Politika
Milatović: Sasvim sam siguran da sam ja kandidat za drugi krug
Predsjednički kandidat Pokreta Evropa sad (PES) Jakov Milatović poručio je da na predsjedničkim izborima jedino on može da pobijedi kandidata Demokratske partije socijalista (DPS) Mila Đukanovića.
Milatović je u intervjuu agenciji MINA kazao da je, na osnovu rezultata podgoričkih izbora, objektivno očekivati da u drugom krugu njegov protivnik bude Đukanović.
On je rekao da je Državna izborna komisija (DIK) učinila veliku nepravdu lideru PES-a Milojku Spajiću, koji zbog problema sa državljanstvom nije mogao da se kandiduje.
Milatović je ponovio da su u PES-u napravili propust, nakon kojeg su se izvinili javnosti i time, kako je naveo, unijeli novu dozu političke kulture u Crnoj Gori.
Prema njegovim riječima, ljudi su to prepoznali i reagovali tako što su za četiri, pet dana prikupili 25 hiljada potpisa.
“Time su pokazali jedan vid inata prema drugim političkim akterima koji su, i zbog naše greške, nama nanijeli veliku nepravdu. Mislim da će to rezultirati izvanrednim rezultatom u prvom i pobjedom u drugom krugu”, poručio je Milatović.
On je rekao da je već jednu kampanju prošao vrlo uspješno, i da je, zahvaljujući PES-u, u Podgorici došlo do diskontinutiteta vlasti.
“Mislimo da smo u ovom trenutku jedini koji možemo da pobijedimo sadašnjeg predsjednika, zato sam prihvatio tu odgovornost i uključio se u predsjedničku trku”, kazao je Milatović.
Komentarišući poziv iz Demokratskog fronta (DF) da taj politički savez, sa PES-om i Demokratama, napravi sporazum o međusobnoj podršci kandidatu u drugom krugu izbora, Milatović je ponovio da je prihvatio predsjedničku kandidaturu iz odgovornosti prema Crnoj Gori.
“Sva istraživanja kažu da smo trenutno mi jedini na političkoj sceni percipirani kao oni koji mogu da pobijede sadašnjeg predsjednika i snažno otvore put demokratskog i ekonomskog razvoja zemlje”, rekao je Milatović.
On je kazao da je Đukanović oličenje principa za koje se PES ne zalaže.
“Sasvim sam siguran da sam ja kandidat za drugi krug. Ono što jedino mogu da kažem je da nikada neću podržati Đukanovića i da ću sasvim sigurno ući u drugi krug”, istakao je Milatović.
Upitan koliko to što on i lider Demokrata Aleksa Bečić okupljaju isto biračko tijelo, može uticati na to da kandidati DPS-a i DF-a budu u drugom krugu, Milatović je odgovorio da svako ima pravo da se kandiduje i da ima svoju percepciju o mogućnosti ulaska u drugi krug.
On je rekao da bi volio da je bilo malo više vizije zajedništva i sloge među pobjednicima parlamentarnih izbora od 30. avgusta 2020. godine.
“Volio bih da smo mogli da imamo jednog zajedničkog kandidata većine od 30. avgusta. Nažalost to se nije desilo. To se sigurno najmanje nije desilo mojom krivicom”, kazao je Milatović.
Kako je naveo, rezultati podgoričkih izbora pokazali su da je PES politički snažno etablirana partija koja je najviše doprinijela porazu nad koalicijom koju je predvodio DPS.
“Volio bih, i mislim da ima prostora da dođe do sinergije. Ali ne želim da utičem na samostalnu odluku bilo kog političkog konstituenata”, rekao je Milatović.
Upitan očekuje li podršku Bečića i ostalih kandidata većine od 30. avgusta u drugom krugu, on je odgovorio potvrdno.
Milatović je kazao da politički akteri koji su dio većine od 30. avgusta, imaju isti cilj i namjeru.
“Njihovi simpatizeri i podržavaoci očekuju od njih podršku meni kao kandidatu koji će sasvim sigurno proći u drugi krug”, saopštio je Milatović.
