Politika

Knežević: Zemunski klan u saradnji sa ANB-om ubio Đinđića

Predsjednik DNP-a Milan Knežević rekao je da smo svi vidjeli na jučerašnjem Anketnom odboru na čemu je nastala „Đukanovićeva privatna država“.

On je istakao da je Đukanovićeva privatna država nastala 21. maja na ubistvima političkih neistomišljenika.

„Kakva je država dobro je da smo još živi“, smatra on.

Knežević je naveo da je pokojnog premijera Srbije Zorana Đinđića u saradnji sa ANB-om ubio Zemunski klan.

,, Kome je legitimacije dao Vukašin Maraš – i Miletu Lukoviću Kumu, i Dušanu Spasojeviću Šiptaru. Njih je servisirao Slaviša Šćekić u Budvi, kada je pokušan atentat na Vuka Draškovića. Otvoreno sumnjam da je ANB dajući legitimacije Šiptaru i Kumu, omogućila atentat na Đinđića, kako bi ubrzala referendum. Što se tiče tog dijela, Anketni odbor će pokazati da je Zemunski klan u saradnji sa ANB ubio Đinđića i biće krvi na rukama crnogorske države. Umjesto da pobjegnete od Đukanovića i FIlipa Vujanovića, Vi ste na sebe preuzeli njihovu krivicu. Onih koji su ubili Baju Sekulića, Duška Jovanovića, Goran aŽugića, i prebili Momira Vojvodića, Željka Ivanoivića“, istakao je Knežević.

Knežević je kazao da ima svu dokumentaciju o nepočinstvima iz 2000-tih koju je iskopirao i dao dvijema bliskim osobama u slučaju da mu se nešto desi, a za šta optužuje unaprijed DPS.

On je kazao da je Dušan Spasojević Šiptar bio prijavljen 1998. kao stanovnik Ulice Hotska br.14 u Podgorici.

“ Imao je ličnu kartu sa rokom od 10 godina, a prije toga je dobio i oružani list i pasoš. Ta dokumenta je podigao jedan policijski inspektor. U Crnogorca je proizveden i Mile Luković Kum koji je bio nastanjen u Ulici Mališe Damjanovića u Mojkovcu. To je dokaz da je ANB sa Zemunskim klanom vršila ubistva po regionu“, kazao je Knežević.

Kako je dodao, DPS je na kongres pozivao predstavnike Srpske napredne stranke (SNS) Aleksandra Vučića, a da je prisustvovao Nikola Selaković koji je kazao da su osnosi Srbije i Crne Gore nikad bolji, ali da je u međuvremenu DPS „krenuo na crkvu i Boga“, želeći da pravi „partijsku crkvu u kojoj je Đukanović Bog“.

Knežević kaže da se danas ne radi o Andriji Mandiću, već o nemirenju sa činjenicom da Srbin bude na čelu Skupštine ili na bilo kojoj poziciji odlučivanja.

Ukoliko smijenite Mandića danas, ja ću biti slobodan da predložim za predsjednicu Skupštine Severinu

“Sve i da smo željeli da odemo tamo da čestitamo, nemamo ulaznicu jer ne znamo nijednu ustašku pjesmu koju su pjevali funkcioneri DPS-a. Ukoliko smijenite Mandića danas, ja ću biti slobodan da predložim za predsjednicu Skupštine Severinu, jer se ona pokazala kao najveća patriotkinja u Crnoj Gori, posebno pjevajući za Dan nezavisnosti u Baru gdje su ova dva nesrećna orla završila na njenoj zadnjici. Onoj kojoj je dvoglavi orao sa Vučjeg dola i Bregalnice prekrivao zadnjicu”, kazao je Knežević.

Knežević je dodao da bi DPS odustao od inicijative onda kada bi oni čestitali proglašenje Dana nezavisnosti na Grahovu.

“ Oni bi nama oprostili kad bi čestitali Dan nezavisnosti u restoranu ‘Grahovac’ gdje su funkioneri DPS-a pjevali pjesme Tompsona – od ‘Jasenovac i Gradiška stara, to je kuća Maksovih mesara’ do onih koje su posvećene hrvatskim generalima koji su učestvovali u akciji Oluja“, kazao je Knežević.

On je kazao da bi možda mogao uplatiti kantinu Zoranu Lazoviću koji je branio Crnu Goru od „državnog udara 2016. godine kad su htjeli da vrate Romanove na carski tron“.

„Ili da smo pošli kod Blaža Milovog Đukanovića. Evo, već mu je kapnulo 20 miliona eura, kao da igra u Real Madridu. Ili da pođemo na Krnovo da se okrećemo kao na ringišpilu dok nam se svijest ne okrene, pa mu čestitamo kao uspješnom biznismenu. Ili ako sretnemo Alabara koga je majka zaklela da uloži u Crnu Goru jer su Milo i Blažo zalelekali na neko saučešće nekom šeiku“, saopštio je Knežević.

Sledeće

Spajić sa šeikom Al Nahjanom o jačanju saradnje Crne Gore i Emirata

Ne propustite

Paunović: “Crne trojke” bile batinaški odred kojim je rukovodio Veljović

Portal Zeta

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

You must be logged in to post a comment Login

Politika

Crna Gora korak bliže EU: “Economist“ o ustavnim izmjenama i borbi protiv korupcije

Crna Gora je napravila novi korak ka članstvu u Evropskoj uniji usvajanjem paketa ustavnih izmjena koje bi trebalo da doprinesu borbi protiv korupcije, ocjenjuje britanski “The Economist“.

