Politika

Spajić: Nijedan euro iz emisije obveznica neće biti iskorišćen na plate i penzije

Premijer Milojko Spajić poručio je da nijedan euro iz jučerašnje emisije obveznica neće biti iskorišćen na tekuću potrošnju – plate i penzije, već isključivo na vraćanje starih dugova i potencijalno za kapitalne investicije. Potražnja za obveznicama oslikala je stabilnost Crne Gore, ocijenio je ministar finansija Novica Vuković.

Premijer je, na konferenciji za medije, istakao da je jedina relavantna kamatna stopa 5,88 odsto.

“Percepcija prosječnog investitora je da je Crna Gora mnogo jača nego kreditni rejting B. Oni kupuju obveznicu za sedam godina, oni znaju šta rade, ukoliko se ovako nastave ministar Novica Vuković će biti najbolji ministar u istoriji Crne Gore. Moj duboki naklon”, dodao je Spajić.

Istakao je da sada imamo potražnju za obveznicama od pet milijardi.

“Crna Gora je od juče zvančno na indeksu J.P. Morgan”, naglasio je premijer.

Da je zaduženje bilo u eurima, dodao je, kamatna stopa bi bila 6,4-6,5 odsto. Ovako je, u dolarima, smanjena, istakao je premijer.

“MMF je za ovu godinu projektovao da ćemo se zaduživati 7,5-8 odsto, nijesu nam vjerovali da će biti ispod sedam odsto. Ne da je bilo ispod sedam, nego ispod šest odsto.. čak ni države iz regiona, sa kreditnim rejtingom, nemaju takav kreditni diferencijal”, kazao je Spajić na konferenciji.

Novac će, kako je istakao, biti isključivo iskorišćen u svrhu vraćanja starih kredita i kapitalnih investicija.

“Nijedan euro iz ove emisije obveznica neće biti iskorišćen na tekuću potrošnju – plate, penzije, već isključivo na vraćanje starih dugova i potencijalno za kapitalne investicije”, dodao je premijer.

Ukazao je da se prethodnih dana svjedočilo senzacionalističkim medijskim natpisima o emisiji

“Prkosili su svim pravilima londonske berze, koja nalažu da transakcija nije javna dok se ne završi čitav proces, kada ta obveznica može slobodno da se trguje na berzi i da svi njeni detalji postaju dostupni svima. Uprkos tome, pojedini mediji i kvazi analitičari nijesu prestajali da bombarduju javnost sa špekulacijama, poluistinama i lažnim informacijama”, rekao je premijer i pozvao medije da pažljivije i preciznije izvještavaju.

“Zamolio bih vas da u budućnosti to više ne radite, pozovite Ministarstvo finansija, Vladu, pokušaćemo da vam objasnimo…”, dodao je.

Spajić je, na pitanje novinara, pojasnio proces zaduženja:

“Oni su nam dali novac za sedam godina, nakon sedam godina, mi vraćamo novac njima, nadoknada za korišćnje tog novca je 5,88 odsto i to nije trošak, kamata je nadoknada investitorima. Sada je Euribor pozitivan, sada je kreditni diferencija ispod 0,2 odsto, što je stvarno veliki rezultat.”

Crna Gora će, dodao je, u sljedeće tri godine imati po pola milijarde starih kredita da vraća.

“Crna Gora će svake godine ići na tržište obveznica, to je sasvim normalno. Nijedan država na svijetu nama nula duga po BDP-u, to ne treba da bude target nikada, naš dug treba da bude ispod 60 odsto i to je najbitnija informacija, nama je sad dug nešto iznad 60 odsto, 2020. godine je bio preko 100 odsto”, rekao je premijer.

Na pitanje o poređenju sa Zaduženjem Hrvatske, koje je takođe juče obavljeno, predsjednik crnogorske vlade je rekao:

“Hrvatska ima investicioni kreditni rejting koji omogućava najvećim svjetskim investitorima da investiraju stotine miliona. Mi smo šest stupnjeva ispod hrvatskog kreditnog rejtinga. To sve je pokazatelj da je Crna Gora imala nestabilan kreditni rejting, koji je sada poboljšan. Naš dug po BDP-u će ostati isti ili će se smanjivati, za razliku od ranijih vremena, kada se dug sa 40-50 odsto povećao na 90-100 odsto… To će se sve vrlo brzo reflektovati po kreditnim rejtinzima”, poručio je Spajić.

