Politika

Knežević: Botun je bio samo okidač da ubrzamo inicijative i za jezik, državljanstvo i trobojku

photo by Filip Filipović / Adria

Ukoliko na prvoj narednoj sjednici Vlade budu odbijene naše inicijative o srpskom jeziku, državljanstvu, trobojci i dijalogu u vezi sa gradnjom postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu, ministri iz redova Demokratske narodne partije, Milan Zogović i Maja Vukićević, podnijeće ostavke. Poslanički klub će otkazati podršku Vladi Milojka Spajića, a Odbornički klub DNP-a u Skupštini Glavnog grada otkazaće podršku gradonačelniku Saši Mujoviću, ponovio je večeras, gostujući u specijalnoj emisiji na Adria TV, lider DNP-a Milan Knežević.

U tome, naglasio je on, nema dileme.

“Nema nikakvog prostora za manipulacije, analize i frustracije, koje smo imali priliku da čitamo na društvenim mrežama i to dominantno od ljudi koji ili podržavaju DPS ili rade protivno interesima i DNP-a i srpskog i crnogorskog naroda u Crnoj Gori”, istakao je Knežević, navodeći da je okidač za posljednju odluku njegove partije u vezi sa podnošenjem inicijativa bila, kako je kazao, brutalna akcija policije u Botunu posljednjih dana prošle godine.

U toj akciji u kojoj je, rekao je Knežević, učestvovalo 680 policajaca, privedena su 54 mještanina koji mjesecima protestuju zbog najavljene gradnje kolektora u Botunu.

“Ja sam na protestima od 1998. godine. Još kao srednjoškolac sam išao na proteste zbog pokradenih izbora. Tvrdim da je sad, u noći između 29. i 30. decembra, u Botunu bilo više policije nego 24. oktobra 2015. godine. To je bio okidač da ubrzamo ove naše inicijative, koje su svakako trebalo da se nađu na dnevnom redu u martu ili aprilu ove godine”, rekao je Knežević, objašnjavajući zašto su se u inicijativi našli srpski jezik, državljanstvo i trobojka, a ne samo Botun.

“Očekujem da će Spajić i partneri uvažiti inicijative”

Sjednicu Vlade, kazao je on, očekuje krajem ove ili tokom sljedeće sedmice.

“Očekujem da Spajić i naši koalicioni partneri uvaže naše inicijative i da ćemo otpočeti dijalog i početi da rješavamo ono što smatramo da je jedan od ozbiljnih problema koji opterećuje crnogorsko društvo i zaustavlja ga na njegovom putu ka Evropskoj uniji. Ako je svakom stalo do dijaloga i ako žele da deeskalira i ova bezbjednosna situacija u Botunu… Vidjeli ste danas blokade građana na dva kružna toka u Podgorici i one će se sigurno u narednom periodu radikalizovati. Ti ljudi žele razgovor, ali uporno dobijaju odgovore koji iritiraju i dodatno podižu tenzije. Mislim da nikom u Crnoj Gori nije potrebno da se prolije kap ljudske krvi, a 31. decembra se to i moglo desiti da nije bilo odgovornih ljudi koji su sa građanima Zete donijeli odluke koje su zaustavile eskalaciju”, rekao je Knežević.

Međutim, nastavio je on, ukoliko ne bude pregovora, današnje blokade će, kaže, biti poezija pri onome što može da se desi, a tiče se otpora građana Botuna zbog klasične zloupotrebe, represije i kršenja referendumske volje.

Na referendumu, koji je održan 14. decembra prošle godine u Zeti, podsjetio je Knežević, 98,5 odsto od izašlih birača glasalo je protiv gradnje kolektora u Botunu.

“Ne može neko ko je ćutao da odlučuje šta će DNP da radi”

Prvi čovjek DNP-a večeras je negirao da je kazao da će izaći iz, kako ju je okarakterisao, ove krvave Vlade ukoliko dođe do bilo koje represivne policijske mjere prema građanima Botuna.

“Rekao sam da ću predložiti Predsjedništvu DNP-a izlazak iz Vlade. To sam jasno saopštio. Ne mogu ja sam da donosim odluke o tome“, pojasnio je Knežević.

