Politika

Skupština usvojila Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu i logorima Dahauu i Mauthauzenu

Skupština Crne Gore usvojila je Rezoluciju o genocidu u sistemu logora Jasenovac, Dahau i Mauthauzen.

Glasala su 42 poslanika, 41 za, jedan protiv, uzdržanih nije bilo.

Kao predlagač, čelnik parlamenta Andrija Mandić rekao je da sa ponosom može da kaže da je Crna Gora prva država na planeti koja se na ovakav način odnijela prema Jasenovcu.

“Ovo je rezultat naše ideje i našeg dogovora. Niko se nije miješao sa strane”, rekao je Mandić.

Predlog rezolucije potpisala su 43 poslanika parlamentarne većine. Ranije danas, poslanici su sa 42 glasa za usvojili predlog pa je Skupština prihvatila da se raspravlja o Rezoluciji o genocidu u Jasenovcu. Održana je vanredna sjednica Kolegijuma predsjednika Skupštine. Takođe, predlog Rezolucije o genocidu u Jasenovcu prošao je Odbor za ljudska prava i slobode. Sedam glasova je bilo za.

Amandmani na rezoluciju koje je predao Vladimir Dobričanin (UCG) nijesu prihvaćeni na plenarnoj sjednici.

“Ovo je ono što treba da bude osnova na kojoj će se zidati bolja i poštenija Crna Gora”

Oko 18 časova, završena je rasprava, odbori su razmatrali amandmane a nakon toga je planirano glasanje.

U završnoj riječi, predsjednik parlamenta Andrija Mandić, kao predlagač, rekao je da će Crna Gora biti prva država koja je usvojila rezoluciju o genocidu u Jasenovcu. On je naveo, komentarišući napade na poslanike PES-a, da prosto ne vjeruje da oni kojima su glavni akteri bili heroji Skaj komunikacije, Radoje Zvicer i Neno Kaluđerović, danas napadaju grupu čestitih poslanika.

“Danas radimo veliku stvar glasajući za ovu rezoluciju. Pomjerićemo Crnu Goru korak naprijed od onog dna, gdje su nas doveli ovi koji su zarobili državu vezama sa organizovanim kriminalom. Vidjeli ste gdje su završili bivši čelnici pravosuđa”, rekao je Mandić.

On je naveo da su se i prije 1918. godine u Crnoj Gori na Vidovdan donošene važne odluke. Rekao je da našoj generaciji, koja se ne bavi švercom, pripala čast da pomjeri Crnu Goru korak naprijed.

“Uz sve povike koje saopštava opozicija, ali parlament je takav, uz sve proteste, moram reći “Vidovdane, moj očinji vide”, ovo je ono što treba da bude osnova na kojoj će se zidati bolja i poštenija Crna Gora, pa kako god ko o tome misli. Ovo je većinska Crna Gora. Živjela Crna Gora”, rekao je Mandić.

Mandić: Postoje žrtve koje su stradale na pravdi Boga

Mandić je u svom govoru tokom sjednice, govoreći o pomenutoj rezoluciji, kazao da postoje žrtve koje su stradale na pravdi Boga.

Takođe je poručio je da će njegov koalicioni partner Milan Knežević predložiti amandman po kome će se predlog zvati “Rezolucija o genocidu u logorima sistema Jasenovac, Dahau i Mauthauzen”.

“Mi vjerujemo da će Rezolucija biti usvojena. Grijeh je zaboraviti na žrtve i na njihovu istinu i kada ih više nema. Njihov glas je glas kulture sjećanja svakog slobodnog i odgovornog društva”, poručio je on.

Prema njegovim riječima, Rezolucija nije tu da sudi, već da se bolje razumije saznanje da je zlo samo zlo, bez obzira ko ga je počinio.

“Ova rezolucija može doprinijeti samo većoj toleranciji. Za koaliciju ZBCG i srpski narod jako važna Rezolucija o genocidu u Jasenovcu. To je poziv na sjećanje. Kada pogledamo unazad vidimo da nema bezgrešnih i nevinih. Ne zaboraviti, znači sjećati se”, poručio je Mandić.

Poručio je da na ovaj način žele da pošalju poruku poštovanja prema precima.

“Ova Rezolucija nije ni na štetu, ali jeste na korist. Crna Gora će biti prva zemlja na svijetu koja je usvojila Rezoluciju o Jasenovcu i osudila taj genocid. Prilivegija ovog parlamenta je danas na Vidovdan da usvoji ovu rezoluciju”, naveo je Mandić.