Upitan da li postoji mogućnost saradnje PES-a sa Socijaldemokratskom partijom (SDP), on je rekao da je to partija lijevog centra koja je od 2016. do 2020. bila u opoziciji, i koja je u jednom trenutku dokazala svoje opozicionarstvo.
“U meni postoji žal što je njihova retorika u jednom trenutku bila ideološki desničarska. Ušli su u koaliciju sa DPS-om na podgoričkim izborima, pa su u kontekstu te dvije stvari napravili korak unazad. Od toga da li će napraviti korak unaprijed, zavisiće buduća saradnja”, rekao je Milatović.
On je dodao da će glasači Vuksanović Stanković procijeniti da li će mu dati podršku u drugom krugu.
“Imam akademskog znanja, iskustva i vizije da mogu da budem privlačan u političkom smislu velikom broju ljudi u Crnoj Gori. Stvari o kojima pričam i o kojima ću govoriti okupljaju brojne ljude u Crnoj Gori, uključujući i one koji podržavaju Vuksanović Stanković”, smatra Milatović.
Upitan šta bi Crnu Goru značilo da se u drugom krugu predsjedničkih izbora građani opredjeljuju između lidera DF-a Andrije Mandića i Đukanovića, on je rekao da je glas naroda mora poštovati.
“Ipak, mislim da to neće biti slučaj. Mojom kandidaturom građani su dobili čovjeka koji dostojno može da vrši funkciju predsjednika. Upravo mojom kandidaturom, građani imaju za koga da glasaju, a da to nije neki čovjek koji je već dugo godina na našoj političkoj sceni”, naveo je Milatović.
On je rekao da želi da, kao predjsednik države, bude korektivni mehanizam koji će vraćati fokus na teme koje su važne građanima.
“Znanjem, obrazovanjem, međunarodnim kontatkima mogu da predstavljam svoju zemlju dostojanstveno. Živio sam u šest zapadnih zemalja, što sa sobom nosi iskustva i kontakte koji na najbolji način mogu da budu upotrijebljeni u svrhu javnog interesa Crne Gore”, rekao je Milatović.
On je kazao da je kao ministar zadužen za resor turizma imao vrlo uspješnu turističku sezonu uprkos teškoj situaciji izazvanoj pandemijom, kao i da je stajao iza interesovanja kredibilnih zapadnih investitora za Crnu Goru.
“To ću sigurno nastaviti da radim u kapacitetu predsjednika države”, poručio je Milatović.
On je pozdravio izbor troje novih sudija Ustavnog suda, ističući da žali što nije izabran i četvrti iz reda manje brojnih naroda.
PES -u pripada mijesto gradonačelnika Podgorice
Govoreći o formiranju vlasti u Podgorici, Milatović je kazao da će Ustavni sud razmotriti izborne žalbe, nakon čega postoji procedura koja bi trebalo da bude ispoštovana od Opštinske izborne komisije, a i kod zakazivanja skupštine novog saziva.
„Pretpostavljam da će se kompletan postupak okončati u narednih mjesec, kako bi građani konačno mogli da imaju upravu koja u potpunosti reflektuje njegovu volju”, dodao je Milatović.
Prema njegovim riječima, logično je da PES-u ostane mjesto gradonačelnika, budući da su dali najveći doprinos pobjedi 23. oktobra.
“To što sam bio nosilac izborne liste, ne znači da nemamo izvanrednih ljudi na listi koji su pomogli da ostvarimo ovako veliki rezultat”, istakao je Milatović.
On je rekao da je apsolutno siguran da je Podgorica u dobrim rukama.
“Volio bih da na rukovodećim pozicijama imamo više žena. To bi značilo demokratsko sazrijevanje. U svakom slučaju to će biti predmet razgovora”, zaključio je Milatović.
Politika
Vuković u Vašingtonu potpisao ugovore vrijedne 58 milione eura
Ministar finansija Novica Vuković potpisao je u Vašingtonu dva strateški izuzetno važna ugovora sa Svjetskom bankom, ukupne vrijednosti 58 miliona eura, čime Crna Gora dodatno učvršćuje kurs ka održivom razvoju, jačanju institucija i ubrzanju evropske integracije.
Ovi projekti predstavljaju konkretan rezultat aktivne i odgovorne politike Ministarstva finansija (MF), koje, kroz međunarodna partnerstva, obezbjeđuje finansijsku i ekspertsku podršku za ključne razvojne prioritete države.