Tvrdi da je riječ o zloj namjeri značajnog dijela crnogorske javnosti, što političkog establišmenta, nevladinog sektora…

“Da nije ko osudio intervenciju policije nad golorukim narodom Zete. Da nije ko osudio hapšenje staraca, žena, predsjednika Opštine… Niko se živ nije čuo, 95 posto Crne Gore je ćutalo, a Spajić i Mujović su čestitali policiji na toj akciji. I sad svi oni očekuju da budu mjerodavni šta DNP treba da uradi. DNP ima isključivo obavezu prema svojim biračima, svom programu i onome što smo saopštavali svih ovih godina i od toga nijesmo odstupili ni jotu”, istakao je Knežević.

U prilog tvrdnji da DNP vodi kontinuiranu i principijelnu borbu, on je podsjetio i na zaključke te partije, u maju 2024. nakon što je izglasana Rezolucija o Srebrenici.

“Tada smo donijeli odluku o suspenziji podrške Vladi Milojka Spajića do ispunjenja zahtjeva, koji su se takođe odnosili na srpski jezik, dvojno državljanstvo i trobojku”, rekao je Knežević.

Radne grupe da ne razvlače identitetska pitanja unedogled

Čuo je, kazao je on, spekulacije o formiranju radnih grupa i komisija koje bi se bavile identitetskim pitanjima, nakon usvajanja inicijativa.

“Svakako, Vlada je dužna, ako dođe do usvajanja inicijativa, da odredi ministarstvo ili organ koji će se baviti tom problematikom. Međutim, ono što želim da poručim kompletnoj javnosti je da mi nemamo namjeru da učestujemo u radnoj grupi koja ne želi da riješi problem, nego želi da kupuje vrijeme i to razvuče unedogled, do 2027. godine. Postoji ono staro socijalističko birokratsko pravilo – ako želite nešto da ne završite, vi formirajte komisiju ili radnu grupu”, istakao je lider DNP-a.

Ukoliko dođe do formiranja radnih grupa, ukazao je on, neophodno je oročiti do kad da završe svoj rad.

“Smatram da je za zakone o državljanstvu i državnim simbolima dovoljno od 15 do mjesec dana da se to završi. Dovoljan je 41 poslanik da to izglasa”, pojasnio je Knežević, podsjetivši na sinoćnji stav predsjednik Skupštine Crne Gore Andrije Mandića da će njegova partija podržati inicijative DNP-a.

“Ako to uradi Aleksa Bečić, eto, mi smo već završili zakone o državljanstvu i državnim simbolima”, kazao je Knežević.

Ostaju, nadovezao se on, onda samo srpski jezik i pitanje Botuna.

Izvor: Adria

Sledeće

Supruga odbornika Luke Krstovića zasnovala radni odnos u Vodovodu u jeku protesta u Botunu

Ne propustite

Vukićević: DNP bliži izlasku iz Vlade nego ostanku

Portal Zeta

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

You must be logged in to post a comment Login

Politika

NSD: Izašli smo iz političkih rovova i poručujemo – evo bratske ruke

NSD poručuje da politika pomirenja koju zagovara nije rezultat skrivenih političkih kalkulacija ili ucjena, već iskrenog uvjerenja da Crna Gora može napredovati samo kroz dugoročnu slogu i dogovor svih njenih građana. Iz te partije ističu da su „izašli iz političkih rovova“ i pružili ruku partnerima, uz poruku da žele dogovor u kojem „dobijaju svi, a niko ne gubi ništa“.

Iz pomenute političke partije navode da, dok jedni vode kampanju protiv NSD-a zahtijevajući da prema koalicionim partnerima nastupaju ucjenjivački, uz tvrdnje da su drugi takvim pristupom navodno ostvarili više, istovremeno je sve učestalija kampanja sa drugih adresa, odakle ih optužuju da pripremaju „veliku zavjeru“ koju će, kako tvrde, otkriti nakon narednih izbora.

“Naravno da nije tačno ni jedno, ni drugo ali nam je jasan politički ples tih, naizgled potpuno različitih, a suštinski veoma sličnih adresa. Na veliku žalost i jednih i drugih, naša politika pomirenja ne proističe iz bilo kakve skrivene agende, već iz čistog srca i iskrenog uvjerenja. Upravo zbog toga će i pobijediti”, piše u saopštenju.

Iz NSD-a navode da su svjesni da brojni politički akteri, u različitim zemljama, svoje odluke zasnivaju na ucjenama, pritiscima, pa čak i prevarama, ali ističu da se njihova stranka svojim djelovanjem izdiže iznad, kako kažu, sitnih političkih kalkulacija.

