Politika

Spajić: Nijedan euro iz emisije obveznica neće biti iskorišćen na plate i penzije

Premijer Milojko Spajić poručio je da nijedan euro iz jučerašnje emisije obveznica neće biti iskorišćen na tekuću potrošnju – plate i penzije, već isključivo na vraćanje starih dugova i potencijalno za kapitalne investicije. Potražnja za obveznicama oslikala je stabilnost Crne Gore, ocijenio je ministar finansija Novica Vuković.

Premijer je, na konferenciji za medije, istakao da je jedina relavantna kamatna stopa 5,88 odsto.

“Percepcija prosječnog investitora je da je Crna Gora mnogo jača nego kreditni rejting B. Oni kupuju obveznicu za sedam godina, oni znaju šta rade, ukoliko se ovako nastave ministar Novica Vuković će biti najbolji ministar u istoriji Crne Gore. Moj duboki naklon”, dodao je Spajić.

Istakao je da sada imamo potražnju za obveznicama od pet milijardi.

“Crna Gora je od juče zvančno na indeksu J.P. Morgan”, naglasio je premijer.

Da je zaduženje bilo u eurima, dodao je, kamatna stopa bi bila 6,4-6,5 odsto. Ovako je, u dolarima, smanjena, istakao je premijer.

“MMF je za ovu godinu projektovao da ćemo se zaduživati 7,5-8 odsto, nijesu nam vjerovali da će biti ispod sedam odsto. Ne da je bilo ispod sedam, nego ispod šest odsto.. čak ni države iz regiona, sa kreditnim rejtingom, nemaju takav kreditni diferencijal”, kazao je Spajić na konferenciji.

Novac će, kako je istakao, biti isključivo iskorišćen u svrhu vraćanja starih kredita i kapitalnih investicija.

“Nijedan euro iz ove emisije obveznica neće biti iskorišćen na tekuću potrošnju – plate, penzije, već isključivo na vraćanje starih dugova i potencijalno za kapitalne investicije”, dodao je premijer.

Ukazao je da se prethodnih dana svjedočilo senzacionalističkim medijskim natpisima o emisiji

“Prkosili su svim pravilima londonske berze, koja nalažu da transakcija nije javna dok se ne završi čitav proces, kada ta obveznica može slobodno da se trguje na berzi i da svi njeni detalji postaju dostupni svima. Uprkos tome, pojedini mediji i kvazi analitičari nijesu prestajali da bombarduju javnost sa špekulacijama, poluistinama i lažnim informacijama”, rekao je premijer i pozvao medije da pažljivije i preciznije izvještavaju.

“Zamolio bih vas da u budućnosti to više ne radite, pozovite Ministarstvo finansija, Vladu, pokušaćemo da vam objasnimo…”, dodao je.

Spajić je, na pitanje novinara, pojasnio proces zaduženja:

“Oni su nam dali novac za sedam godina, nakon sedam godina, mi vraćamo novac njima, nadoknada za korišćnje tog novca je 5,88 odsto i to nije trošak, kamata je nadoknada investitorima. Sada je Euribor pozitivan, sada je kreditni diferencija ispod 0,2 odsto, što je stvarno veliki rezultat.”

Crna Gora će, dodao je, u sljedeće tri godine imati po pola milijarde starih kredita da vraća.

“Crna Gora će svake godine ići na tržište obveznica, to je sasvim normalno. Nijedan država na svijetu nama nula duga po BDP-u, to ne treba da bude target nikada, naš dug treba da bude ispod 60 odsto i to je najbitnija informacija, nama je sad dug nešto iznad 60 odsto, 2020. godine je bio preko 100 odsto”, rekao je premijer.

Na pitanje o poređenju sa Zaduženjem Hrvatske, koje je takođe juče obavljeno, predsjednik crnogorske vlade je rekao:

“Hrvatska ima investicioni kreditni rejting koji omogućava najvećim svjetskim investitorima da investiraju stotine miliona. Mi smo šest stupnjeva ispod hrvatskog kreditnog rejtinga. To sve je pokazatelj da je Crna Gora imala nestabilan kreditni rejting, koji je sada poboljšan. Naš dug po BDP-u će ostati isti ili će se smanjivati, za razliku od ranijih vremena, kada se dug sa 40-50 odsto povećao na 90-100 odsto… To će se sve vrlo brzo reflektovati po kreditnim rejtinzima”, poručio je Spajić.

Na pitanje o uslovima hedžinga i da li je on urađen na berzi, premijer je odgovorio da se on nikad ne radi na berzi.