Kako navodi taj list, parlamentarni odbor ove sedmice odobrio je sveobuhvatne izmjene Ustava, čija se ratifikacija očekuje narednih dana.

Među najvažnijim izmjenama izdvajaju se odredbe prema kojima ministri osumnjičeni za korupciju više ne bi imali imunitet od krivičnog gonjenja, dok bi kandidati za ministarske funkcije morali da prođu provjere integriteta.

“The Economist“ navodi da bi usvajanje tih izmjena, koje podržava Evropska komisija, moglo dodatno ojačati argumente Crne Gore na putu ka članstvu u EU.

Crna Gora, podsjeća list, ambiciozno planira da postane članica Evropske unije do 2028. godine, dok pregovore vodi od 2012. godine.

Pregovarački proces je, između ostalog, usporavan zbog zahtjeva evropskih zvaničnika da Podgorica pokaže konkretne rezultate u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije.

Prema ocjeni “The Economista“, ustavne izmjene mogle bi pomoći Crnoj Gori da uvjeri Brisel u posvećenost reformama.

Ipak, list navodi da su izmjene manje popularne među dijelom crnogorske javnosti.

Aktivisti za ljudska prava smatraju da su zakonodavci više fokusirani na ispunjavanje evropskih kriterijuma nego na suštinsku borbu protiv korupcije.

Oni takođe dovode u pitanje proces javnih konsultacija, ocjenjujući da je poziv građanima da daju mišljenje o izmjenama bio tek formalnost, navodi se u članku.

“The Economist“ ukazuje da bi paket ustavnih izmjena mogao predstavljati važan korak Crne Gore u ispunjavanju uslova za članstvo u Evropskoj unij.

Politika

Da li je Milan Knežević bio vojnik?

Milan Knežević danas je jedan od najglasnijih političara kada je riječ o Kosovu i Metohiji, Srbiji i srpskom patriotizmu. Posljednjih mjeseci posebno je aktivan u inicijativi da Crna Gora povuče priznanje Kosova. Juče je koristio parolu „Služimo Srbiji“, koja je vezana za odnos prema Vojsci Srbije. I upravo tu otvorio jedno pitanje: da li je Milan Knežević ikada bio vojnik i da li je ikada služio vojni rok?

Javnost to, barem iz dostupnih podataka, ne zna.

Ako danas pozdravlja i koristi vojnički slogan „Služimo Srbiji“, koji govori o generacijama koje su nosile uniformu i bile spremne da polože život, posebno na Kosovu i Metohiji, onda bi bilo sasvim prirodno da javnosti kaže gdje je i kada on nosio vojnu uniformu.

Knežević je rođen 1980. godine. Godine 1999, kada je počeo rat na Kosovu i Metohiji i NATO bombardovanje SR Jugoslavije, imao je 19 godina. Tada su mnogi njegovi vršnjaci oblačili uniforme i odlazili tamo gdje su bili raspoređeni. Crna Gora je obavezno služenje vojnog roka ukinula tek u avgustu 2006. godine. Dakle, 1999. godine, kada je Knežević imao 19 godina, vojna obaveza još je postojala.
Njegovi vršnjaci su tada branili Kosovo, a neki se nikada nijesu vratili kući sa služenja vojnog roka.

Ako danas iz skupštinske fotelje pokreće inicijative za povlačenje priznanja Kosova, govori o patriotizmu i poziva na čuvanje sjećanja na one koji su Kosovo branili, onda je sasvim legitimno postaviti i još jedno pitanje:
Gdje je bio kada se Kosovo branilo iz rovova?

Izvor: Press online

Politika

Knežević: Srbi jesu u Vladi, ali je vlast naglašeno antisrpska

Predsjednik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević kazao je da on i predsjednik Skupštine Crne Gore i lider Nove srpske demokratije Andrija Mandić danas imaju različite stavove o tome kako treba ostvarivati interese srpskog naroda u Crnoj Gori, ali da ih povezuje zajedničko političko djelovanje tokom, kako je naveo, velikih političkih i krivičnopravnih pritisaka.

“Andrija Mandić i ja smo zajedno prošli velike političke i krivičnopravne ofanzive, i to je neizbrisiv trag našeg djelovanja na koji sam i te kako ponosan”, rekao je Knežević u intervjuu za Blic.

On je kazao da njih dvojica trenutno različito gledaju na način borbe za ostvarivanje interesa Srba u Crnoj Gori.

“On smatra da to može mnogo bolje i sadržajnije raditi iz pozicije vlasti, dok ja smatram da je ovakva vlast naglašeno antisrpska i da joj ne treba davati legitimitet, bez obzira što u njoj participira značajan broj ministara i potpredsjednika koji se nacionalno izjašnjavaju kao Srbi”, kazao je Knežević.

On je podsjetio na razloge zbog kojih su on i njegova partija napustili Vladu premijera Milojka Spajića.

“Onog trenutka kad je premijer Spajić odbio da uvaži naše zahtjeve da srpski jezik bude normiran kao službeni u Ustavu, da se trobojka proglasi za narodnu zastavu, da dobijemo pravo na dvojno državljanstvo kao ostali narodi u državi, mi smo napustili Vladu”, rekao je Knežević.

On smatra da je odluka o izlasku iz vlasti bila ispravna.

“Vjerujem da smo napravili najbolji mogući potez u ljudskom i političkom smislu, jer nismo željeli da budemo saučesnici u institucionalnoj eutanaziji Srba u Crnoj Gori”, poručio je Knežević.