“Najveći dio sredstava, 40 miliona eura, biće usmjeren na sveobuhvatnu modernizaciju sistema upravljanja otpadom, uključujući izgradnju Regionalnog centra u Nikšiću, kao i razvoj savremenih sistema za selekciju, reciklažu i kompostiranje. Ovaj projekat ima direktan značaj za ispunjavanje obaveza iz pregovaračkog poglavlja 27 – Životna sredina i klimatske promjene”, naveli su iz MF-a.
Istovremeno, projekat „Šume Crne Gore za zajednički prosperitet“, vrijedan 18 miliona eura, donosi snažan razvojni impuls sektoru šumarstva, kroz održivo upravljanje resursima, jačanje drvne industrije i unapređenje ekonomskih prilika u ruralnim područjima. Projekat je u potpunosti usklađen sa evropskim standardima i doprinosi ispunjavanju obaveza iz Programa pristupanja Evropskoj uniji.
“Zaključenje ovih aranžmana potvrđuje jasnu opredijeljenost Vlade da, uz snažnu podršku Ministarstva finansija, ubrzano sprovodi reforme koje vode ka zatvaranju pregovaračkih poglavlja i punopravnom članstvu u Evropskoj uniji”, kazali su iz MF-a.
Kako su istakli, ove investicije nijesu samo ulaganja u infrastrukturu, one predstavljaju ulaganje u jače institucije, konkurentniju ekonomiju i bolji kvalitet života građana. Istovremeno, one potvrđuju da Crna Gora ima kapacitet i političku volju da sprovodi zahtjevne reforme i odgovori na standarde Evropske unije.
“Ministarstvo finansija nastavlja da bude ključni stub ekonomskog razvoja države, kroz proaktivnu politiku koja povezuje finansijsku stabilnost, razvojne projekte i strateške ciljeve evropske integracije”, navodi se u saopštenju.
Inicijativa o povlačenju priznanja Kosova koju ponovo aktuelizuje Milan Knežević djeluje na prvi pogled kao snažna politička poruka, ali u suštini otvara niz nelogičnosti, kontradikcija i političkih paradoksa, kako na regionalnom, tako i na unutrašnjem planu.
Prije svega, takva inicijativa zanemaruje realnost političkog života Srba na Kosovu. A ta realnost se zove Srpska lista. Ova politička organizacija, koja je prošla put od građanske inicijative (2013) do dominantne političke stranke među Srbima na Kosovu, aktivno učestvuje u institucijama kosovskog sistema: od lokalnih samouprava do parlamenta i vlade.
Ono što dodatno komplikuje narativ povlačenja priznanja Kosova jeste činjenica da Srpska lista uživa snažnu političku i logističku podršku iz Beograda, prije svega od Aleksandra Vučića i njegove Srpske napredne stranke. Drugim riječima, zvanična politika Srbije, iako ne priznaje nezavisnost Kosova aktivno učestvuje u političkom sistemu Kosova kroz Srpsku listu.
Tu dolazimo do ključne kontradikcije u Kneževićevoj inicijativi.
Ako je problem u priznanju Kosova kao države, kako onda nije problem učešće Srba u institucijama te iste države? Ako je Kosovo “takozvana država”, zašto je prihvatljivo da srpski politički predstavnici budu ministri, poslanici i potpredsjednici skupštine u tom sistemu?
Ova nedosljednost postaje još izraženija kada se Kneževićeva politika uporedi sa njegovim odnosom prema Beogradu. Naime, Knežević je nedavno javno podržao Aleksandra Vučića na lokalnim izborima u Srbiji. Time je implicitno podržao i ukupnu političku strategiju Srbije prema Kosovu, uključujući i djelovanje Srpske liste.
To otvara legitimnu dilemu:
- Da li Knežević ovom inicijativom zapravo kritikuje politiku Beograda i indirektno dovodi u pitanje legitimitet Srpske liste?
- Ili je riječ o političkom manevru usmjerenom ka biračkom tijelu, bez stvarne dosljednosti i strateške dubine?