“Ako nađete hedžing aranžman koji je urađen na berzi, ja vam dajem milion koji nemam. On je urađen u poluproizvodu koji nas dovodi do finalnog. On je potpuno transparentan i biće javno objavljen. Ne postoji trošak za hedžing.”

Kamatna stopa, dodao je, neće biti veća.

“Ulovili smo trenutak koji je jako povoljan za nas”, odgovorio je predsjednik Vlade na pitanje novinara.

Istakao je da vjeruje da će tekuću potrošnju do kraja godine uspjeti da pokriju iz prihoda.

Podsjetimo, Vlada Crne Gore zadužila se juče 750 miliona dolara na međunarodnom tržištu emitovanjem državnih obveznica. Zaduženje je u dolarima, a planira se hedžing angažman kojim bi se država zaštitila od valutnog rizika.

Tražnja za obveznicama je bila 4,75 milijardi dolara.

Slične teme:Crna gora milojko spajić zaduženje

Sledeće

Mandić: Cetinje nije toliko protiv mene kao što se priča

Ne propustite

Krvavac: Neistinite vijesti povodom emitovanja obveznica pale su u vodu

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Kaluđerović: Politički subjekti u Crnoj Gori da osude skandiranje “ubij Srbina”

Poslanica Socijalističke narodne partije (SNP) Slađana Kaluđerović kazala je da najoštrije osuđuje, kako je kazala, primitivni i opasni ispad mržnje povodom “uznemirujućih dešavanja na utakmici između reprezentacija Hrvatske i Crne Gore, gdje se sa tribina moglo čuti skandiranje ‘Ubij Srbina‘”.

Dio navijača Hrvatske, sinoć je tokom utakmice između fudbalskih reprezentacija Hrvatske i Crne Gore, na stadionu “Maksimir” u Zagrebu, u okviru kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo, skandirao “ubij Srbina”.

Kaluđerović je istakla da takvo ponašanje, nažalost, predstavlja otvorenu manifestaciju šovinizma i netrpeljivosti, koje ne smiju imati mjesta ni u sportu, ni u društvu u cjelini.

“Posebno zabrinjava što se ovakve parole ne doživljavaju kao alarm za širu javnost, a još više što se suočavamo sa gotovo potpunim ćutanjem dijela političkih partija, NVO sektora i medija, kako u regionu tako i u Crnoj Gori”, rekla je Kaluđerović.

Prema njenim riječima, ćutanje pred govorom mržnje jednako saučesništvu.

“Zabrinjava što oni koji su inače glasni kada je riječ o ‘govoru mržnje‘ sada biraju da ‘gledaju u stranu‘. Selektivna osuda i dvostruki aršini ne doprinose ni pomirenju, ni regionalnoj stabilnosti. Zato očekujem da svi politički subjekti u Crnoj Gori, bez obzira na ideološku orijentaciju, jasno i nedvosmisleno osude ovaj sramotni čin. Sport bi trebalo da bude polje koje ujedinjuje, a ne alat za raspirivanje nacionalne mržnje”, zaključila je Kaluđerović.

Politika

Knežević: Milatović nije smio prećutati skandiranje “Ubij Srbina” u Zagrebu

milan knežević vanredni parlamentarni izbori 2023

Predsjednik Demokratske narodne partije Milan Knežević uputio je otvoreno pismo predsjedniku Crne Gore Jakovu Milatoviću, u kojem ga je upitao zašto sinoć nije napustio “Maksimir” kada su hrvatski navijači na tribinama skandirali ustaški poklič koji poziva na ubijanje Srba.

Incident se dogodio sinoć tokom utakmice Hrvatska – Crna Gora (4:0).

“Gospodine Milatoviću, volio bih da Vas mogu nazvati “predsjedniče”, ali poslije sinoćnjeg ustaškog skandiranja na Maksimiru: “ubij Srbina”, i Vaše šaolin poze u svečanoj loži, mislim da Vam je i ovo “ gospodin “ previše od mene. Ne znam da li ste znali da u ovoj našoj Crnoj Gori živi 33% Srba, i to onih Srba koji su Vas u drugom krugu predsjedničkih izbora masovno glasali, i tako bili najzaslužniji što se ste postali predsjednik Crne Gore. A pošto sumnjam da niste znali, jer ste u međuvremenu pokazali da znate kako se drže motivacioni govori košarkašima, cijepaju drva, bere grožđe, provodi jedan dan s najboljim studentom, sprema teletina ispod sača, zašto sinoć niste napustili Maksimir jer su tribine odzvanjale ustaškim pokličom na ubistvo Srba “, naveo je Knežević.

