Priroda i društvo

Sve više nelegalnih deponija

Sve je više nelegalnih deponija, a sve manje planova za rješavanje dugogodišnjih problema.

Sve je više nelegalnih deponija, a sve manje planova za rješavanje dugogodišnjih problema. Ekolozi upozoravaju da je vrijeme da država pooštri kazne, ali istovremeno i podstakne građane da recikliraju.

“Gdje god smo našli pogodno mjesto da bacimo otpad mi smo bacali” kazao je Milorad Mitrović iz Ekološkog društva Breznica.

Ove riječi prikazuju odnos pojedinca prema prirodi, a da je stanje zabrinjavajuće, saglasni su i nadležni i civilni sektor. Prema posljednjem izvještaju, u Crnoj Gori je registrovano oko 400 nelegalnih odlagališta otpada koja su veliko opterećenje za komunalna preduzeća u finansijskom, kadrovskom i tehničkom smislu.

“To je jedan proces koji se nažalost ne zaustavlja koliko god da djelujete uvijek se javljaju nažalost nove lokacije sa neuređenim odlagalištima”, kazala je Ružica Brnović iz Ministarstva ekologije.

Ukoliko mislimo da ispunimo obaveze i zatvorimo poglavlje 27 moramo uraditi više, jer uveliko kasnimo, kažu u civilnom sektoru. Zato su nam potrebna trajna rješenja.

“Važno je da se izvrši reforma u sistemu obrazovanja i u kaznenoj politici kako se ove stvari ne bi dešavale”, smatra građanski i ekološki aktivista Vuk Vujisić.

“Kad nam svijest bude ležala u novčaniku mislim da ćemo se drugačije ophoditi”, dodaje Brnović.

Potrebno je, kažu, ojačati komunalnu infrastrukturu, okrenuti se reciklaži i sistemu produžene odgovornosti za proizvođača.
“A to znači da ambalaža koja dolazi u cg da se mora naplaćivati od proizvođača ili uvoznika a deponije se moraju napraviti prema standardima evropskim”, pojašnjava Mitrović.

“Moramo mnogo više ulagati u reciklažu podstaći građane da recikliraju a da bi se to desilo službe lokalne samouprave moraju podstaći to”, kazao je Vujisić.

Ekološko društvo “Zeleni korak” iz Ulcinja priprema program rješavanja otpada za period 2023 – 2030.

“Ukolko se to bude prihvatilo od strane državnih institucija a to moraju da budu uključeni svi, onda se možemo negdje za sedam osam godina približiti evropskim standardima što se otpada tiče i opravdati atribut ekološka država”, kazao je Dželal Hodžić iz Ekološkog društva “Zeleni korak”.

Dok jedni nude rješenja, drugi ga još nemaju.

“Nikšić je jedina opština u Crnoj Gori koja nema plan upravljanja otpadom. Na osnovu tog plana treba da se započeti proces dovrši da dobijemo sanitarnu deponiju gdje ćemo imati razvrstavanje otpada selektivno prikupljanje otpada”, saopštio je Miodrag Karadžić iz Društva mladih ekologa Nikšiča.

Osim u Nikšiću, nova sanitarna deponija biće i u Bijelom Polju, kažu u Ministarstvu. Najavljuju i pojačan inspekcijski nadzor čime će državnim komunalnim inspektorima biti omogućeno da kontrolišu sprovođenje lokalnih planova upravljanja otpadom koji su obaveza svake opštine.

Sledeće

Sjutra besplatno testiranje na HIV i hepatitis B i C

Ne propustite

Počeo Božićni post

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Priroda i društvo

Danas na snazi crveni meteo-alarm: Olujni vjetar, temperatura do 10 stepeni

U Crnoj Gori danas je, kao upozorenje na jak vjetar, na snazi crveni i narandžasti meteo alarm.

Oblačno, vjetrovito i hladno, ponegdje sa slabim padavinama, u većini kontinentalnih predjela uz slab snijeg i susnježicu, a na primorju kišu. Više izgleda za padavine u istočnim predjelima. Vjetar sjeverni i sjeveroistočni, pojačan do jak, na udare olujne jačine. Najviša dnevna temperatura vazduha od -6 do 10 stepeni.

U Podgorici oblačno i vjetrovito, ujutru ili prijepodne moguće uz malo kiše. Vjetar sjeveroistočni, pojačan i jak, na udare i olujni. Jutarnja temperatura vazduha oko 5, najviša dnevna 7 stepeni.

