Potpredsjednik Skupštine Crne Gore Boris Pejović kritikovao je bivšeg predsjednika države Mila Đukanovića, navodeći da je tokom političke karijere mijenjao ideološke i nacionalističke pozicije, ali da je ostao dosljedan u stavovima o ekonomskoj politici. Pejović je na Fejsbuku podijelio Đukanovićeve izjave iz 2014, 2022. i 2026. godine, koje se odnose na povećanje zarada i ekonomske programe.

Pejović je ocijenio da je Đukanović, kojeg naziva „pobjednikom tranzicije“, tokom višedecenijske političke karijere mijenjao stavove, dok je u ekonomskoj politici, kako smatra, ostao konzistentan.

„Pobjednik tranzicije za čije vrijeme vlasti je preko 100 hiljada crnogorskih državljana napustilo našu zemlju i koji je promijenio više ideoloških i nacionalističkih pozicija od početka devedesetih do danas, konzistentan je samo u ekonomskoj politici“, naveo je Pejović.

Pejović je, uz objavu, podijelio tri Đukanovićeve izjave iz različitih perioda, ukazujući na njegove kritike povećanja zarada i ekonomskih programa.

Foto FB Boris Pejović

Prema toj objavi, Đukanović je 2014. godine poručio da je „neodgovorno povećati plate“, dok je 2022. godine ocijenio da je „Program Evropa sad otežao poziciju svake buduće Vlade“.

Pejović je izdvojio i Đukanovićevu izjavu iz 2026. godine, u kojoj je naveo da je „Euro model obrazac neodgovorne populističke politike koja, nažalost, danas dominira u zapadnoj hemisferi“.

Podsjećamo, Đukanović je u intervjuu za Pobjedu komentarisao Euro model.

“Euro model je obrazac neodgovorne populističke politike koja, nažalost, danas dominira u zapadnoj hemisferi globalne političke scene. Može se slobodno reći i da to nije politika, nego prizemno politikanstvo, koje se u suštini svodi na otvorenu izborno-političku korupciju. Niko ozbiljan ne postavlja pitanje da li građani trebaju veće plate, penzije i socijalna davanja. Naravno da trebaju. Povećanje životnog standarda građana je najvažniji cilj svake, iole odgovorne ekonomske politike. Zapravo, to mora biti smisao bavljenja politikom”, istakao je Đukanović.

Bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović odbacio je optužbe predsjednika Skupštine Andrije Mandića da su on i Demokratska partija socijalista imali direktnu političku i logističku ulogu u ratnim dešavanjima devedesetih godina.

Đukanović je u intervjuu Pobjedi odbacio Mandićeve tvrdnje da je Crna Gora slala gorivo Republici Srpskoj i time doprinijela produžetku rata u Bosni i Hercegovini, kao i optužbe kojima se on dovodi u vezu sa genocidom u Srebrenici.

“U posljednje vrijeme učestale su bezočne izmišljotine velikosrpskih nacionalista i njihove posluge u Crnoj Gori da sam ništa manje nego vinovnik genocida u Srebrenici”,  kazao je Đukanović.

On je naveo da je Haški tribunal detaljno istražio događaje iz tog perioda i utvrdio da je Vojska Jugoslavije pružala značajnu logističku pomoć Vojsci Republike Srpske (municiju, gorivo, rezervne djelove, obuku i tehničku pomoć).

Prema njegovim riječima, postojao je sistem preko kojeg je Vojska Jugoslavije sve vrijeme pomagala Vojsci Republike Srpske, a Ratko Mladić je, kao oficir te vojske, zadržao status i primanja kroz strukture Vojske Jugoslavije.

“Dakle, nije im za tenkove trebala “Đukanovićeva nafta”, niti su tenkovima pobili više od 8.000 bosanskih Muslimana u Srebrenici”, rekao je Đukanović.

On je odbacio i Mandićevu tvrdnju da bi rat u BiH bio završen 1994. godine, podsjećajući da je Skupština Republike Srpske odbila mirovne planove 1993. i 1994. godine.