Pitao ga je da li smatra da ga se to ne tiče, jer je on Crnogorac.

“Tako je i onaj vaterpolista Crvene zvezde bježeći od proustaški raspoloženih navijača Hajduka u Splitu vikao: “Ja sam Crnogorac”, misleći poput Vas da ga se to ne tiče, dok nije završio u moru, i onda shvatio da ga se i te kako tiče. Za razliku od njega koji je makar bježao, Vi ste u svečanoj loži zajedno sa predsjednikom FSCG Dejanom Savićevićem mirno slušali kako stadion u Maksimiru poziva na ubistvo 33% Vaših sugrađana, i svih Srba ma gdje oni živjeli. Ali ubiti Srbina je trend, kao “Black friday” ili žurke u bikiniju”, dodao je Knežević.

Smatra da bi u slučaju da su skandirali: ”Ubij foku” ili “Ubij flamingosa”, sigurno u ime crnogorskog “ekološkog” sektora u znak nelagode makar prebacio desnu na lijevu nogu, a poslije utakmice iskazali i “kontrolisanu dozu protesta” zbog sudbine jadnih foka i flamingosa.

“Možda sljedeći put na Maksimiru ili Poljudu, ko zna, u poluvremenu radi zabave pučanstva, zbilja i dovedu živog i vezanog Srbina, koga će maljem ubiti na centru uz neku prigodnu Tompsonovu pjesmu. I dok gospodine Milatoviću preko lovćenske vile tražite oproštaj za Dubrovnik, da li su Vam sinoć u toku utakmice sa Vama najdražim susjedom, bar jedan sekund pali na pamet oni srpski i crnogorski mučenici iz Lore? Da li znate koliko ih je zvjerski mučeno i ubijeno u tom logoru? Znate li njihova imena? Smijete li pitati Andreja Plenkovića da li će lijepa njihova, a izgleda i Vaša Hrvatska, obeštetiti porodice stradalnika iz nikšićko šavničke grupe”, poručio je Knežević u otvorenom pismu.

Dalje je istakao da Milatović ništa od ovog ne zna i ne smije, jer naša politika prema Hrvatskoj, kako je rekao, zasnovana je na principu “dubokog grla”, i izgleda da nema toga što nismo spremni progutati u znak dobrosusjedskih odnosa, da bi nam i pokojni Sekula Drljević pozavidio.

“I na kraju, gospodine Milatoviću, pošto Vas je Zoran Milanović podučavao Njegošu, ja ću Matiji Bećkoviću, bez ikakve iluzije da ću išta promijeniti: “Moja Crna i sve crnja Goro Nema većeg besmisla i žrtve Nego tvoje za zavjet zaludnji Strašno li je što te više nema A još strašnije što i sad postojiš.” I sve dok je namijenjeno nama, a ne Vama, blago nama s Vama! Ojha “, zaključio je Milan Knežević.

Politika

Pejović: Dinamiku evropskog puta kritikuju oni koji su zatvorili svega tri poglavlja

Da je Crna Gora danas zemlja koja je najbliža punopravnom članstvu u EU tvrde svi relevantni faktori za proces proširenja, uključujući i evropsku komesarku Martu Kos, ocijenio je Boris Pejović, generalni sekretar Pokreta Evropa sad i potpredsjednik Skupštine.

“Međutim, očigledno ni činjenica da je do sada aktuelna Vlada zatvorila više pregovaračkih poglavlja od svih prethodnih zajedno, ne demotiviše određene političke partije iz opozicije, te njima bliske analitičare i lobiste da nameću utisak kako ipak nije onako kako svi zaključujemo na osnovu egzaktnih činjenica i izjava evropskih zvaničnika”, kazao je Pejović.

Danas, dinamiku evropskog puta kritikuju oni koji su, kako je dodao, zatvorili svega tri pregovaračka poglavlja dok su bili na vlasti u više mandata, uključujući i period nakon 2020. godine i formiranje 43. Vlade, koja je sačinjena i podržana od današnje opozicije da navodno deblokira evropski put, a dobili smo “potpunu paralizu institucija”.

“Dok sa jedne strane imamo infantilan pokušaj da se relativizuje realnost, sa druge strane očekuje se da do kraja godine Crna Gora zatvori još pet pregovaračkih poglavlja”, zaključio je Pejović.