Politika

Mandić: Sramotno djelovanje opozicije, osuđujem napad na Spajića

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić najoštije je osudio današnje, kako kaže, nedolično i neevropsko ponašanje poslanika opozicije koji su spriječili održavanje premijerskog sata u plenarnoj sali Skupštine Crne Gore.

“Takođe, osuđujem i napad na predsjednika Vlade Crne Gore Milojka Spajića koji se desio u holu parlamenta, kojem neodgovorni poslanici opozicije nisu dozvolili da održi pres konferenciju. Današnja dešavanja u Skupštini sramotna su stranica djelovanja poslanika sadašnje opozicije, jer su suočeni sa našim istorijskim rezultatima pokušali da bace ogromnu mrlju na veliku istoriju i čast najvišeg zakonodavnog doma”, naveo je Mandić u objavi na mreži X.

Poslanici opozicije blokirali rad Skupštine

Premijeru Milojku Spajiću, kako kaže, duguje posebnu zahvalnost za njegovu pribranost, pokazanu širinu i smirenost, posebno uzevši u obzir da njegovo obezbjeđenje nije reagovalo, iako je, dodaje Mandić, za to imalo povod.

“Podsjetio bih da je za vrijeme DPS vlasti poslanicima Demokratskog fronta ukidan poslanički imunitet, te da je zbog par oštrih riječi saopštenih u holu Skupštine, gdje je danas napadnut i brutalno izvrijeđan premijer Spajić, Osnovni sud određivao drakonske zatvorske kazne. Opozicija je danas pokušala da spriječi rad većine, ali mi ne možemo i nećemo dozvoliti da idemo nazad, već idemo naprijed u evropsku budućnost”, zaključio je Mandić.

Sledeće

Kaluđerović, Terzić i Rađenović potpredsjednici SNP-a

Ne propustite

Čarapić: Nema govora o ustavnom puču, DPS bi da zadrži svoju sutkinju

Portal Zeta

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

You must be logged in to post a comment Login

Politika

Mandić izjavio saučešće povodom smrti Ratka Mladića

Predsjednik Skupštine Crne Gore i lider Nove srpske demokratije Andrija Mandić izjavio je saučešće porodici Mladić povodom smrti Ratka Mladića.

“Upravo sam Darku Mladiću, u svoje i u ime Nove srpske demokratije, uputio saučešće povodom smrti njegovog oca, generala Ratka Mladića”, kazao je Mandić na mreži Iks.

Ratko Mladić koji je osuđen za ratne zločine, preminuo je u 84. godini života, u pritvorskoj jedinici Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove u Ševeningenu.

Ratko Mladić pravosnažno je u Hagu osuđen 8. juna 2021. za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti.

Presudom suda u Hagu utvrđeno je da je kriv za genocid nad oko 8.000 Bošnjaka u Srebrenici, zaštićenoj zoni UN u ljeto 1995, progon i prisilno premještanje Bošnjaka i Hrvata širom BiH, terorisanje civila tokom opsade Sarajeva i držanje pripadnika mirovnih snaga UN kao talaca tokom NATO bombardovanja 1995. godine, ukazala je ranije Slobodna Evropa.

Politika

Spajić: Zatvaranje poglavlja biće praćeno hibridnim djelovanjem dvije države iz regiona

Crna Gora ima ozbiljne bezbjednosne operativne informacije da će najavljeno zatvaranje novih pregovaračkih poglavlja biti praćeno koordinisanim hibridnim djelovanjem, u koje su uključeni zvaničnici najmanje dvije države iz regiona, kazao je premijer Milojko Spajić.

On je to naveo u objavi na društvenoj mreži Iks.

“Prema našim saznanjima, takve aktivnosti imaju za cilj destabilizaciju Crne Gore, uz očekivanu podršku pojedinih političkih aktera i dijela medijske scene u našoj zemlji”, rekao je Spajić.

