Politika

Jakov Milatović kandidat za predsjednika Crne Gore

Državna izborna komisija (DIK) jednoglasno je juče odlučila da Pokret Evropa sad ima pravo da predloži novog predsjedničkog kandidata, nakon što je lideru tog Pokreta Milojku Spajiću prethodno odbijena kandidatura.

Glavni odbor Pokreta “Evropa sad” jednoglasno je podržao kandidaturu Jakova Milatovića za predsjednika Crne Gore, saopšteno je iz tog pokreta.

Kako navode, odluka je donijeta nakon što je Predsjedništvo Pokreta uputilo predlog članovima Glavnog odbora koji su na vanrednoj sjednici ocijenili da je “ovo najbolja i najispravnija odluka, posebno imajući u vidu da je čovjek njegovih profesionalnih i ličnih osobina neko ko će na dostojanstven način upravljati Crnom Gorom u narednih pet godina”.

Podsjećaju, da je na lokalnin izborima održanim u oktobru Milatović predvodio snage koje su, kako kažu u Pokretu ES, nakon više decenija pobijedile DPS u glavnom gradu.

“U politiku sam ušao na poziv građana, i osjećao sam odgovornost da poslušam njihov glas koji je akumuliran i kroz organe partije. Siguran sam da ćemo okupiti snagu koja se pokazala kao nesalomiva, uprkos nepravdi koja je pokazala svu slabost sistema i običnog građanina kakav je i Milojko Spajić” izjavio je Milatović.

Biografija

“Evropa sad” objavila je i biografiju Jakova Milatovića, u kojoj navode da je rođen 1986. godine u Podgorici, gdje je završio osnovnu školu i Gimnaziju sa diplomom Luča.

Osnovne studije završio je na Ekonomskom fakultetu Univerziteta Crne Gore, sa prosječnom ocjenom 10 i bio je student generacije. Dobitnik je brojnih domaćih priznanja i inostranih stipendija.

Kao stipendista američke vlade boravio je na Univerzitetu savezne države Ilinois, kao stipendista austrijske vlade na Univerzitetu u Beču, a kao stipendista Evropske komisije na Univerzitetu u Rimu.

Magistarske studije u oblasti ekonomije završio je na Univerzitetu Oksford kao stipendista britanske vlade.

Radio je u NLB banci, Dojče banci, a onda u Evropskoj banci za obnovu i razvoj (EBRD).

Druga iskustva i usavršavanja sticao je u okviru njemačke Fondacije Konrad Adenauer, Londonske škole ekonomije, Univerziteta u Pekingu, Liderske akademije Univerziteta Standford, i drugih.

Autor je više stručnih radova i ko-autor je dvije knjige.

Pokrivao je poziciju ministra ekonomskog razvoja u Vladi Crne Gore od decembra 2020. do aprila 2022. godine.

Oženjen je i otac troje djece.

Sledeće

Demohrišćanski pokret podržao Milatovića

Ne propustite

Mandić: Nemam srpski pasoš niti državljanstvo

Portal Zeta

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

You must be logged in to post a comment Login

Politika

Spajić: Euro model je neophodna reforma za zaštitu životnog standarda građana

Premijer Crne Gore Milojko Spajić poručio je da uvezena inflacija, rast cijena energenata i hrane i nepredvidiva geopolitička situacija predstavljaju ozbiljne izazove sa kojima se suočava Crna Gora.

Istakao je da subvencije i prodajne akcije donose samo kratkoročno olakšanje, dok Euro model vidi kao dugoročni mehanizam zaštite životnog standarda građana.

“I tokom Svjetskog ekonomskog foruma u razgovorima sa ekspertima, potvrdili smo da su pred nama ozbiljni izazovi – uvezena inflacija, u velikoj mjeri podstaknuta ratovima u Ukrajini i na Bliskom istoku, rast cijena energenata i hrane, kao i i dalje nepredvidiva geopolitička situacija. Upravo zato je Euro model neophodna reforma: jer subvencije i prodajne akcije mogu pružiti samo kratkoročno olakšanje, dok otporna struktura zarada i poreskog sistema predstavlja dugoročan i održiv mehanizam zaštite životnog standarda građana”, naveo je Spajić na mreži Iks.