Na pitanje o uslovima hedžinga i da li je on urađen na berzi, premijer je odgovorio da se on nikad ne radi na berzi.

“Ako nađete hedžing aranžman koji je urađen na berzi, ja vam dajem milion koji nemam. On je urađen u poluproizvodu koji nas dovodi do finalnog. On je potpuno transparentan i biće javno objavljen. Ne postoji trošak za hedžing.”

Kamatna stopa, dodao je, neće biti veća.

“Ulovili smo trenutak koji je jako povoljan za nas”, odgovorio je predsjednik Vlade na pitanje novinara.

Istakao je da vjeruje da će tekuću potrošnju do kraja godine uspjeti da pokriju iz prihoda.

Podsjetimo, Vlada Crne Gore zadužila se juče 750 miliona dolara na međunarodnom tržištu emitovanjem državnih obveznica. Zaduženje je u dolarima, a planira se hedžing angažman kojim bi se država zaštitila od valutnog rizika.

Tražnja za obveznicama je bila 4,75 milijardi dolara.

Slične teme:Crna gora milojko spajić zaduženje

Sledeće

Mandić: Cetinje nije toliko protiv mene kao što se priča

Ne propustite

Krvavac: Neistinite vijesti povodom emitovanja obveznica pale su u vodu

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Glavni grad objavio na uvid digitalnu verziju ugovora o gradnji kolektora u Botunu

Glavni grad je objavio na uvid digitalna verzija ugovora o izgradnji sistema za prečišćavanje otpadnih voda u Podgorici.

Ugovor su, kako su saopštili iz Glavnog grada, objavili u skladu sa zaključcima sa premijerskog sata od 27. novembra 2025. godine i sjednice Vlade Crne Gore od 10. decembra 2025. godine.

“U skladu sa zaključcima sa premijerskog sata od 27.11.2025. godine i sjednice Vlade Crne Gore od 10.12.2025. godine daje se na uvid digitalna verzija ugovora o izgradnji sistema za prečišćavanje otpadnih voda u Podgorici od 10.6.2022. godine, sačinjen od strane vodećeg partnera zajedničkog ulaganja KUZU Grup, Istanbul, Turska. Uvid u originalan primjerak zaključenog sporazuma u prisustvu pravnih zastupnika ugovorne strane može biti ostvaren dostavljanjem zahtjeva na sljedeću adresu: podgorica.wwtp@kuzugrup.com “, navode iz Glavnog grada.

Politika

Mujović: Ne možemo da izmjestimo lokaciju postrojenja, ne želimo nerede

Vlada je na današnjoj sjednici usvojila garancije, koje će, prema riječima ministra ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjana Ćulafića, biti date stanovncima Zete, odnosno Botuna za početak rada postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda. Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović obećava da puštanja postrojenja u rad neće biti dok se ne saniraju bazen crvenog mulja i opasni otpad.

Istakao je da bi se ukoliko se ne bi izgradilo postrojenje, dovela bi se u pitanje kredibilnost kod partnera iz Evropske unije.

“Znači, kakva smo mi država koja od 2016. prima donacije, a deset godine nije započela proces izgradnje postrojenja. Mi hrlimo ka EU i činimo da postanemo dio EU, a negiramo ono što već postoji u EU i smatramo da možemo bolje i više. Ova tehnoglogija postoji u svim zemljama EU”, navodi Mujović.

Kako navodi, postrojenje je izazvalo problem, a to je nezadovoljstvo građana, te postoji mogućnost nereda, što se mora izbjeći.

“Moram reći da sam imao nekoliko sastanaka sa mještanima Botuna i njihov stav je bio jasan, da nema gradnje postrojenja u Botunu. Oni imaju nepovjerenje, iako mi kažemo da će to doprinijeti očuvanju životne sredine, ali oni u to ne vjeruju jer kažu da se ne mogu oporaviti od Kombinata aluminijuma, a to je legitiman stav. Kod njih je proradio inat. Kada je trebalo da budu konsultovani, okretala se glava od njih, a sada se i oni pitaju, što nam i poručuju. To je za poštovanje i takođe je legitimno. Bilo je propusta u komunikaciji, jer elaborat nije bio dobro prezentovan”, rekao je Mujović.

Kaže da je neracionalno da misle da nema problema ako se postrojenje malo pomjeri, te da se to ne može činiti.

“Šta znači ako se 500 metara dislocira to postrojenje”, upitao je Mujović.

