Predsednik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević izjavio je da neće odustati od podrške Aleksandru Vučiću i izbornoj listi „Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija”, ističući da su se pojedini crnogorski političari i javne ličnosti mnogo pre njega uključili u predizbornu kampanju u Srbiji, ali na strani Studentske liste, zbog čega, kako je ocenio, nisu bili izloženi kritikama.

On je naglasio da, prema njegovom uverenju, političke poruke koje dolaze od predstavnika Studentske liste pokazuju da je neophodno ozbiljno razmotriti pravac u kojem bi Srbija krenula u slučaju promene vlasti.

Gostujući u emisiji „Fakti” na televiziji Adria, Knežević je istakao da mu je posebno važno očuvanje političkog i nacionalnog zajedništva srpskog naroda, kao i da ne želi da Srbija dođe u situaciju u kojoj bi, prema njegovim tvrdnjama, presudan uticaj na njenu politiku imale zapadne obaveštajne službe.

Naveo je da su njegovi nastupi na predizbornim skupovima liste „Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija” naišli na izuzetno pozitivan prijem građana.

Knežević je izrazio uverenje u politiku Aleksandra Vučića, upozoravajući da bi drugačiji izborni ishod, prema njegovom mišljenju, mogao da otvori pitanje teritorijalne i nacionalne stabilnosti zemlje.

” Ja verujem u njegovu politiku. Ukoliko se desi da pobedi blokaderska lista, odmah će otići Vojvodina i Raška oblast i krenućemo u novu dezintegraciju srpskog naroda, kao što je to bilo 5. oktobra”, rekao je Knežević.

Šef poslaničkog kluba Nove srpske demokratije (NSD) Dejan Đurović kazao je u Dnevniku TV Podgorica da Demokratska partija socijalista nema snagu za uslovljavanje vlasti i da je riječ samo o jednoj od više opozicionih partija, poručivši da je ovaj saziv parlamenta ostvario odlične rezultate i da će upravo ovaj sastav parlamentarne većine zatvoriti sva poglavlja.

Đurović podsjeća da je danas vlast pokazala da funkcioniše i da će večeras glasali za zakone koji su obaveza prema našem evropskom putu.

„Nema potrebe da se komentariše odluka opozicione partije koja ima 16 poslanika, jer crnogorski parlament broji 81 poslanika. Danas smo funkcionisali, glasali i izglasali dnevni red. Večeras ćemo glasati i o određenim zakonima koji su obaveza prema našem putu ka EU. Sklon sam tome da vjerujem da će DPS nakon jedne pauze koja se već nekoliko puta ponavlja u parlamentu, vratiti i normalno funkcionisati kako je to i obaveza poslanika“, kazao je Đurović, koji je bio gost Centralnog Dnevnika TV Podgorica.

Navodi da DPS nema dovoljno poslanika za bilo kakvo uslovljavanje ili formiranje parlamentarne većine, te da se može desiti da parlamentarna većina sa dijelom poslanika opozicije ima dovoljno za 54 poslanika.

„Ne treba potencirati DPS, jer je to samo jedna od više partija u crnogorskom parlamentu, pri tome su opoziciona partija“, istakao je Đurović.

Ovaj parlament ostaće upamćen kao sastav koji je pripremio i betonirao put Crne Gore ka EU

Prethodne tri godine, kako kaže, pokazuju da je ovo jedan od najuspješnijih sastava parlamenta uopšte i da će upravo ovaj sastav Skupštine Crne Gore zatvoriti sva poglavlja.

„Ovaj sastav parlamenta, parlamentarna većina i predsjednik Mandić, ostaće upisani u istoriju kao ljudi koji su pripremili i betonirali put Crne Gore ka EU“, poručio je Đurović.

Na pitanje da li je parlamentarna većina uradila sve da obezbijedi dogovor sa opozicijom oko izglasavanja zakona neophodnih za završnicu evropskog puta naše zemlje, Đurović je naveo da će već večeras pokazati da će glasati zakone koji su obavezni prema našem evropskom putu.

„Mislim da ćemo večeras imati preko 41 poslanika koji će glasati. Funkcionišemo normalno i bilo bi lijepo i pozivam kolege iz opozicije, DPS-a, da se vrate i glasamo za tu još jednu ustavnu promjenu i time kažemo doviđenja ovim obavezama prema EU. Mislim da ćemo i bez DPS-a, poslanici opozicije smoći snage i to glasati. Ostala je jedna ustavna izmjena i gotovo sam siguran da će se tu naći rješenje“, kazao je Đurović.