Mandić je takođe poručio da usvojenom rezolucijom žele da pošalju poruku o složnoj, pomirenoj i srećnoj Crnoj Gori.

“Ne želim niko da ovu rezoluciju zloupotrijebi i ne želim da vrijeđamo ikoga”, zaključio je predsjednik Skupštine.

Slične teme:andrija mandić Crna gora rezolucija genocida u jasenovcu skupština crne gore

Sledeće

Spajić otkazao premijerski sat

Ne propustite

Pejović: IBAR kruna našeg rada; Nedović: Imaćemo pristup 400 miliona eura od naših evropskih partnera

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Vuković u Vašingtonu potpisao ugovore vrijedne 58 milione eura

Ministar finansija Novica Vuković potpisao je u Vašingtonu dva strateški izuzetno važna ugovora sa Svjetskom bankom, ukupne vrijednosti 58 miliona eura, čime Crna Gora dodatno učvršćuje kurs ka održivom razvoju, jačanju institucija i ubrzanju evropske integracije.

Ovi projekti predstavljaju konkretan rezultat aktivne i odgovorne politike Ministarstva finansija (MF), koje, kroz međunarodna partnerstva, obezbjeđuje finansijsku i ekspertsku podršku za ključne razvojne prioritete države.

“Najveći dio sredstava, 40 miliona eura, biće usmjeren na sveobuhvatnu modernizaciju sistema upravljanja otpadom, uključujući izgradnju Regionalnog centra u Nikšiću, kao i razvoj savremenih sistema za selekciju, reciklažu i kompostiranje. Ovaj projekat ima direktan značaj za ispunjavanje obaveza iz pregovaračkog poglavlja 27 – Životna sredina i klimatske promjene”, naveli su iz MF-a.

Istovremeno, projekat „Šume Crne Gore za zajednički prosperitet“, vrijedan 18 miliona eura, donosi snažan razvojni impuls sektoru šumarstva, kroz održivo upravljanje resursima, jačanje drvne industrije i unapređenje ekonomskih prilika u ruralnim područjima. Projekat je u potpunosti usklađen sa evropskim standardima i doprinosi ispunjavanju obaveza iz Programa pristupanja Evropskoj uniji.

“Zaključenje ovih aranžmana potvrđuje jasnu opredijeljenost Vlade da, uz snažnu podršku Ministarstva finansija, ubrzano sprovodi reforme koje vode ka zatvaranju pregovaračkih poglavlja i punopravnom članstvu u Evropskoj uniji”, kazali su iz MF-a.

Kako su istakli, ove investicije nijesu samo ulaganja u infrastrukturu, one predstavljaju ulaganje u jače institucije, konkurentniju ekonomiju i bolji kvalitet života građana. Istovremeno, one potvrđuju da Crna Gora ima kapacitet i političku volju da sprovodi zahtjevne reforme i odgovori na standarde Evropske unije.

“Ministarstvo finansija nastavlja da bude ključni stub ekonomskog razvoja države, kroz proaktivnu politiku koja povezuje finansijsku stabilnost, razvojne projekte i strateške ciljeve evropske integracije”, navodi se u saopštenju.

Politika

Zašto inicijativa o povlačenju priznanja Kosova nema smisla?

Autor: Vladimir Jovanović

Inicijativa o povlačenju priznanja Kosova koju ponovo aktuelizuje Milan Knežević djeluje na prvi pogled kao snažna politička poruka, ali u suštini otvara niz nelogičnosti, kontradikcija i političkih paradoksa, kako na regionalnom, tako i na unutrašnjem planu.

Prije svega, takva inicijativa zanemaruje realnost političkog života Srba na Kosovu. A ta realnost se zove Srpska lista. Ova politička organizacija, koja je prošla put od građanske inicijative (2013) do dominantne političke stranke među Srbima na Kosovu, aktivno učestvuje u institucijama kosovskog sistema: od lokalnih samouprava do parlamenta i vlade.

Ono što dodatno komplikuje narativ povlačenja priznanja Kosova jeste činjenica da Srpska lista uživa snažnu političku i logističku podršku iz Beograda, prije svega od Aleksandra Vučića i njegove Srpske napredne stranke. Drugim riječima, zvanična politika Srbije, iako ne priznaje nezavisnost Kosova aktivno učestvuje u političkom sistemu Kosova kroz Srpsku listu.