Politika

Parlamentarna većina „legalizuje” ploču u Morinju

Crnogorski parlament usvojio je prekjuče izmjene Zakona o spomen-obilježju koje predviđaju mogućnost naknadnog odobravanja spomen-obilježja koja su već podignuta, a za koja prethodno nije sproveden zakonom propisani postupak, čime se otvara mogućnost da Vlada donese odluku o naknadnom odobravanju spomen-ploče u Morinju, čije očuvanje je jedan od zahtjeva Hrvatske u rješavanju bilateralnih pitanja između Podgorice i Zagreba.

Hrvatska traži trajno očuvanje spomen-ploče postavljene 10. oktobra 2022. godine na bivšem sabirnom centru JNA u Morinju (Opština Kotor) posvećene hrvatskim zarobljenicima. Crnogorska inspekcija je ubrzo nakon postavljanja bila naložila njeno uklanjanje zbog nedostatka formalne saglasnosti Vlade Crne Gore i propisane procedure, što je postalo tačka sporenja.

Izmjene Zakona o spomen-obilježju prije dva dana podnijela je Bošnjačka stranka (BS) iz koje su “Vijestima” rekli da se to odnosi na spomen-ploču u Morinju.

“Nažalost, te izmjene su prošle bez glasova opozicije, a zalažu se za normalizovanje odnosa s Hrvatskom”, rečeno je iz BS-a.

Skupština je prekjuče na predlog poslanika Pokreta Evropa sad usvojila i izmjene Zakona o sportu, kojima se otvara mogućnost da Vlada iz naziva kotorskog bazena izbriše ime Zorana Gopčeviča, što je takođe jedan od ukupno osam otvorenih bilateralnih pitanja između Crne Gore i Hrvatske, koja njihovim rješavanjem uslovljava ulazak Crne Gore u Evropsku uniju.

Predlog zakona koji je BS predložila, a Skupština usvojila, predviđa uvođenje novog člana 16a, kojim bi se Vladi Crne Gore omogućilo da, u slučaju postojanja posebnog javnog interesa, donese odluku o naknadnom odobravanju takvih spomen-obilježja i njihovom zadržavanju na utvrđenoj lokaciji.

U obrazloženju predloga je navedeno da bi se posebni javni interes procjenjivao na osnovu istorijskog i društvenog značaja događaja, ličnosti ili okolnosti na koje se spomen-obilježje odnosi, značaja očuvanja sjećanja na žrtve i stradanja, doprinosa njegovanju kulture sjećanja i zaštiti ljudskog dostojanstva, kao i istorijske utemeljenosti i sadržaja samog spomen-obilježja.

Iz BS-a su obrazložili da su važećim Zakonom o spomen-obilježjima propisani uslovi, način i postupak podizanja, zaštite i održavanja spomen-obilježja, ali nije posebno uređena mogućnost naknadnog odobravanja već podignutih spomen-obilježja bez sprovođenja zakonom propisanog postupka, kada postoji poseban javni interes za njihovo zadržavanje.

Izvor: Vijesti

Politika

Usvojene ustavne izmjene o ukidanju imuniteta funkcionerima

Poslanici crnogorskog parlamenta usvojili su danas izmene Ustava koji se odnose na ukidanje imuniteta članovima Vlade za koruptivna krivična djela.

Za tekst Nacrta amandmana 22 na najviši pravni akt glasala su 62 poslanika, dok protiv i uzdržanih glasova nije bilo.

Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu jednoglasno je ranije danas utvrdio Predlog da Skupština za tri člana Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika izabere Mersudina Dautovića, Darka Hajdukovića i Klaudiju Pejović.

Mersudin Dautović je izabran sa 64 glasa, nakon čega je data pauza jer su opozicioni poslanici napustili sjednicu.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić kazao je da nemaju dovoljan broj poslanika za izbor drugih članova Sudskog savjeta.

“Sjutra u 11 časova je sjednica Ustavnog odbora, a nakon toga nastavljamo zasijedanje parlamenta, večeras se nećemo izjašnjavati o preostalim članovima Sudskog savjeta”, rekao je Mandić.