Politika

Spajić: Nijedan euro iz emisije obveznica neće biti iskorišćen na plate i penzije

Premijer Milojko Spajić poručio je da nijedan euro iz jučerašnje emisije obveznica neće biti iskorišćen na tekuću potrošnju – plate i penzije, već isključivo na vraćanje starih dugova i potencijalno za kapitalne investicije. Potražnja za obveznicama oslikala je stabilnost Crne Gore, ocijenio je ministar finansija Novica Vuković.

Premijer je, na konferenciji za medije, istakao da je jedina relavantna kamatna stopa 5,88 odsto.

“Percepcija prosječnog investitora je da je Crna Gora mnogo jača nego kreditni rejting B. Oni kupuju obveznicu za sedam godina, oni znaju šta rade, ukoliko se ovako nastave ministar Novica Vuković će biti najbolji ministar u istoriji Crne Gore. Moj duboki naklon”, dodao je Spajić.

Istakao je da sada imamo potražnju za obveznicama od pet milijardi.

“Crna Gora je od juče zvančno na indeksu J.P. Morgan”, naglasio je premijer.

Da je zaduženje bilo u eurima, dodao je, kamatna stopa bi bila 6,4-6,5 odsto. Ovako je, u dolarima, smanjena, istakao je premijer.

“MMF je za ovu godinu projektovao da ćemo se zaduživati 7,5-8 odsto, nijesu nam vjerovali da će biti ispod sedam odsto. Ne da je bilo ispod sedam, nego ispod šest odsto.. čak ni države iz regiona, sa kreditnim rejtingom, nemaju takav kreditni diferencijal”, kazao je Spajić na konferenciji.

Novac će, kako je istakao, biti isključivo iskorišćen u svrhu vraćanja starih kredita i kapitalnih investicija.

“Nijedan euro iz ove emisije obveznica neće biti iskorišćen na tekuću potrošnju – plate, penzije, već isključivo na vraćanje starih dugova i potencijalno za kapitalne investicije”, dodao je premijer.

Ukazao je da se prethodnih dana svjedočilo senzacionalističkim medijskim natpisima o emisiji

“Prkosili su svim pravilima londonske berze, koja nalažu da transakcija nije javna dok se ne završi čitav proces, kada ta obveznica može slobodno da se trguje na berzi i da svi njeni detalji postaju dostupni svima. Uprkos tome, pojedini mediji i kvazi analitičari nijesu prestajali da bombarduju javnost sa špekulacijama, poluistinama i lažnim informacijama”, rekao je premijer i pozvao medije da pažljivije i preciznije izvještavaju.

“Zamolio bih vas da u budućnosti to više ne radite, pozovite Ministarstvo finansija, Vladu, pokušaćemo da vam objasnimo…”, dodao je.

Spajić je, na pitanje novinara, pojasnio proces zaduženja:

“Oni su nam dali novac za sedam godina, nakon sedam godina, mi vraćamo novac njima, nadoknada za korišćnje tog novca je 5,88 odsto i to nije trošak, kamata je nadoknada investitorima. Sada je Euribor pozitivan, sada je kreditni diferencija ispod 0,2 odsto, što je stvarno veliki rezultat.”

Crna Gora će, dodao je, u sljedeće tri godine imati po pola milijarde starih kredita da vraća.

“Crna Gora će svake godine ići na tržište obveznica, to je sasvim normalno. Nijedan država na svijetu nama nula duga po BDP-u, to ne treba da bude target nikada, naš dug treba da bude ispod 60 odsto i to je najbitnija informacija, nama je sad dug nešto iznad 60 odsto, 2020. godine je bio preko 100 odsto”, rekao je premijer.

Na pitanje o poređenju sa Zaduženjem Hrvatske, koje je takođe juče obavljeno, predsjednik crnogorske vlade je rekao:

“Hrvatska ima investicioni kreditni rejting koji omogućava najvećim svjetskim investitorima da investiraju stotine miliona. Mi smo šest stupnjeva ispod hrvatskog kreditnog rejtinga. To sve je pokazatelj da je Crna Gora imala nestabilan kreditni rejting, koji je sada poboljšan. Naš dug po BDP-u će ostati isti ili će se smanjivati, za razliku od ranijih vremena, kada se dug sa 40-50 odsto povećao na 90-100 odsto… To će se sve vrlo brzo reflektovati po kreditnim rejtinzima”, poručio je Spajić.