“Mi smo organizacija slobodnih ljudi i, kao takvi, nudimo otvoreno srce i pružamo iskrenu ruku pomirenja“, poručili su iz NSD-a.

Oni dodaju da je njihov odnos prema političkim partnerima uvijek kroz istoriju bio bratski, te da tome svjedoče i koalicije koje su okupljali, odnosno čiji su osnivač, temelj i okosnica bili. Navode da su takav odnos smo izgradili i kao dio parlamentarne većine.

“Zar je toliko pogrešno željeti da danas, u vremenu kada su autokratski dani dobrano iza nas, Crna Gora bude istinski po mjeri Srba, Crnogoraca, Albanaca, Bošnjaka, Hrvata i svih drugih njenih građana”, ističu u saopštenju.

Iz NSD-a navode da je bivši režim Mila Đukanovića, kako tvrde, nastojao da produbi podjele među braćom, komšijama, kumovima i prijateljima, do mjere da one postanu gotovo nepremostive.

“Znamo i da nije lako izaći iz rovova koji su kopani decenijama. Ali NSD je iz tih rovova izašla, stoji pred baražnom vatrom onih koji bi učinili sve da do pomirenja nikada ne dođe i poručuje: Mi smo za bratsku slogu i evo naše ispružene ruke. Ne kalkulišemo ništa, ne namećemo rješenja, ali tražimo pošten dogovor u kome dobijaju svi, a niko ne gubi ništa”, piše u saopštenju.

Zaključuju da Crna Gora jedino kroz dugoročno pomirenje može postati zemlja slobodnih, srećnih i prosperitetnih ljudi, ističući da je upravo to cilj njihove, kako navode, nacionalno odgovorne i patriotske politike.

Politika

Vučić: Knežević snažniji nego što pokazuju istraživanja

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, odgovarajući na pitanje o istraživanju prema kojem je Milan Knežević po rejtingu snažniji od Andrije Mandića, kazao je da je to istraživanje radio Miloš Bešić, kojeg je nazvao „blokaderom“.

„To istraživanje je radio ovaj blokader Bešić. Vijesti su objavile, a Politika je samo prenijela. Blokader Bešić, istaknuti gost Utiska nedjelje, čovjek koji bi s vremena na vrijeme da glumi umjerene stavove, iako je veoma neumjeren. Ja mislim da je on, poznavajući ga i znajući kako on radi, pošto sam ja dobio malo drugačije istraživanje, pošto sam ja dobio da je snažniji Milan Knežević od toga koliko mu daju. Ali su vladajuće stranke manje jake nego što svi misle. Za mene je važno da Srbija zna šta joj misli Crna Gora“, kazao je Vučić.

On je rekao da ljudi misle da je razgovarao samo sa Duškom Markovićem 2019. godine o neodlasku na „proslavu“ Oluje u Knin.

„Pričao sam i sa novim rukovodstvom i molio ih da to ne čine. I rekli su da će probati da urade nešto, ali su postupili potpuno suprotno svemu o čemu smo razgovarali. S druge strane, Crna Gora je priznala otimačinu 14 odsto dijela teritorije Srbije. A samo nas optužuju da se miješamo u njihova posla. Oni su donijeli četiri rezolucije gdje nas optužuju za genocid, mi nijesmo nijednu gdje optužujemo bilo koga u Crnoj Gori. I na kraju, možda sam ja onakav ili ovakav, ali smo mi jedina zemlja u Evropi koja nije uvela sankcije Rusiji, a oni su uveli svake! Nemam problem ni sa čim, ali su nam velike razlike. Ljudi nijesu glasali za udaljavanje Srbije i Crne Gore, želja ljudi na litijama bila je suprotna. A, oni su učinili te odnose daljim nego ikada“, naglasio je predsjednik Srbije u uključenju za TV Informer.

Podsjetimo u današnjem tekstu Vijesti objavljeno je istraživanje prema kojem u poredenju s prethodnim istraživanjem te agencije, rađenim u aprilu rast bilježe DPS za 1,3 procentnih poena (sa 26,3 na 27,6 odsto), DNP Milana Kneževića sa 7,5 na 10,1 odsto, ES sa 4,6 na 9,9 odsto, Građanski pokret (GP) URA sa 5,4 na 6,4 odsto, Albanski forum sa 1,2 na 1,5 odsto. S druge strane, gori rezultat u odnosu na april ostvarili su PES sa 20,2 na 18,6 odsto, NSD sa 15,1 na 8 odsto, Demokrate sa 6,4 na 6 odsto,BS sa 6,7 na 5,9 odsto, Socijalistička narodna partija (SNP) sa 1,9 na 1,6 odsto” .