Priroda i društvo

Tri razloga zbog kojih je predloženi Zakon o igrama na sreću neodrživ

Usvajanje Predloga novog Zakona o igrama na sreću u Crnoj Gori, najblaže rečeno, realizovano je iza leđa samih priređivača, a sadržaj tako usvojenog dokumenta izazvao je opravdano nezadovoljstvo kod priređivača i stručnjaka za zakonodavni proces.

Nekoliko je ključnih problema sa ovim predlogom Zakona.

1) Netransparentnost

Transparentnost i javnost bi trebalo da su temeljni princip svakog zakonodavnog procesa, a u slučaju procesa usvajanja predloga Zakona o igrama na sreću, oni su u potpunosti izostali.

Konkretno, predlog Zakona usvojen je bez objave izvještaja sa javne rasprave u zakonom predviđenom roku od 15 dana.

Obećane dodatne konsultacije sa priređivačima i medijima ostale su samo na riječima.

2) Diskriminacija i nedoslednost

Predloženi Zakon donosi nova, veoma rigorozna, i što je možda i važnije, apsolutno nedosledna ograničenja u oglašavanju igara na sreću. Digitalni oglašivači su posebno pogođeni – favorizuju se određeni kanali, dok se ostalima praktično zatvaraju vrata. Ovo je direktan udar na slobodu oglašavanja, izražavanja i preduzetništva, i to u državi koja kao svoj najviši spoljnopolitički prioritet navodi učlanjenje u EU.

Kako opravdati ovakve zabrane ako za njih ne postoji jasno, proporcionalno i razumno obrazloženje? Iz ugla prava EU, odgovor ne postoji – riječ je o čistoj diskriminaciji.

3) Uvođenje dvostrukog oporezivanja raj za crno tržište

Mnogo više od samog povećanja naknada zabrinjava pojava faktičkog dvostrukog oporezivanja, jer se planira uvođenje startnih naknada od 1.000 eura za kladionice i 3.000 eura za automate.

Još jedan ključni problem je planirana promjena obračuna gubitaka. Do sada su priređivači mogli gubitke na pojedinim uplatnim mjestima iskoristiti za smanjenje ukupne poreske osnovice. Novi zakon predviđa da se gubici više ne računaju, čime se ista povećava za varijabilne naknade, sada predložene na 15% umjesto dosadašnjih 10%. Ne treba biti ekonomski ekspert pa uvidjeti da ovakve mjere vode do neodrživih uslova za poslovanje, gašenja legalnih priređivača, rasta sivog tržišta i, naravno, ma koliko se paradoksalnim činilo, pada nivoa budžetskih priliva s protokom vremena.

Zainteresovana i stručna javnost apeluje na Vladu da hitno preispita i koriguje ovaj predlog zakona, uključi sve relevantne strane u dijalog i uskladi zakonske odredbe sa međunarodnim standardima i praksama koje štite prava i interese kako priređivača, tako i korisnika igara na sreću.

Izvor: Montenegro Bet

Priroda i društvo

Dodijeljene 22 stipendije za doktorska istraživanja

Doktorandima Univerziteta Crne Gore dodijeljene su 22 od ukupno 30 stipendija izvrsnosti za doktorska istraživanja koje dodjeljuje Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore, čime je dodatno potvrđen kvalitet njihovog naučnoistraživačkog rada, saopštno je iz UCG.

Dobitnici su doktorandi Građevinskog fakulteta, Ivana Drobnjak, Milena Ostojić, Petar Subotić, Vasilije Bojović, Mladen Muhadinović i Teodora Popović, Mašinskog fakulteta, Mina Šibalić, Marko Mumović i Aleksandar Tomović, zatim Prirodno-matematičkog fakulteta, Stefan Šćepanović i Marina Šoškić, Medicinskog falkulteta, Tijana Rakonjac i Milovan Roganović, Elektrotehničkog fakulteta, Aldin Kajević i Miloš Jelovac, Fakulteta za turizam i hotelijerstvo, Savica Vujičić i Milica Mitrović, Fakulteta političkih nauka, Buda Methadžović, Ekonomskog fakulteta, Tanja Mirotić, Instituta za interdisciplinarne i multidisciplinarne studije, Sara Lukovac, Pomorskog fakulteta Kotor, Nemanja Pudar, te Biotehničkog fakulteta, Anđela Ljujić.

“Programom stipendija izvrsnosti Ministarstvo podržava mlade istraživače u ranoj fazi karijere, podstičući ih da se posvete naučnoistraživačkom radu. Dodjela stipendija omogućava finansijsku podršku mladim istraživačima za realizaciju njihovih doktorskih istraživanja u ključnim prioritetnim oblastima”, piše u saopštenju UCG.