Jer ako bi bio dosljedan, Knežević bi morao jasno reći da je i učešće Srpske liste u kosovskim institucijama sporno. Međutim, takav stav izostaje. Naprotiv, njegova ranija podrška Vučiću sugeriše da prihvata model “djelovanja iznutra” — odnosno borbe za interese Srba kroz institucije tkz.Kosova.
Zbog toga inicijativa o povlačenju priznanja u Crnoj Gori djeluje više kao politički signal nego kao realna politika. Ona ne nudi rješenje nijednog konkretnog problema: ni položaja Srba na Kosovu, ni regionalne stabilnosti, niti spoljnopolitičkog položaja Crne Gore.
Na kraju, postavlja se suštinsko pitanje smisla: ako i Srbija, koja najviše osporava kosovsku nezavisnost, učestvuje u tom sistemu kroz Srpsku listu, kakav bi efekat imalo povlačenje priznanja od strane Crne Gore?
Politika
Knežević: Ulazak DNP-a u Vladu samo odložio inicijativu o povlačenju priznanja Kosova
Lider DNP-a Milan Knežević tvrdi da očekuje podršku od svojih koalicionih partnera, na čelu sa NSD-o, ali i od Pokreta Evropa sad na najavljenu inicijativu o povlačenju priznanja Kosova.
“Očekujem da će dati podršku ovoj našoj inicijativi. Podsjetiću vas da je prapočetak ove inicijative bio u Skupštini opštine Zeta, gdje vršimo vlast zajedno sa našim koalicionim partnerima iz Nove srpske demokratije i Pokreta za promjene. I tada je već bila formirana većina, ali smo nakon ulaska u Vladu i dogovora da kroz koalicioni sporazum ne potenciramo teme koje bi mogle da dijele društvo, a navodno je to bila jedna od tema, dogovorili se da kroz jedan razgovor i dijalog stvorimo institucionalne preduslove kako bi moglo da se normira i rješenje vezano za zastavu i za državljanstvo i da srpski jezik postane službeni”, kazao je Knežević za Euronews Montenegro.
Ali svakako, kaže, da “otvorimo pitanje oko priznanja takozvane države Kosovo, jer je i sam tadašnji premijer Duško Marković tada saopštio da je preko 75% građana bilo protiv priznanja takozvane države Kosovo.”
“Tako da će ta prva inicijativa biti sigurno u Skupštini opštine Zeta. Sinoć je održana sjednica odborničkog kluba u Zeti i vjerujem da ćemo dobiti podršku naših koalicionih partnera iz Nove srpske demokratije. Zatim ćemo krenuti sa svim lokalnim samoupravama i skupštinama gdje participiramo u vlasti da bi konačno završili sa rezolucijom u Skupštini Crne Gore u kojoj bi obavezali Vladu da povuče ovu odluku koja je donesena 2008. godine. Tako da, smatramo da se radi o jednoj kontinuiranoj principijelnoj politici koja nema nikakve veze ni sa kakvim predizbornim aktivnostima jer su izbori 2027. godine i da smo htjeli sa bilo čim da manipulišemo mogli smo to da uradimo u maju sljedeće godine, ali naprosto nakon odbijanja da se na dnevni red uvrsti naša inicijativa vezana za državne simbole i da trobojka postane narodna zastava normirana u zakonu, shvatili smo da premijer Spajić ne želi nikakav dogovor”, naveo je on.
-
Kolumne4 дана ranijeВук Бачановић: Орлови, љиљани, тробојке и будале
-
Sport12 сати ranijeMaraš: Od dječačke ljubavi do kapitenske trake Zete
-
Politika1 дан ranijeZašto inicijativa o povlačenju priznanja Kosova nema smisla?
-
Politika2 дана ranijeKnežević: Ulazak DNP-a u Vladu samo odložio inicijativu o povlačenju priznanja Kosova
-
Politika3 дана ranijeKnežević: Tražićemo povlačenje odluke o priznanju Kosova
-
Politika3 дана ranijeDNP podržao subvencije produženog boravka po mjeri DPS-a
-
Politika2 дана ranijeDobrosavljević: Macutova Vlada – Vlada kontrole štete, bez strategije
-
Zeta2 дана ranijeĐokić: Ublažen rast poreza na nepokretnosti u Zeti