Đukanović je naveo da je Vlada Savezne Republike Jugoslavije, nakon odbijanja plana Kontakt grupe u avgustu 1994. godine, prekinula političke i ekonomske odnose sa Republikom Srpskom i zatvorila granicu prema teritoriji koju su kontrolisali bosanski Srbi.

On je ocijenio da se njegovim imenom pokušava prikriti odgovornost drugih za ratne zločine počinjene tokom devedesetih godina.

“Ne mogu oni svoju istorijsku ni aktuelnu sramotu prikriti ni onda kad posegnu za Đukanovićevim imenom”,  poručio je Đukanović.

Izvor: Pobjeda

Dok pojedini rješavaju pitanje krova nad glavom, neki se muče sa problemom legalizacije. Upis bespravnih objekata produžen je do avgusta 2027, a broj do sada legalizovanih objekata nije zadovoljavajući, kaže resorni ministar Slaven Radunović. Ističe da postoje problemi sa formiranjem komisija koje obilaze teren, posebno na sjeveru države. U Glavnom gradu kažu da je zbog izmjene pravilnika bilo potrebno formirati nove komisije, za koje očekuju da će nastaviti s radom sljedeće sedmice. Mještani Malog brda ih čekaju, ali i adekvatno rješenje.

Gordan Grdinić ima kuću od 139 kvadrata, za čiju legalizaciju treba da plati oko 15 hiljada eura. Međutim, njemu i komšijama problem predstavlja cijena otkupa zemljišta.

„Zemljište je bilo procijenjeno 2022. godine na 132 eura. Sad ta cijena, zbog ovih situacija i svega ovoga, izgleda da će da bude mnogo viša. Nismo dobili ni to, što nam je vrlo bitno, jer nama je sve, sve vezano za otkup zemljišta. Mi ne možemo da idemo dalje u proces legalizacije bez otkupa zemljišta. Tako da, ovaj, očekujemo, kad dođu te komisije, da ćemo dobiti neku cijenu otkupa zemljišta po kvadratu i onda dalje bi, ovaj, mogli da idemo u proces legalizacije“, kaže mještanin Malog brda Gordan Grdinić.

U Glavnom gradu kažu da, prema novom pravilniku, formiraju komisije. Prvi čovjek Ministarstva prostornog planiranja Slaven Radunović nezadovoljan je brojem objekata koji su do sada legalizovani.

„Najviše ih ima u Podgorici. Imamo veliki problem sa formiranjem komisija koje bi trebalo da obilaze objekte, posebno na sjeveru Crne Gore, tako da taj broj, koji je tek nekoliko hiljada, nije zadovoljavajući“, kazao je Radunović.

„S obzirom na to da imamo i novo zakonsko rješenje, ja očekujem da ćemo imati veći broj komisija, tako da će u toku sljedeće nedjelje vjerovatno komisije biti formirane i one će nastaviti svoj rad. Ono što je dobro jeste što se sama legalizacija, shodno novom zakonskom rješenju, može na 36 rata, da kažemo, podijeliti i na taj način građani mogu se rasteretiti, odnosno lakše platiti kompletnu legalizaciju“, kazao je sekretar za urbanizam Glavnog grada Gavrilo Vuković.

Mještani Malog brda kažu, međutim, da su očekivali niže cijene legalizacije, ali i dalje vjeruju da će se pronaći rješenje.

„Ljudi su razočarani. Željeli su da legalizuju svoje objekte, da riješe to promjenom vlasti. Svi su obećavali: to će se riješiti, to će biti ovako, onako. Do sada danas nije riješeno, a u suštini svi želimo i nadamo se da će da bude uspješno riješeno i za nas i za državu“, rekao je Grdinić.

No, za sve objekte izgrađene bez građevinske dozvole nakon ortofoto-snimka iz avgusta 2025. ministar Radunović najavljuje rušenje.

„Imamo u najavi izradu novog satelitskog snimka za potrebe Ministarstva poljoprivrede, koji ćemo mi u našem ministarstvu i našem Direktoratu koristiti kao uporedni snimak da se vidi koji su objekti nastali nakon 14. avgusta 2025“, kazao je Radunović.

Upozorava i da će, po novom zakonu, ako neko iz državnih i gradskih preduzeća nelegalni objekat priključi na vodu i struju, krivično odgovarati.