Tu dolazimo do ključne kontradikcije u Kneževićevoj inicijativi.

Ako je problem u priznanju Kosova kao države, kako onda nije problem učešće Srba u institucijama te iste države? Ako je Kosovo “takozvana država”, zašto je prihvatljivo da srpski politički predstavnici budu ministri, poslanici i potpredsjednici skupštine u tom sistemu?

Ova nedosljednost postaje još izraženija kada se Kneževićeva politika uporedi sa njegovim odnosom prema Beogradu. Naime, Knežević je nedavno javno podržao Aleksandra Vučića na lokalnim izborima u Srbiji. Time je implicitno podržao i ukupnu političku strategiju Srbije prema Kosovu, uključujući i djelovanje Srpske liste.

To otvara legitimnu dilemu:

Da li Knežević ovom inicijativom zapravo kritikuje politiku Beograda i indirektno dovodi u pitanje legitimitet Srpske liste?
Ili je riječ o političkom manevru usmjerenom ka biračkom tijelu, bez stvarne dosljednosti i strateške dubine?

Jer ako bi bio dosljedan, Knežević bi morao jasno reći da je i učešće Srpske liste u kosovskim institucijama sporno. Međutim, takav stav izostaje. Naprotiv, njegova ranija podrška Vučiću sugeriše da prihvata model “djelovanja iznutra” — odnosno borbe za interese Srba kroz institucije tkz.Kosova.

Zbog toga inicijativa o povlačenju priznanja u Crnoj Gori djeluje više kao politički signal nego kao realna politika. Ona ne nudi rješenje nijednog konkretnog problema: ni položaja Srba na Kosovu, ni regionalne stabilnosti, niti spoljnopolitičkog položaja Crne Gore.

Na kraju, postavlja se suštinsko pitanje smisla: ako i Srbija, koja najviše osporava kosovsku nezavisnost, učestvuje u tom sistemu kroz Srpsku listu, kakav bi efekat imalo povlačenje priznanja od strane Crne Gore?

Politika

Knežević: Ulazak DNP-a u Vladu samo odložio inicijativu o povlačenju priznanja Kosova

Lider DNP-a Milan Knežević tvrdi da očekuje podršku od svojih koalicionih partnera, na čelu sa NSD-o, ali i od Pokreta Evropa sad na najavljenu inicijativu o povlačenju priznanja Kosova.

“Očekujem da će dati podršku ovoj našoj inicijativi. Podsjetiću vas da je prapočetak ove inicijative bio u Skupštini opštine Zeta, gdje vršimo vlast zajedno sa našim koalicionim partnerima iz Nove srpske demokratije i Pokreta za promjene. I tada je već bila formirana većina, ali smo nakon ulaska u Vladu i dogovora da kroz koalicioni sporazum ne potenciramo teme koje bi mogle da dijele društvo, a navodno je to bila jedna od tema, dogovorili se da kroz jedan razgovor i dijalog stvorimo institucionalne preduslove kako bi moglo da se normira i rješenje vezano za zastavu i za državljanstvo i da srpski jezik postane službeni”, kazao je Knežević za Euronews Montenegro.

Ali svakako, kaže, da “otvorimo pitanje oko priznanja takozvane države Kosovo, jer je i sam tadašnji premijer Duško Marković tada saopštio da je preko 75% građana bilo protiv priznanja takozvane države Kosovo.”

“Tako da će ta prva inicijativa biti sigurno u Skupštini opštine Zeta. Sinoć je održana sjednica odborničkog kluba u Zeti i vjerujem da ćemo dobiti podršku naših koalicionih partnera iz Nove srpske demokratije. Zatim ćemo krenuti sa svim lokalnim samoupravama i skupštinama gdje participiramo u vlasti da bi konačno završili sa rezolucijom u Skupštini Crne Gore u kojoj bi obavezali Vladu da povuče ovu odluku koja je donesena 2008. godine. Tako da, smatramo da se radi o jednoj kontinuiranoj principijelnoj politici koja nema nikakve veze ni sa kakvim predizbornim aktivnostima jer su izbori 2027. godine i da smo htjeli sa bilo čim da manipulišemo mogli smo to da uradimo u maju sljedeće godine, ali naprosto nakon odbijanja da se na dnevni red uvrsti naša inicijativa vezana za državne simbole i da trobojka postane narodna zastava normirana u zakonu, shvatili smo da premijer Spajić ne želi nikakav dogovor”, naveo je on.