Na pitanje o uslovima hedžinga i da li je on urađen na berzi, premijer je odgovorio da se on nikad ne radi na berzi.

“Ako nađete hedžing aranžman koji je urađen na berzi, ja vam dajem milion koji nemam. On je urađen u poluproizvodu koji nas dovodi do finalnog. On je potpuno transparentan i biće javno objavljen. Ne postoji trošak za hedžing.”

Kamatna stopa, dodao je, neće biti veća.

“Ulovili smo trenutak koji je jako povoljan za nas”, odgovorio je predsjednik Vlade na pitanje novinara.

Istakao je da vjeruje da će tekuću potrošnju do kraja godine uspjeti da pokriju iz prihoda.

Podsjetimo, Vlada Crne Gore zadužila se juče 750 miliona dolara na međunarodnom tržištu emitovanjem državnih obveznica. Zaduženje je u dolarima, a planira se hedžing angažman kojim bi se država zaštitila od valutnog rizika.

Tražnja za obveznicama je bila 4,75 milijardi dolara.

Slične teme:Crna gora milojko spajić zaduženje

Sledeće

Mandić: Cetinje nije toliko protiv mene kao što se priča

Ne propustite

Krvavac: Neistinite vijesti povodom emitovanja obveznica pale su u vodu

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Knežević: Izlazak DNP-a iz parlamentarne većine doveo bi do rekonstrukcije Vlade

Lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević izjavio je u intervjuu za Novosti da se evropski put Crne Gore danas, paradoksalno, prelama preko pitanja fekalne infrastrukture, uz poruku da se opština Zeta pritiska da preuzme teret problema koje nije sama stvorila.

Knežević je, slikovitim poređenjem, naveo da mu je objašnjeno kako Zeta treba da bude „dobrovoljac“ i prihvati izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda na svojoj teritoriji, iako su, kako tvrdi, problemi sa kanalizacionom mrežom nastali u Podgorici.

On je naglasio da, prema njegovim saznanjima, ne postoji primjer u svijetu da jedna opština gradi kolektor na teritoriji druge, naročito uz ignorisanje referendumskog izjašnjavanja građana, gdje je 98,5 odsto stanovnika Zete glasalo protiv izgradnje tog postrojenja.

“Niko u Zeti nema ništa protiv kolektora, ali na teritoriji Podgorice. Svi smo protiv toga da Zeta postane septička jama glavnog grada, a da nas pritom ubjeđuju kako je to za naše dobro”, rekao je Knežević, dodajući da se, po njegovim riječima, javnost dovodi u zabludu tvrdnjama da od tog projekta zavisi zatvaranje pregovaračkog poglavlja 27 sa Evropskom unijom.

Prema njegovim riječima, evropske integracije Crne Gore ne koče zahtjevi za ostvarivanje osnovnih identitetskih prava, već organizovani kriminal i korupcija, zbog čega, kako smatra, poglavlja 23 i 24 do sada nijesu zatvorena.

“Ne mogu me optužiti da kočim evropski put zato što tražim da većinski jezik bude službeni ili da imamo još jednu zastavu. To su elementarna prava koja su zemlje poput Francuske i Njemačke definisale još u 18. i 19. vijeku”, naveo je Knežević, dovodeći u pitanje postojeća ustavna rješenja u Crnoj Gori kada je riječ o jeziku.

Knežević je kazao da pitanje izgradnje kolektora u Botunu potresa i vlast u Podgorici i Vladu Crne Gore, te najavio da će predstavnici DNP-a u Vladi pokrenuti inicijative koje se tiču identitetskih pitanja. To, kako je rekao, podrazumijeva ustavne promjene u cilju normiranja srpskog jezika kao službenog, izmjene zakona o državljanstvu, kao i promjene propisa o državnim simbolima kako bi trobojka bila proglašena narodnom zastavom.

“Srpski jezik, dvojno državljanstvo, trobojka i razgovor sa građanima Botuna mnogo su manje od onoga što Hrvatska traži od Crne Gore, a što joj se, kako vidimo, nesebično daje”, poručio je Knežević.

On je dodao da izlazak DNP-a iz parlamentarne većine ne bi ugrozio njen opstanak, ali bi, kako smatra, suštinski promijenio političke odnose.

