka političkog legitimiteta, podnijeti ostavku i vratiti mandat građanima.
„Ne tako davno, Vladu čiji ste premijer nazvali ste “najstabilnijom crnogorskom vladom ikad”. Međutim, lokalni izbori u Podgorici, Kotoru i Budvi svjedoče o ozbiljnom padu povjerenja građana i u vašu stranku, ali i u partije skupštinske većine“, navodi se u pitanju Erakovića.
Poslanika Demokrata Momčila Lekovića interesuje da li puštanje na slobodu izvršilaca teških krivičnih djela ukazuje na to da u sudskoj grani vlasti ima i onih sudija koje presude donose pod uticajem centara moći.
On će pitati Spajića i da li Vesna Medenica, Zoran Lazović, Veselin Veljović, Petar Lazović, Milivoje Katnić i brojne druge osobe imaju kontrolu nad pojedincima u sve tri grane vlasti, uprkos njihovom procesuiranju od Specijalnog državnog tužilaštva.
Lider i poslanik Građanskog pokreta URA Dritan Abazović pitao je Spajića gdje je Alija Balijagić, osumnjičeni za dvostruko ubistvo u Bijelom Polju.
Abazović je pitanje Spajiću uputio u srijedu, prije hapšenja Balijagića u selu Pribojska Goleša u Srbiji.
Poslanik Demokratske narodne partije Milan Knežević pitaće Spajića da li smatra da treba krivično procesuirati sve osobe koje su, kako je naveo, zloupotrijebile službeni položaj u tužilačko–sudskom postupku terorizam u pokušaju.
Radinka Ćinćur iz Posebnog kluba poslanika zatražiće od Spajića da javnosti objasni situaciju oko kupovine hotela u Donjoj Gorici od firme Čelebić, koji bi se preuredio u studentski dom.
Mehmet Zenka iz Kluba poslanika Demokratske unije Albanaca i Hrvatske građanske inicijative pitaće Spajića hoće li Ulcinj doživjeti pravedno rješenje po pitanju granica Morskog dobra.
Poslanik Nove srpske demokratije Dejan Đurović pitaće Spajića kakvi su efekti primjene programa Evropa sad 2 na javne finansije i na građane u dosadašnjem periodu.
Đurovića zanima da li postoje podaci koji ukazuju na povećanje cijena proizvoda i usluga kao posljedicu uvođenja tog programa.
Poslanika Socijalističke narodne partije Bogdana Božovića interesuje da li bi Spajić podržao izmjene i dopune Zakona o Fondu rada, kojima bi se na još potpuniji način uredila zaštita zaposlenih.
„Tako što bi Fond bio dužan da uplati neizmirene doprinose za penzijsko i invalidsko osiguranje za period radnog staža koji nedostaje zaposlenima kao uslov za ostvarivanje prava na penziju“, precizirao je Božović.
Poslanika Albanskog foruma Artana Čobija interesuje u kojoj je fazi projekat izgradnje Mosta na Bojani koji će povezati Ulcinj i Velipoju, da li je tom u pogledu napravljen neki napredak, odnosno da li je usaglašen konačni projekat sa Albanijom i kada će početi zvanični radovi.
Poslanik Bošnjačke stranke Amer Smailović kazao je da je na lokaciji koja je predviđena za izgradnju megamarketa trgovinskog lanca Lidl u Beranama nalazi veliki broj trgovinskih radnji koje će se rušiti, čime je njihovo poslovanje ugroženo, a time i egzistencija porodica koje žive od tih malih privrednih subjekata.
On je pitao Spajića da li će se Vlada uključiti u rješavanje problema privrednika iz Berana.
Poslanik Socijaldemokrata Branislav Nenezić pitaće Spajića gdje je na današnji dan Crna Gora „Švajcarska Balkana“.
Politika
Spajić: Od 15. aprila počinje implementacija SEPE
Premijer Crne Gore Milojko Spajić kazao je na današnjoj pres konferenciji da je krajnje vrijeme da do kraja 2026. godine zatvorimo proces pregovaranja sa EU. Dodao je da je to najambiciozniji projekat u istoriji Crne Gore.Naveo je da će 15. aprila početi implementacija SEPE.
Spajić je ukazao da smo prvi od zemalja kanditata koji smo “pretrčali taj cilj i prvi koji smo koji smo članica SEPE a nismo članica Evropske ekonomske zone”.
