Politika

Krapović: “Jadran” legalno i legitimno vlasništvo Crne Gore

Photo by Dobrilo Malidžan

Stav Crne Gore je da je brod Jadran potpuno legalno i legitimno vlasništvo države i on se neće promijeniti, kazao je ministar odbrane Dragan Krapović.

Krapović je u subotu u Tivtu trebao da se sastane sa ministrom odbrane Hrvatske Ivanom Anušićem, ali je taj sastanak otkazan zbog, kako je Anušić rekao, izjava Krapovića o ploči u Morinju i o brodu Jadran.

U izjavi za TVCG hrvatski ministar odbrane Ivan Anušić kazao je da su stavovi crnogorskog ministra odbrane Dragana Krapovića o brodu Jadran i poloči u Morinju za Hrvatsku apsolutno neprihvatljivi, i poručio da se o tim temam mora pregovarati.

“Poštovanje prema stavu kolege Anušića je odraz naše posvećenosti dijalogu i razumijevanju među svim državama u regionu. Međutim stav Crne Gore je da je Jadran potpuno legalno i legitimno vlasništvo Crne Gore i on se neće promijeniti”, naveo je Krapović u izjavi dostavljenoj Vijestima.

On je istakao da je njegova odgovornost, kao ministra odbrane, da čuva taj simbol ponosa i istorijskog nasleđa države, koji nadilazi granice materijalnog vlasništva.

“Dijalog i razmjena mišljenja sa našim susjedima su od esencijalnog značaja, te u tom duhu pristupamo svim međunarodnim pitanjima, uključujući i pitanje školskog broda Jadran”, naveo je Krapović, prenosi portal Vijesti.

Kako je istakao, između dijaloga i pregovora je velika razlika, a on nije neko kome ta razlika može promaći.

“Naprotiv, kao ministar odbrane, prihvatio sam razgovor na te teme, ali ne i pregovore jer prihvatanje pregovora znači prihvatanje mogućnosti da Jadran ne bude crnogorski, a ja to otvoreno kažem neću prihvatiti. To je stvar principa i nacionalnog ponosa”, rekao je Krapović.

On je naglasio da je svjestan složenosti odnosa unutar regiona, kao i osjetljivosti pitanja koja se tiču nacionalnog ponosa i nasljeđa.

“Jadran je više od broda – on je živi podsjetnik na našu istoriju i tradiciju, simbol naše povezanosti s morem i naše nezavisnosti”, istakao je Krapović.

On je naglasio da kao takav brod Jadran zaslužuje da bude čuvan i poštovan, ne samo od strane Crne Gore, već i od susjeda.

Prema riječima Krapovića, u duhu izgradnje trajnog mira, saradnje i dobrosusjedstva, Crna Gora se zalaže za stvaranje atmosfere u kojoj se poštuju i cijene nacionalni simboli svih država.

“Naša posvećenost ovom principu nije samo stvar političke volje, već i odraz dubokog uvjerenja u važnost očuvanja kulturnog i istorijskog nasljeđa za buduće generacije”, kazao je Krapović.

On je dodao da vjeruje da je otkazivanje sastanka bilo usmjereno ka domaćoj hrvatskoj javnosti, posebno imajući u vidu da je u Hrvatskoj izborna godina.

Krapović je naglasio da politički i unutrašnji manevri, koji se odvijaju na račun Crne Gore i Ministarstva odbrane, posebno kada je riječ o Jadranu, neće biti politički tolerisani.

“Zajedno možemo izgraditi budućnost utemeljenu na međusobnom poštovanju, dijalogu i saradnji, poštujući integritet svake zemlje”, rekao je Krapović i dodao da Crna Gora ostaje otvorena za konstruktivan dijalog sa svim susjedima, posebno sa Hrvatskom.

On je Anušiću još jednom poželio srdačnu dobrodišlicu u Crnu Goru.

Izvor: RTCG

Sledeće

Milioni za ugovore o djelu, moguće zloupotrebe

Ne propustite

Šaranović: Pripremio sam nekoliko potencijalnih kandidata za poziciju direktora UP

Portal Zeta

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

You must be logged in to post a comment Login

Politika

Kako je Milan Knežević obmanuo javnost?

Dokumenti koje je lider Demokratske narodne partije Milan Knežević predstavio javnosti kao dokaz da je crnogorski premijer Milojko Spajić od 2023. godine pripadnik Vojske Srbije mogli bi, zapravo, da imaju sasvim drugačije pravno značenje. Propisi Srbije, kao i sadržaj jednog od dokumenata koje je sam Knežević pokazao, ukazuju da je regulisanje vojne obaveze bilo povezano sa Spajićevim tadašnjim postupkom za otpust iz srpskog državljanstva.

Naime, propisi Srbije pokazuju da je Spajić, kao tadašnji državljanin te zemlje, morao da ima regulisanu vojnu obavezu kako bi mogao da završi postupak otpusta iz državljanstva.

Knežević je pokazao dokumenta za koja tvrdi da potvrđuju da je Spajić 17. februara 2023. podnio zahtjev u vezi sa prevođenjem u rezervni sastav, nakon čega je Centar Ministarstva odbrane Zvezdara donio odgovarajuće rješenje.