Kaže da se postrojenje ne može izmještatati, jer se mora raditi nova dokumentacija, ali i novi elaborati, istraživanja i to bi trajalo dvije do tri godine.

Postrojenje sa spalionicom u toku jednog sata emituje 4.160 kubnih metara izduvnih gasova, kaže Mujović i dodaje da je to ekvivalent radu dva kamiona.

“Još jedan podatak je da TE Pljevlja emituje 900.000 kubnih metara izduvnih gasova za jedan sat”, navodi on.

Kaže da isto postrojenje postoji u Berlinu, Frankfurtu…

“To primjenjujemo u Botunu”, ističe Mujović.

Ističe da se ugovor ne krije i da je dostupan već danas.

Istakao je da je najlakše da turska kompanija ne realizuje ovo postrojenje, ali da država ne smije da im da razlog da odustanu, jer bi u tom slučaju morala da izdvoji velika novčana sredstva. Naveo je da se ugovor do danas nije objelodanjivao zato što do sada nije postojala saglasnost treće strane.

Kako je rekao, ugovor za konsultantske usluge iznosi tri miliona eura, a ne 13 miliona kako su to mediji pisali.

Dodao je da nemaju kontrolu nad NVO sektorom, da ekološke organizacije imaju kritički stav prema Vladi Crne Gore i da on nema ništa protiv toga.

“Oni imaju svoje stavove i ja nemam mogućnost da ih kontroliše”, kazao je Mujović.

Mujović je poručio da puštanja postrojenja u rad neće biti dok se ne saniraju bazen crvenog mulja i opasni otpad.

„Nećemo pustiti u pogon dok se to ne riješi. Stavljamo pritisak na sebe, ali pokazujemo odgovoran pristup, tako da nema puštanja u rad postrojenja dok se glavni problem Zete ne riješi“, dodao je Mujović.

Kaže da nema odlaganja opasnog otpada na području Kombinata aluminijuma.

Mujović navodi da su do 31. decembra raspoloživa sredstva EU.

„Zna se koji je krajnji rok i vidjećemo kako će se odvijati situacija“, istakao je on.

Na pitanje kada će se održati sastanak sa stanovnicima Botuna kako bi iznijeli svoje mišljenje, kaže da su razgovor i dijalog dobra forma za približavanje stavova.

„Njihovi stavovi su rigidni, a da li smo uspjeli da ih ubijedimo da treba da se gradi, vidjećemo. Bili smo maksimalno korektni. Ne možemo da pomjerimo lokaciju, ali konačno sve treba staviti na stranu. Bitno je da ne postoji realna argumentacija da neko kaže da je to zagađivač koji, kako kažu, ubija ljude. Ne postoji opravdanje“, navodi Mujović.

Politika

Demokrate, SNP i NSD podržali zaključke PES-a o kolektoru u Botunu

Vlada Crne Gore na današnjoj sjednici usvojila je set zaključaka koje je predložio PES, a koji se odnose na puštanje u rad Postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu. Zaključke su podržali Demokrate, SNP, NSD, BS i PES, iako su se mještani Botuna prethodnih dana jasno protivili pokretanju postrojenja bez prethodnog ispunjenja svih bezbjednosnih i ekoloških garancija. Sa sjednice su izostali DNP i potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj.

Usvojeni dokument sadrži deset mjera, među kojima su obaveza kontinuiranog mjerenja emisija štetnih gasova i hitne obustave rada ukoliko se prekorače limiti propisani direktivom IED 2010/75/EU, zatim pokretanje sanacije bazena crvenog mulja, izmjene Državnog plana upravljanja otpadom 2025–2029 i izgradnja kanalizacione mreže za dio domaćinstava u Zeti.

Predviđeno je i da postojeće postrojenje ostane operativno još najmanje dvije godine nakon puštanja novog u rad, da mještani Botuna imaju prednost pri zapošljavanju, kao i da MZ Botun delegira predsjednika Upravnog odbora novog postrojenja. Glavni grad će inicirati i razgovore sa opštinom Zeta o zajedničkoj vlasničkoj strukturi nad kolektorom.

Uprkos protivljenju dijela lokalnog stanovništva, koje zahtijeva potpunu sanaciju crvenog mulja i jače garancije prije aktiviranja sistema, većina u Vladi ocijenila je da predloženi zaključci predstavljaju dovoljan okvir za nastavak puštanja kolektora u Botunu u funkciju.