Connect with us

Ekonomija

Od 2022. godine zarade rasle oko 200 odsto, a inflacija između 30 i 70 odsto

Od 2022. godine do danas, minimalne i prosječne zarade u Crnoj Gori značajno su porasle, dok je inflacija zabilježila rast od preko 30 odsto, pokazuju podaci Monstata. Povećanje minimalne plate za 170% (600€) i 260% (800€), kao i prosječne plate za 100% (1.012€), uz istovremeno povećanje minimalne penzije za 200% (450€), donijelo je značajne promjene u standardu građana.

Programi koji su sprovedeni umjesto predviđene ekonomske krize donijeli su ekonomski preporod, a uvođenje programa „Evropa sad 2“ novembra prošle godine dodatno je poboljšalo finansijsku situaciju. Najniža penzija sada iznosi 450€, a prosječna 537€, dok su prosječne plate porasle sa 850 na 1.000 eura, a minimalne sa 450 na 600, odnosno 800 eura, zavisno od stepena obrazovanja.

Mitar, penzioner iz Zete, ističe da je ranije jedva sastavljao kraj s krajem, dok sada ima mogućnost za dostojanstven život.

„Prije sam bio na ivici siromaštva, sada već živim lagodnije. Imam podršku svoje djece, koji sada zarađuju više, i zajedno možemo da živimo bez velikog pritiska. Lakše pokrivam troškove i više se ne bojim svakog sledećeg mjeseca“, kaže Mitar.

Mlada Dina, koja radi u jednom trgovinskom lancu, navodi da sada konačno ima fer platu u skladu sa svojim radnim obavezama.

„Iako su cijene porasle, sada sebi mogu da priuštim više. Napokon osjećam da moj rad vrijedi. Svake nedelje mogu sebi da priuštim ručak u nekom od primorskih gradova, pa čak i putovanje u susjedne zemlje. Prije mi je to bilo nezamislivo“, ističe Dina.

Iako je inflacija zabilježila rast između 30 i 70 odsto, veći prihodi omogućili su građanima da lakše podnesu poskupljenja i poboljšaju kvalitet života. Uvođenjem ekonomskih reformi i povećanjem zarada, Crna Gora nastavlja da unapređuje životni standard svojih građana.

Reklama
Klikni da ostaviš komentar

Leave a Reply

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Ekonomija

“Evropa sad” tek treći uzročnik inflacije, 90% inflacije uvezeno

Podaci sa panel diskusije održane na Ekonomskom fakultetu u Podgorici potvrđuju stavove premijera o inflaciji. Profesorica Maja Baćović istakla je da je 90% inflacije u Crnoj Gori rezultat globalnih ekonomskih kretanja, dok je program “Evropa sad” tek treći uzročnik.

Baćović je naglasila da su makroekonomski pokazatelji jasni i da je “Evropa sad 1” imala pozitivne efekte na tržište rada, posebno u smislu uvođenja sive ekonomije u legalne tokove. “Broj zaposlenih se u posljednje četiri godine povećao za oko 75.000, što pokazuje da su radna mjesta postala vidljivija u legalnim okvirima”, kazala je profesorica.

Šef Kabineta predsjednika Vlade, Branko Krvavac, saglasio se s ovom analizom, ističući da, uprkos izazovima, Crna Gora ima nižu inflaciju nego mnoge druge evropske zemlje. “Polazne osnove u analizama nijesu dobre, ali uz program ‘Evropa sad’ i smanjenje poreskog opterećenja na rad, mi smo ispod EU zone inflacije”, rekao je Krvavac.

Ova panel diskusija jasno potvrđuje da je inflacija u Crnoj Gori uglavnom uvezena, dok su mjere kao što je “Evropa sad” imale efekte na tržište rada i smanjenje poreskog opterećenja.

Continue Reading

Ekonomija

Građani niže oporezovani nego u Švajcarskoj, a investitori Crnu Goru vide kao novi Kipar

Vjerovali ili ne, Po poreskom opterećenju na plate građana stojimo bolje do Švajcarske. Po pitanju povoljnosti ambijenta za strane investicije blizu smo Kipru, a minimalne penzije su povećane tri puta što je najevidentniji rast u regionu.

Implementacijom programa Evropa Sad 2, Crna Gora sada ima jedno od najnižih poreskih opterećenja na rad u Evropi i po tom pitanju građani i radnici Crne Gore statistički stoje bolje građana Švajcarske. Naime, zahvaljujući programu ES2, poreski klin za prosječnu platu  iznosi samo 16,2%, što znači da na 100€ zarade, zaposleni zadržava 83,8€, a državi ide 16,2€. Poređenja radi, u regionu, u BIH na zarađenih 100€, zaposleni zadržava 57,4€ a država naplaćuje 42,6€, dok je u Hrvatskoj poreski klin na prosječnu platu 39,2% što znači da zaposleni zadržava 60,8€, dakle, 23 eura manje od crnogorskog građanina.

U Evropi, najmanje opterećenje na plate snose građani Kipra (14,15 odsto), Švajcarske (23,50 odsto) i Estonije (18,85 odsto), te se iz priloženog vidi da smo ispred Švajcarske kada je u pitanju poreski klin na prosječne plate.

Takođe, nivoi oporezovanja variraju od visine plate i cilj je da građanima omogući što povoljniju finansijsku sigurnost, pa tako poreski klin u slučaju minimalne zarade od 600€ iznosi 11,1% a na zaradu od 800€ iznosi 13,5%.

Pomenuto nije samo slika odlične situacije za građane Crne Gore, već nizak poreski klin (porezi koji se plaćaju kao razlika između bruto i neto zarade) je primamljiv i za investitore jer Crnu Goru čini afirmativnim ambijentom za strane investicije, što za Kipar važi već nekoliko decenija. Dakle, ko god bude htio da investira na Zapadnom Balkanu, Crna Gora će biti destinacija koja se mora uzeti u obzir.

Kada se svedu računi dosadašnjih Vladinih reformi od 2022. godine, može se reći da nakon 2 godine implementacije Programa ES1 i ES2, prosječne zarade su uvećane duplo, poreski klin na prosječnu zaradu je smanjen za 23%, dok je uporedo sa tim minimalna penzija uvećana 3 puta.

Continue Reading

Ekonomija

Danas i sjutra bojkot trgovačkih lanaca

bojkot prodavnica

Grupa građana Alternativa, koja organizuje bojkot odlaska u trgovine, pozvala je građane da danas i sjutra ne idu u velike markete, kako bi uticali na vlasnike da snize cijene.

„Pozivamo sve građane Crne Gore da 7. i 8. februara ne kupuju ništa u megamarketima. Ako morate nabaviti osnovne namirnice, kupujte ih u malim, lokalnim marketima. Podržimo one koji su uz nas, a ne one koji nas pljačkaju! Ovo je glas naroda“, navodi se na Fejsbuku.

Oni su najavili da će u ponedjeljak donijeti odluku koji trgovinski lanac će bojkotovati na sedam dana.

 

Continue Reading

Facebook

Istaknuto

Najnovije

Istaknuto