Fokus priče, kako ističe, treba da bude uspjeh parlamentarne većine i ovog sastava parlamenta da za veoma kratko vrijeme Crna Gora zatvori sva ova poglavlja.

„Tokom oktobra ćemo najvjerovatnije zatvoriti još sedam poglavlja, a u novembru i decembru ostala poglavlja. Za Novu godinu ćemo imati situaciju koja može da nam omogući da iduće godine završimo pregovore sa EU i da možda i prije roka završimo sve obaveze. To je naš cilj, a siguran sam da će i građani 13. juna naredne godine cijeniti ovaj rad i da će ovoj parlamentarnoj većini dati mnogo veći polet, a polet računam u broju glasova koji bude na lokalnim i parlamentarnim izborima“, istakao je Đurović.

Prema njegovim riječima, ne vidi svrsishodnost da parlamentarni izbori budu prije 13. juna naredne godine, kada su zakazani i lokalni izbori, te da bi oni trebalo da se održe u istom danu.

Svetozar Marović, nekadašnji visoki funkcioner Demokratske partije socijalista (DPS) i bivši predsjednik Državne zajednice Srbije i Crne Gore, dočekao je apsolutnu zastaru izvršenja zatvorske kazne u Srbiji, državi koja ga gotovo deset godina nije izručila Crnoj Gori. Dok je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izbjegavao konkretne odgovore o njegovom izručenju, predsjednik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević javno je povezivao Marovićevo izručenje sa povlačenjem crnogorskog priznanja nezavisnosti Kosova.

Maroviću danas, 10. oktobra, prema tvrdnjama njegove odbrane, nastupa apsolutna zastara izvršenja zatvorske kazne, čime se završava gotovo decenijska saga tokom koje je jedan od najpoznatijih osuđenika za korupciju u Crnoj Gori boravio u Beogradu, nedostupan crnogorskim pravosudnim organima.

Njegov advokat Zdravko Begović potvrdio je za Pobjedu da je proteklo deset godina od donošenja presude Višeg suda u Podgorici.

„On bi, po tom pravnom principu, mogao sljedeće sedmice doći u Crnu Goru“, kazao je Begović.

Marović je 2016. godine sa Specijalnim državnim tužilaštvom zaključio sporazume o priznanju krivice, prihvatajući odgovornost za učešće u organizovanoj kriminalnoj grupi koja je, prema nalazima tužilaštva, oštetila Opštinu Budva za oko 45 miliona eura.

Međutim, umjesto odlaska u zatvor, nekadašnji drugi čovjek DPS-a otputovao je u Beograd, gdje je ostao sve do nastupanja zastare.

Srbija je tako, odbijajući da postupi po višegodišnjim zahtjevima Crne Gore za izručenje, faktički omogućila Maroviću da izbjegne izdržavanje zatvorske kazne.

Crnogorske vlasti su se od 2019. godine ukupno osam puta obraćale nadležnim organima Srbije, upućujući tri zamolnice i pet urgencija za izručenje. Prema informacijama crnogorskih institucija, nijedan od tih zahtjeva nije dobio odgovor.

Posljednja urgencija Ministarstva pravde upućena je 6. oktobra, svega četiri dana prije nastupanja apsolutne zastare.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, čija država je sve vrijeme pružala utočište pravosnažno osuđenom Maroviću, ranije je izbjegao da konkretno odgovori na pitanje o njegovom izručenju.

Posebnu političku dimenziju ovom slučaju daje odnos predsjednika DNP-a Milana Kneževića, koji je pitanje izručenja nekadašnjeg funkcionera DPS-a javno povezao sa priznanjem nezavisnosti Kosova.

„Što se tiče priče o Svetozaru Maroviću, poništite priznanje Kosova, i dobićete Marovića“, poručio je jednom prilikom Knežević.

Takvom izjavom Knežević je izručenje pravosnažno osuđenog funkcionera praktično predstavio kao predmet političke trgovine, umjesto kao pitanje pravosudne saradnje dvije države.

Ironija je što je upravo DPS, čiji je Marović bio jedan od najuticajnijih funkcionera, predvodio vlast koja je 2008. godine priznala nezavisnost Kosova.