Connect with us

Zanimljivosti

Mašina SPASOJE kao igrica putem džojstika, uradi posao poljoprivrednika (VIDEO)

Mašina ima za cilj ima da automatizuje sve procese održavanja zelenih površina, vinograda i voćnjaka.

Nikola Lukičić iz Novog Sada je konstruisao mašinu „Soter rover“ ili popularno „Spasoje“, robotsku platformu na daljinsko upravljanje sa hibridnim pogonom na sva četiri točka.

Mašina ima za cilj ima da automatizuje sve procese održavanja zelenih površina, vinograda i voćnjaka. Na ovaj, pre svega bezbedan način, mnogo je lakše održavati zemljište.

– Kad kažem automatizuje procese održavanja, pre svega mislim na košenje i prskanje. Jasno je svima koji se bave održavanjem zasada da tradicionalna agrotehnika ima velikih nedostataka po pitanju rizika korišćenja, kad se prska ljudi se truju pesticidima, iziskuje velik fizički napor da se, recimo, koristi motokultivator ili traktor koji je podložan prevrtanju na strmim terenima i ova mašina za cilj ima da eliminiše sve te rizike i da na jedan lak i zanimljiv način uradi posao na terenu. Ima mogućnost korišćenja motokultivatorskih priključaka koji su trenutno na tržištu, takvih je preko 30 različitih vrsta. Tako da „Soter rover“ ne samo da kosi i da prska, već radi i neke komunalne radnje, čišćenje snega, čišćenje asfaltnih popločanih površina sa četkom itd. Sve u zavisnosti od korisnika kako sebi želi da prilagodi mašinu, ona je tu u stanju da pomogne.“ – objašnjava Lukičić.

Na ideju je došao kada je pre nekoliko godina zasadio lavandu i shvatio da je vrlo komplikovano održavati taj zasad a u skladu sa tim, kako kaže, što mu je spasao život, ovoj mašini nadenuli su ime „Spasoje“.

– Zove se “Soter rover”, soter na starogrčkom znači spasioc a kod nas popularno je dobio naziv “Spasoje”. Eto, prvo je meni spasao život, s obzirom da smo pre jedno 5 godina zasadili 2 hektra lavande i bilo je vrlo komplikovano održavati taj zasad. Prvo smo koristili trimere, posle trimera smo bili jako srećni kad smo kupili mali voćarski traktor, međutim, ispostavilo se da ni to ne radi posao, pošto su ovde tereni malo strmiji, pa sam imao nekih prevrtanja. Motokultivator odmah posle toga i to je izistkivalo dosta fizičkog napora da se koristi efektno. I onda sam seo i rekao ok, sad nešto mora da se promeni i napravili smo prvu iteraciju prototipa pre nekih dve godine a ovo je već treća po redu verzija.

Ne samo da je želeo da olakša sebi posao na polju lavande, Nikola je ovim izumom želeo i da poboljša agrotehniku i premosti dug niz godina od kada se desila poslednja inovacija u ovom polju, gledajući na to kao na priliku za podstrek ljudi, a posebno mladih, za povratak selu, prirodi i održavanju zemlje.

– Meni je u startu bio interes da se ljudi vrate zemlji i da se mladi vrate zemlji. Mislim da ovaj način korišćenjem nove tehnologije smo u stanju da vratimo ljude, i na selo i svojoj zemlji i da urade posao na terenu na jedan, pre svega bezbedan a isto tako lak i zanimljiv način a primetili smo da se za ovaj proizvod veoma često interesuju i ljudi koji su u godinama ili imaju neke invaliditete ali ne žele da odustanu od obrađivanja svoje zemlje-

Reklama
Klikni da ostaviš komentar

Leave a Reply

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Zanimljivosti

Izabrana najčudnija srpska riječ, a ovo je njeno porijeklo

“Čalabrcnuti” – je navodno najčudnija riječ u srpskom jeziku. Ne po značenju, nego po tome kako zvuči.

Na stranici Dnevna doza pravopisa birala se po zvučnosti najčudnija srpska riječ. Pratioci su predlagali i glasali, a skoro 500 glasova dobila je riječ – “čalabrcnuti”.