“Crna Gora je od danas dio SEPA. I to je jedan mali ali značajan korak za Crnu Goru, naročito kad se prisjetimo brojnih teškoća koje smo imali. Sama implementacija će krenuti 15. aprila, to zavisi od evropske strane”, poručio je premijer.
On je dodao da zatvaranje pregovora do 2026. podrazumjeva da za dvije godine se zatvori 30 poglavlja. Kazao je da su za to potrebni svi činioci društva.
“Mislim da je ovom dinamikoim ulazak u EU apsolutna realnost. Za to je potrebno da se podrži platforma koja kaže “ajmo da se svi zajedno fokusiramo na isti cilj”. To je platforma koja kaže da se sve podjele ostvare po strani”, kazao je Spajić.
Dodao je da se ovo jednom u istroiji dešava.
Gorčević: Već od 2025. građani i privreda Crne Gore će jeftinije i brže vršiti transakcije prema i iz Evrope
“Crna Gora je postala članica #SEPA platnog sistema. Već od 2025. građani i privreda će lakše, jeftinije i brže vršiti transakcije prema i iz Evrope, jednako kao unutar Crne Gore. Ovo je krupan pomak u ekonomskoj integraciji, a time i ka našem cilju članstva u EU do 2028. godine “, objavila je Gorčević.
Čarapić: Od danas Crna Gora dio istog finansijskog sistema kao i 36 drugih država u Evropi
“Od danas je Crna Gora dio istog finansijskog sistema kao i 36 drugih država u Evropi, što će ekonomiju ojačati za više stotina miliona eura na godišnjem nivou. Ukratko, ovo znači da: Neće biti razlika između domaćih i međunarodnih uplata u eurima, tj. da će provizije biti iste; Da će brzina uplata i isplata biti do 24h ili kraća; Da važe ista pravila za sve zemlje koje su dio zone; i Da će međudržavna trgovina i poslovanje biti neizmjerno olakšan”, pojašnjava on.
Dodaje da je cilj da postanemo 28 članica EU do 2028.svakim danom sve bliži.
“A integracija u SEPA zonu je veliki korak ka ostvarenju tog cilja. Učlanjenje u SEPA je blistavi primjer institucionalne saradnje Centralne banke, Vlade i Skupštine koji je za kratko vrijeme donio velike benefite našim građanima a uvjeren sam da ukoliko ovako nastavimo najbolje stvari tek sliejde”, dodaje on.
Istaknuto
Lidl traži saglasnost za idejno rješenje objekta u Zeti
Kompanija Lidl Crna Gora, koja je ljetos dobila urbanističko-tehničke (UT) uslove za izradu tehničke dokumentacije za izgradnju objekta u Bijelom...
Zećanka među najboljim studentima Univerziteta Crne Gore
Pripremio: Vladimir Jovanović
Ruža Đuretić izabrana za potpredsjednicu SO Zeta
Odbornica Nove srpske demokratije u Skupštini opštini Zeta, Ruža Đuretić izabrana je za potpredsjednicu. Njeno imenovanje podržalo je 17 odbornika...
Asanović: Novi asfalt za 130 ulica kroz Zetu
Na teritoriji Zete uskoro će početi asfaltiranje 130 ulica, a u sklopu te akcije predviđena je rekonstrukcija nekoliko putnih pravaca...
Rukometašice Zete slavile protiv Rudara
Pripremila: Tamara Raičević
Najnovije
Istaknuto
-
Događaji4 дана ranije
Besplatno testiranje inteligencije za građane Zete
-
Zeta2 дана ranije
Lidl traži saglasnost za idejno rješenje objekta u Zeti
-
Događaji4 дана ranije
Akcija zaposlenih KIC-a “Zeta” – humanost na djelu
-
Zeta3 дана ranije
Domazetović: Građani Zete ukrotili politiku DPS-a
-
Sport4 дана ranije
Zećanin, Nikola Krstović, het-trikom predvodio reprezentaciju do pobjede
-
Servisne informacije4 дана ranije
Na liniji Botun – Masline sjutra izmijenjen red vožnje
-
Događaji4 дана ranije
Dvodnevna obuka u Zeti: Kultura za mlade, mladi za kulturu
-
Priroda i društvo3 дана ranije
Večeras i u petak nevrijeme, očekuju se obilne padavine i olujni vjetrovi