Međutim, postojanje tih dokumenata samo po sebi ne znači da je Spajić dobrovoljno odlučio da pristupi Vojsci Srbije, služi vojni rok ili postane profesionalni vojnik.

Za razumijevanje slučaja posebno je važan redosljed događaja, piše Bizniscg.me.

Spajić je 16. februara 2023, samo dan prije datuma na dokumentu koji je predstavio Knežević, javno priznao da ima državljanstvo Srbije i saopštio da je podnio zahtjev za otpust.

Prema dokumentaciji koju je pokazao Knežević, nekoliko dana kasnije doneseno je rješenje nadležnog organa Ministarstva odbrane Srbije o Spajićevom vojnom statusu.

Nekoliko mjeseci kasnije završen je postupak otpusta iz državljanstva. MUP Crne Gore potvrdio je da je Spajić 30. juna 2023. dostavio rješenje o otpustu iz državljanstva Srbije.

Takva hronologija ne dokazuje zbog čega je vojna dokumentacija nastala, ali predstavlja važan kontekst za njeno tumačenje.

Ključan je član 28 Zakona o državljanstvu Republike Srbije, koji propisuje da državljanstvo može prestati otpustom ukoliko osoba, između ostalog:

„nema smetnji u pogledu vojne obaveze“.

Kako se navodi u analizi, MUP Srbije među dokumentacijom potrebnom muškarcima mlađim od 60 godina za otpust iz državljanstva navodi i uvjerenje vojnog odsjeka o regulisanoj vojnoj obavezi.

To znači da regulisanje vojnog statusa za Spajića nije bilo nevažno za postupak otpusta. Ipak, bez dodatnog objašnjenja nadležnih organa ne može se tvrditi da je njegovo konkretno prevođenje u rezervni sastav izvršeno isključivo zbog izlaska iz državljanstva.

Spajić je rođen 1987. i u februaru 2023. imao je 35 godina, što je bitno zbog srpskih propisa o vojnoj obavezi.

Prema navodima iz analize, državljani Srbije koji nisu služili vojni rok mogu nakon navršene 30. godine biti po službenoj dužnosti prevedeni u rezervni sastav.

Na zvaničnoj stranici Ambasade Srbije u Švajcarskoj navedeno je da za državljane Srbije koji nisu služili vojni rok centri Ministarstva odbrane po službenoj dužnosti donose rješenja o prevođenju u rezervni sastav kada navrše 30 godina.

Istovremeno se navodi da za državljane koji su izvršili zakonsku obavezu uvođenja u vojnu evidenciju ne postoji smetnja za otpust iz državljanstva.

To je važna razlika u odnosu na tvrdnju da je neko dobrovoljno odlučio da pristupi vojsci.

Srbija je od 1. januara 2011. obustavila obavezno služenje vojnog roka, ali nisu ukinute vojna evidencija i obaveze rezervnog sastava. Dobrovoljno služenje vojnog roka predstavlja potpuno drugačiju proceduru za koju se zainteresovana osoba posebno prijavljuje.

Zbog toga prevođenje u rezervni sastav samo po sebi nije dokaz da je neko dobrovoljno otišao u vojsku ili postao profesionalni vojnik.

Za Spajićev slučaj važan je i član 12 Zakona o vojnoj, radnoj i materijalnoj obavezi Srbije. On predviđa da se vojni obveznik koji je podnio zahtjev za otpust iz državljanstva i o tome obavijestio nadležni organ ne poziva radi vršenja vojne obaveze dok se ne odluči o njegovom zahtjevu, uz zakonom propisane izuzetke.

Još značajniji je član 9 istog zakona, prema kojem vojna obaveza prestaje ako osobi prestane državljanstvo Republike Srbije.

Zato tvrdnja da je Spajić danas pripadnik Vojske Srbije ne može biti potvrđena samo na osnovu dokumenata iz februara 2023. godine.

Oni se odnose na period u kojem je još bio državljanin Srbije, dok je nekoliko mjeseci kasnije dobio otpust iz državljanstva.

Dokumenti koje je Knežević objavio svakako potvrđuju da je Spajić u tom periodu regulisao status pred organima Ministarstva odbrane Srbije i da je bio preveden u rezervni sastav.

Međutim, sami po sebi ne dokazuju da je njegova namjera bila da dobrovoljno stupi u Vojsku Srbije.

Naprotiv, zakonski okvir pokazuje da je kao tadašnji državljanin Srbije morao da ima regulisanu vojnu obavezu za postupak otpusta, kao i da se građani stariji od 30 godina koji nisu služili vojni rok mogu po službenoj dužnosti prevesti u rezervni sastav.

Zato ostaje otvoreno pitanje da li je Spajićevo regulisanje vojnog statusa bilo dio procedure povezane sa njegovim već pokrenutim izlaskom iz srpskog državljanstva ili je imalo neki drugi razlog.