“U slučaju izlaska iz parlamentarne većine formalno i dalje postoji većina, ali suštinski više ništa ne bi bilo isto, jer će neminovno doći do polarizacije političke scene koja može u jednom trenutku rezultirati i rekonstrukcijom Vlade. Crna Gora je jedina država čija opozicija ne želi vanredne izbore kako bi došla na vlast, već kroz rekonstrukciju pokušava da uđe u nju”, naveo je Knežević.

Govoreći o odnosima unutar koalicionog saveza, Knežević je istakao da su Andrija Mandić i on gotovo deceniju i po na čelu zajedničkog političkog projekta, te da njihove razlike ne mogu ugroziti lične i političke odnose.

On je kritikovao aktuelnu spoljnu politiku Crne Gore, navodeći da je ona u velikoj mjeri nastavak politike bivšeg režima DPS-a, uključujući sankcije Rusiji i negativan odnos prema Republici Srpskoj. Takođe je naveo da Kosovo ostaje saveznik Podgorice sve dok, kako je rekao, predstavnici srpskog naroda ne budu imali značajniju ulogu u budućim vladama.

Knežević se osvrnuo i na reakcije dijela javnosti povodom njegovog privatnog boravka u Beogradu, ocijenivši da se od toga prave političke konstrukcije, dok se, kako tvrdi, kontakti drugih političara sa regionalnim liderima predstavljaju kao legitimni i poželjni.

Komentarišući odnose sa Hrvatskom, Knežević je rekao da je Crna Gora odlučila da ispuni sve zahtjeve koje Zagreb postavi.

” Ne mogu oni tražiti koliko mi možemo davati”, rekao je Knežević, dodajući da smatra da se pritisci na Srpsku pravoslavnu crkvu u regionu nastavljaju kao dio dugotrajnog istorijskog kontinuiteta.

Knežević je poručio da se zalaže za to da Srbi u Crnoj Gori ne budu samo formalno zastupljeni, već da stvarno odlučuju o svojoj političkoj i društvenoj budućnosti.

Izvor: Večernje Novosti

Politika

Mujović: Nema prekida radova u Botunu

Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović kazao je za Televiziju Crne Gore da neće biti izmjene lokacije, kao ni prekida radova u Botunu.

Kako je istakao, određene inicijative i stavovi su već pokrenuti, ali njegov lični i ranije jasno saopšten stav ostaje nepromijenjen. Prema njegovim riječima, radovi na postrojenju su već započeti i taj proces se mora dovesti do kraja.

“Oni su pokrenuli neke stavke, ali ja zaista nisam mogao da kažem ništa drugačije u odnosu na stav koji je već dobro poznat. Postrojenje je započeto, radovi su u toku i moramo ići u tom pravcu. Ono se mora izgraditi iz brojnih razloga”, kazao je Mujović.

Gradonačelnik je dodao da je spreman na razgovor sa lokalnom zajednicom, ukoliko za to postoji spremnost i razumijevanje obje strane.

“Volio bih, ukoliko je to moguće i koliko je to njima prihvatljivo, da razgovaramo o realnim stvarima – o pitanjima koja se tiču lokalne zajednice, kako bismo pomogli Botun, ali i cijelu Zetu, i to zajednički, kao Vlada i kao Glavni grad”, naglasio je Mujović.

Posebno je istakao značaj što skorijeg pokretanja procesa sanacije crvenog mulja.

Politika

Mještani Zete danas organizuju protest ispred zgrade Glavnog grada

Arhiva

Predsjednik Demokratske narode partije (DNP) Milan Knežević, najavio je protest ispred zgrade Glavnog grada koji je planiran da počne u 11 sati. Knežević je u pozivu naveo da protest se organizuje kako bi se gradskoj vlasti uručila odluka SO Zeta kojom se zabranjuje gradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu.

Nezadovoljni građani Botuna i Zete, na čelu sa predsjednikom Demokratske narodne partije (DNP), zakazali su za danas protest ispred zgrade Glavnog grada, kako bi gradskoj vlasti uručili odluku koju je juče donijela Skupština opštine Zeta, kojom se zabranjuje izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu.

Protest je zakazan za 11 časova.

Podsjećamo, mještani Botuna i Zete protestuju zbog početka realizacije projekta postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.

Oni su već izražavali svoj bunt blokadom saobraćajnica u Podgorici i Zeti.