“Čalabrcnuti je ujedno i možda najomiljenija srpska riječ, pogotovo u kasnim noćnim satima “, jedan je od komentara.

Međutim, mada svi znaju da to znači pojesti nešto malo, na brzinu – rijetko ko se zapitao kako se došlo do jednog tako zanimljivog izraza.

Porijeklo riječi “čalabrcnuti”

“Čalabrcnuti ili labrcnuti znači prezalogajiti, pojesti nešto malo i na brzinu. Isto tako riječ čalabrčak znači zalogaj, užina”, navodi se na stranici Porijeklo riječi, a dat je i primer: “Čalabrčak dok ne prispije ručak”.

“Prefiks ‘čala’ dolazi od turskog glagola ‘çalmak’ (udariti) i znači ‘udri’, te on opisuje brzinu radnje. Glagol ‘brcnuti’ je u vezi s glagolom ‘brkati’ koji znači prevrtati, preturati; mešati jelo. Glagoli brcnuti i brkati nastali su onomatopejom br-br. Istog porekla su i reči ‘brljati’ (kašikom premetati po činiji), ‘brljav’ (musav), ‘brljotina’, ‘brlog'”, objašnjeno je.

Continue Reading

Zanimljivosti

U britanskom zoološkom vrtu rođen narandžasti majmun

Fransin langur je ugrožena vrsta i smatra se da ih u divljini ima oko dvije hiljade jedinki. Prirodno stanište su im Kina i Vijetnam, ali ih ljudi ilegalno love zbog mesa.

Rođenje mladunčeta veoma ugrožene vrste majmuna smatra se tračkom nade da languri opstanu, pa makar i u zoološkom vrtu. Posljednja beba koja je došla na svijet rođena je 1. februara u zoološkom vrtu Vipsnejd i veoma je posebna zbog svoje boje krzna.

Mladunče je rodila desetogodišnja mama Ngujen koja je u vezi sa  devetogodišnjim tata Vangom. Iako je beba privukla dosta pažnje, samo još malo će izgledati kao na početku svog života jer će rijetko krzno boje mandarine da mu potamni.

Kako piše Sun, bebe se rađaju sa ovom bojom da bi roditelji lako mogli da uoče svoje mladunce kada se o njima brinu drugi članovi grupe. Tim u zoološkom vrtu Vipsnejd je obaviješten o rođenju od strane uzbuđenog posjetioca, koji je primijetio majku Ngujen kako nosi novorođenče u naručju.

„Oduševljeni smo što imamo bebu fransin langura u našem vrtu”, rekla je Amanda Robinson, rukovodilac odjeljenja za primate u zoološkom vrtu Vipsnejd.

Continue Reading

Zanimljivosti

Nestašica kondoma na ZOI, prevencija na prvom mjestu

Olimpijsko selo u Milanu, gde se trenutno održavaju Zimske olimpijske igre, ostalo je bez kondoma samo pet dana nakon početka takmičenja, a poblem je nastao jer su zalihe smanjene sa uobičajenih 300.000 na samo 10.000.

Prema pisanju italijanskih medija, 10.000 kondoma sa logoom Zimskih olimpijskih igara bilo je besplatno podeljeno sportistima u olimpijskom selu u Kortini, ali je nestašica zavladala samo pet dana nakon početka takmičenja.

Kondomi se tradicionalno obezbeđuju sportistima koji borave u olimpijskim selima, i to je praksa koja je prisutna i tokom letnjih i tokom zimskih igrara.

To je prvi put učinjeno 1988. godine na Letnjim igrama u Seulu. Italijanski mediji navode da je na Igrama u Parizu 2024. godine obezbeđeno oko 300.000 kondoma, i da jedan anonimni sportista koji je u to vreme boravio u olimpijskom selu tvrdi da su potrošeni za samo tri dana.

Organizatori Zimskih olimpijskih igara (ZOI) u Milanu i Kortini obećali su će dopuniti zalihe besplatnih kondoma za sportiste nakon što su prve količine u olimpijskim selima neočekivano nestale zbog povećeg interesovanja, saopšteno je iz organizacionog komiteta.

Continue Reading

Facebook

Istaknuto

Najnovije

Istaknuto