To znači da se iz Kneževićevih dokumenata može zaključiti da je Spajić u februaru 2023. bio vojni obveznik i preveden u rezervni sastav, ali ne i da je dobrovoljno stupio u Vojsku Srbije ili da je danas njen pripadnik.

Politika

Koprivica: Srpstvo u Crnoj Gori ne može se štititi vezama sa onima koji su ga potiskivali

Potpredsjednik Vlade, Momo Koprivica, kazao je da su Srbi jedan od istorijskih državotvornih naroda Crne Gore, sa dubokim učešćem u stvaranju crnogorske državnosti.

Govoreći o odnosima Crne Gore i Srbije, Koprivica ističe da dvije države treba da grade odnose međusobnog poštovanja i uvažavanja, bez nepotrebnog miješanja u unutrašnja pitanja.

“Srbi su jedan od istorijskih državotvornih naroda Crne Gore, sa dubokim učešćem u stvaranju crnogorske državnosti. Zato se i Crna Gora i Srbi iz Crne Gore čuvaju u Crnoj Gori, čuvajući svoju državu, svoje pravo na identitet i svoje mjesto u njenoj budućnosti”, kazao je Koprivica.

Potpredsjednik Vlade ističe da sve što je istinski napredak Crne Gore, napredak je i Srba iz Crne Gore, kao što je svaki stvarni napredak Srba u Crnoj Gori napredak i same Crne Gore.

“Tako je bilo kroz istoriju, tako jeste danas i tako mora biti i ubuduće”, navodi Koprivica.

Ocjenjuje da svako skretanje sa ključnih tema, a to su ulazak Crne Gore u EU i vladavina prava, našu državu vraća u blato podjela i kriminala, koje je, kako navodi, stvorio bivši režim znajući da se u njemu najbolje snalazi.

Poručuje da je Vlada pokazala posvećenost ključnim temama, kao i da nema namjeru da odustane.

“Crna Gora i Srbija treba da grade odnose međusobnog poštovanja i uvažavanja, bez nepotrebnog miješanja u unutrašnja pitanja. Prijateljskim i bratskim odnosima više priliči razumijevanje nego dodatno podizanje tenzija”, kaže potpredsjednik Vlade.

Svaki drugačiji pristup, kako ističe, nije ni bratski, ni mudar, ni prijateljski.

“Braći ne treba gurati prst u oko, to bi trebao biti razuman ljudski, a ne samo politički princip, i to treba biti poznato svima, posebno dugogodišnjim političkim akterima. Srpstvo u Crnoj Gori ne štite linkovi sa onima koji su ga godinama potiskivali, i diskriminisali ostale građane. Kad se interesi bivše vlasti u Podgorici i samoproglašenih nacionalnih “inspektora”, izvan Crne Gore počnu preplitati, treba se zapitati ko tu zaista koga štiti”, zaključio je Koprivica u saopštenju na mreži Iks.

Politika

Nakon Kneževića oglasio se DPS: Spajić ne može ostati premijer

“Parlamentarnoj većini poručujemo da je ovo prava prilika – i prije izmjene Ustava, da stanu iza svojih riječi i sankcionišu premijera koji je pao na testu integriteta”, saopštio je DPS

Demokratska partija socijalista (DPS) saopštila je da Milojko Spajić više ne može ostati na funkciji predsjednika Vlade.

Oni su se oglasili nakon što je predsjednik Demokratske narodne partije Milan Knežević, na konferenciji za medije, predstavljajući nekoliko dokumenata, iznio tvrdnju da je Spajić pripadnik Vojske Srbije od 2023. godine i optužio ga da je prekršio više zakona.

“Činjenica da je predsjednik Vlade Crne Gore, ujedno i vojni rezervista druge države – u konkretnom slučaju Republike Srbije, predstavlja nezapamćen presedan i ujedno najveći skandal u istoriji parlamentarizma. Ono što čitavu situaciju čini nevjerovatnom je i okolnost da je u rezervnom vojnom sastavu druge države čovjek koji je ujedno predsjednik Vijeća za nacionalnu bezbjednost, član Savjeta za odbranu i bezbjednost i premijer države članice NATO saveza”, piše u saopštenju.

“Iako je Crna Gora u posljednjih šest godina navikla na svašta – od premijera koji je snagom uma pomjerao planine, do aktuelnog koji je lagao da nema državljanstvo druge države, ovakav flagrantan sukob interesa nije zabilježen, ne samo u Crnoj Gori nego sigurno ni bilo gdje drugo u Evropi. Nakon najnovijeg skandala, potpuno je jasno – i pravno i politički, da Milojko Spajić ne može više ostati na poziciji predsjednika Vlade Crne Gore, a parlamentarnoj većini poručujemo da je ovo prava prilika – i prije izmjene Ustava, da stanu iza svojih riječi i sankcionišu premijera koji je pao na testu integriteta”, kazali su iz DPS-a.

Spajić je prethodno, u odgovoru na tvrdnje Kneževića, rekao da lider DNP-a bespogovorno izvršava zadatke “svog (ne)formalnog šefa iz Beograda”, u namjeri da na sve načine uspori evropski put Crne Gore.