On je poručio da pokušaji destabilizacije neće promijeniti kurs države.

“Znamo za ove namjere i svjesni smo njihovog cilja. Pokušaji destabilizacije neće promijeniti naš kurs niti zaustaviti evropski put Crne Gore, koji je veći od dnevnog interesa bilo koje političke strukture”, poručio je Spajić.

Politika

Oštriji zakoni za oduzimanje imovine i pritvor

Pojedine odredbe o predlogu izmjena Zakona o oduzimanju imovine, kao i Zakonika o krivičnom postupku, predstavljaju grubo kršenje pretpostavke nevinosti, i pitanje je da li bi, ukoliko ih Skupština usvoji, mogle proći ustavnu provjeru, smatraju advokati Zdravko Begović i Filip Jovović. Konstatuju da će predložena rješenja izazvati kontroverze, jer su u koliziji sa pravima okrivljenih i sa ciljem vođenja krivičnog postupka.

U Advokatskoj komori smatraju da je u predlogu izmjena Zakona o oduzimanju imovine stečene kriminalnom djelatnošću drastično povrijeđena pretpostavka nevinosti.

Konkretno, sporna je, kako kaže dugogodišnji predsjednik te organizacije, advokat Zdravko Begović, odredba kojom se imovina može oduzeti prije pravosnažne presude.

“U trenutku kada se potvrdi optužnica. A postoji jedna vrlo logična varijanta šta će se desiti ako to lice bude pravosnažno oslobođeno optužbe. Kako je uopšte moguće da se tako nešto desi? Sama činjenica, retroaktivnost tog zakona, da se praktično imovina može oduzeti u periodu mnogo ranije od trenutka kada je izvršeno krivično djelo, i da se to krivično djelo može odnositi i na imovinu najbližih srodnika”, kaže Begović.

Saglasan je i advokat i nekadašnji član Tužilačkog savjeta, Filip Jovović, da je riječ o grubom kršenju procesnog prava okrivljenih.

U suprotnosti je to, kaže, sa samim ciljem krivičnog postupka i sa pravom svojine, jer ukoliko lice bude oslobođeno krivice, gubi pravo na povraćaj imovine, napominje Jovović i predlaže rješenje.

“To je, recimo, ojačavanje nadležnosti poreskog organa ili eventualno osnivanje nekog specijalizovanog suda koji bi se bavio samo ispitivanjem imovine i koji bi jednostavno, uz određeni lex specialis, nevezano od krivičnog postupka i uz sami zahtjev, prema svima koji su eventualno sumnjivi da su stekli imovinu nelegalno mogao da pokrene određene postupke. I da na legalan, zakonodavno perfektan način riješi pitanje oduzimanja imovine. Vidjećemo kako će to proći eventualno ustavnu provjeru, dakle, ako je neko sjutra pokrene, a siguran sam da hoće”, kazao je Jovović.

Naši sagovornici dijele mišljenje i kada je riječ o predlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakonika o krivičnom postupku, prema kojem se pritvor može odrediti već na osnovu propisane kazne zatvora od deset godina.

Begović i Jovović smatraju da je uvođenje te okolnosti kao opredjeljujuće, da se nekom licu odredi pritvor, suprotno Evropskoj konvenciji, te da otežava položaj lica u krivičnom postupku.

“Smatram da je i tu Evropski sud za ljudska prava imao jasno stanovište da se to ne može definisati kao pravilo, nego svaki konkretni slučaj daje za pravo eventualno takvu odluku”, ocjenjuje Begović.

“Evropski sud za ljudska prava je izričit da visina zapriječene kazne ne smije da bude jedini razlog da se nekom licu odredi pritvor, odnosno da ta okolnost jedina ukazuje da je pritvor neophodan”, upozorio je Jovović.

Iz Ministarstva pravde danas su odgovorili da se svi amandmani koji pristižu, obrađuju i analiziraju.

Izvor: RTCG