Politika

Za prijem u crnogorsko državljanstvo najviše zahtjeva podnijeli državljani Srbije

Državljanstvo Crne Gore je tokom prethodne tri godine dobilo ukupno 6.652 građanina. To proizilazi iz podataka koji su dostavljeni iz Ministarstva unutrašnjih poslova.

Prema tim podacima, od ukupno 3.199 zahtjeva za prijem u crnogorsko državljanstvo tokom prethodne tri godine, Ministarstvo unutrašnjih poslova pozitivno je riješilo 2.160. Takođe, u prethodne tri godine pozitivno su riješena još 4.492 zahtjeva podnijeta prije 2024. godine.

Razvrstano po godinama, MUP-u je 2024. godine podnijet 1.341 zahtjev, od čega je pozitivno riješeno njih 1.109. Tih zahtjeva je naredne 2025. godine bilo 1.244, od kojih je 903 pozitivno riješeno.

Takođe, do početka jula ove godine Ministarstvo je dobilo 614, a pozitivno riješilo 148 zahtjeva za prijem u crnogorsko državljanstvo.

Iz Ministarstva pojašnjavaju i da u tom periodu to pravo niko nije stekao na osnovu programa ekonomskog državljanstva.

“Kao bitno napominjemo da je 2024. godine od ukupnog broja pozitivno riješenih zahtjeva, donijeto 1.278 pozitivnih rješenja za aplikante i članove njihovih porodica, 2025. godine 38 rješenja, a tokom prve polovine 2026. godine šest rješenja (ekonomsko državljanstvo)”, naveli su iz resora unutrašnjih poslova.

Pojašnjavaju i da su najviše zahtjeva podnijeli državljani Srbije, zatim Bosne i Hercegovine, Rusije, Albanije i Kosova.

Iz Ministarstva pojašnjavaju i da prijem u crnogorsko državljanstvo po automatizmu ne znači i sticanje prava glasa u Crnoj Gori.

“Svako lice za koje je donijeto rješenje o prijemu u crnogorsko državljanstvo, danom dostavljanja rješenja o prijemu u crnogorsko državljanstvo upisuje se u registar crnogorskih državljana, ali se samim tim ne upisuje se u birački spisak i ne stiče pravo da bira i da bude biran”, naveli su iz Ministarstva.

Dodaju i da, nakon sticanja crnogorskog državljanstva prijemom, osoba koja ima namjeru da stalno živi u Crnoj Gori i koja će biti središte njegovih životnih aktivnosti, podnosi zahtjev za prijavu prebivališta i izdavanja lične karte.

“Nakon odobrenja prebivališta i izdavanja lične karte potrebno je da protekne period od dvije godine kako bi lice steklo biračko pravo”, naglasili su iz MUP-a.

Napominju da Ustav i zakonski propisi regulišu oblast sticanja biračkog prava.

Odredbom člana 45 Ustava Crne Gore propisano je da pravo da bira i da bude biran ima državljanin Crne Gore koji je navršio 18 godina života i ima najmanje dvije godine prebivališta u Crnoj Gori.

Takođe, članom 11 Zakona o izboru odbornika i poslanika propisano je da pravo da bira i da bude biran za poslanika ima birač koji je navršio 18 godina života, koji ima prebivalište u Crnoj Gori najmanje dvije godine prije dana održavanja izbora.

Ministarstvo unutrašnjih poslova trenutno radi na obezbjeđivanju kadrovskih i materijalno-tehničkih kapaciteta neophodnih za uspostavljanje kancelarije koja će služiti kao pomoć osobama koje podnose zahtjev za prijem u crnogorsko državljanstvo.

Otvaranje te kancelarije je krajem prošlog mjeseca na sjednici Skupštine najavio ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović. Iz MUP-a međutim nijesu mogli da potvrde kada će tačno ta kancelarija početi da radi.

“O detaljima koji se tiču otvaranja navedene kancelarije, javnost će biti blagovremeno informisana, a Ministarstvo unutrašnjih poslova radi na obezbjeđivanju kadrovskih i materijalno tehničkih kapaciteta”, rečeno je listu iz resora unutrašnjih poslova.

Izvor: Pobjeda