Politika

Mandić: Spajić ne vjeruje koaliciji ZBCG, ali vjeruje u iskrenost saradnika DPS-a

Pošto se ovih dana ulažu mnogi napori da se brutalno prekroji većinska volja građana, veoma je važno da predsjednik Crne Gore, Jakov Milatović, razjasni situaciju vezano za mnoge teme uključujući i dodjelu mandata Milojku Spajiću, saopštio je predsjednik NSD i jedan od lidera koalicije ZBCG Andrija Mandić.

“Naime, kao važan alat u akciji prekrajanja te volje koristi se i priča o procjeni iskrenosti koalicije ZBCG i razgovori koji se tiču davanja mandata za sastav nove vlade kod predsjednika Crne Gore. Kako se sinoć čulo nakon Glavnog odbora PES-a, koalicija Za budućnost CG ne može u vladu zbog nedostatka iskrenosti: u našu iskrenost se sumnja, a u Mehmeta Zenku, sa liste DPS, ni najmanje. Spajiću se posebno dopada iskrenost Bošnjačke stranke, koja je zaista iskreno i u punom kapacitetu radila da Milo Đukanović pobijedi, a da izgubi Jakov Milatović, kao kandidat pobjednika izbora od 30. avgusta. Da su se pitali političari iz Bošnjačke stranke, Milatović danas ne bi bio predsjednik CG, a Spajić ne bi bio mandatar. Spajiću se više dopada iskrenost poraženih 30. avgusta nego iskrenost onih koji su demokratski pobijedili kriminalni režim Mila Đukanovića”, istakao je Mandić.

Dodao je da je izgleda Spajiću bliža iskrenost “onih koji su jurišali na Crkvu i pravoslavlje, koji su glasali iskreno da Crkva bude državna, a ne Božja, iskreno bili protiv Temeljnog ugovora i to nazivali najvećom izdajom, koji su nasiljem pokušali da spriječe hirotonisanje mitropolita Joanikija”.

“Mada, protiv potpisivanja Temeljnog ugovora bili su i Spajić, i DPS i BS. Da li se takva iskrenost od nas traži, da zgazimo većinsku volju naroda, da mu okrenemo leđa i budemo za nove i stare podjele, da kažemo ono što ne mislimo i budemo za ono u šta ne vjerujemo. Sve se nama može prebaciti, ali najmanje manjak iskrenosti. Zbog iskrenosti smo trpjeli, hapšeni, suđeni. Nijesmo mi bezgrešni što smo iskreni, ali smo iskreni kada kažemo da je teško povjerovati da su najiskreniji protivnici bivšeg režima postali neiskreni za mandatara, a iskreni saveznici DPS- a i Mila Đukanovića postaju primjer iskrenosti. Iskreno smo postupili i u razgovoru kod predsjednika CG. Na pitanje da li smatramo da nama pripada mandat za sastavljanje vlade odgovorili smo nedvosmisleno da to pripada PES-u, a da će ta stranka saglasno njihovim procedurama odabrati ko je to. Takođe, posebno smo naglasili da je nama najvažnije da se u vladi okupe pobjednici od 30. avgusta i da se jednom završi sa DPS-om i Milom Đukanovićem”, naveo je Mandić.

Podsjeća da su i tada saopštili da želie da budeu u takvoj vladi, ali prema svemu što gledaju poslednjih dana, mandatar Spajić “pokušava na sve načine da prekroji izbornu volju građana, istisne ZBCG, odnosno autentične predstavnike Srba iz vlade, a da raširenih ruku dočeka stranke koje su do posljednjeg dana vladavine Mila Đukanovića bile uz njega”.

“To vjerovatno nije ništa strašno za one koji su do 30. avgusta glasali DPS ili one koji nisu osjetili borbu protiv diktature, ali što se tiče ZBCG, mi cemo se protiv povratka starog rezima odlučno boriti. Zato još jednom pozivamo predsjednika CG, Jakova Milatovića, da prekine ćutanje i radi posao za koji su ga izabrali građani Crne Gore, a među njima u velikom procentu i glasači ZBCG. Ne želimo, naravno, da ga učimo njegovom poslu, ali ga jos jednom javno pozivamo da iskoristi uticaj svoje funkcije i odredi se u odnosu na kršenje osnovnih političkih i ljudskih postulata”, saopštio je Mandić.

Ističe da oni nikada nisu otimali nešto što im ne pripada, niti su neko ko mijenja stavove kako vjetar duva.

“U politici, ipak, postoje pravila i naša koalicija i stranke u njoj nijesu pravljene za jedan izborni ciklus nego da ispune svoje političke ciljeve. Kao što smo, nakon velike borbe, zajedno sa građanima, srušili bivši režim, tako sada želimo da ostvarimo i naredne ciljeve, među kojima su ekonomski prosperitet, vladavina prava, obračun sa kriminalom i korupcijom, borba protiv diskriminacije, a naročito demontaža bivšeg režima, kako se više nikada ne bi desilo da Crnom Gorom zavlada Milo Đukanović i njegova hobotnica”, zaključio je Mandić.

Sledeće

Bešić: ZBCG pogriješila u procjeni, trebalo da prihvate prvu ponudu Spajića

Ne propustite

ZBCG ostala bez Vlade i bez Deklaracije o Kosovu u Zeti?

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

DNP ostaje u Vladi, zahtijevaju dvojno državljanstvo, srpski jezik i trobojku

Predsjedništvo Demokratske narodne partije poručilo je saopštenjem za javnost nakon sjednice da će ministri iz redova te partije na prvoj sjednici Vlade pokrenuti inicijative o srpskom jeziku, državljanstvu, državnim simbolima i dijalogu o postrojenju za prečićavanje otpadnih voda Podgorica u Botunu, a da će u slučaju izostanka podrške podnijeti ostavke i povući podršku Vladi Milojka Spajića. To isto će učiniti i u Podgorici.

Saopštenje nakon današnje sjednice Predsjedništva DNP prenosimo integralno:

Zaključci Predsjedništva DNP+a:

Na danas održanoj sjednici Predsjedništva Demokratske narodne partije jednoglasno su doneseni sljedeći zaključci:

Obavezuju se članovi Vlade Milun Zogović i Maja Vukićević da na prvoj sjednici iniciraju ustavne promjene o normiranju srpskog jezika kao službenog,

– Obavezuju se članovi Vlade Milun Zogović i Maja Vukićević da na prvoj sjednici iniciraju Izmjene i dopune zakona o državljanstvu,

– Obavezuju se članovi Vlade Milun Zogović i Maja Vukićević da na prvoj sjednici iniciraju Izmjene i dopune zakona o državnim simbolima kako bi trobojka bila normirana kao narodna zastava,

– Obavezuju se članovi Vlade Milun Zogović i Maja Vukićević da na prvoj sjednici iniciraju sveobuhvatan dijalog zasnovan na referendumskom rezultatu od 14. decembra 2025. godine, koji bi uvažio stavove građana Zete povodom namjere izgradnje PPOV-a,

U slučaju da na Vladi ne dobiju podršku za ove inicijative, članovi Vlade iz redova DNP-a Milun Zogovoć i Maja Vukićević podnijeće ostavke na svoje funkcije, a poslanički klub otkazaće podršku Vladi Milojka Spajića. Istovremeno, odbornički klub DNP-a u SO Podgorica otkazaće podršku gradonačelniku Saši Mujoviću. DNP od prvog dana podrške, a kasnije i učešća u Vladi nije odustao od svojih ideoloških i programskih principa.

Naša programska opredeljenja nisu ni u kakvoj koliziji sa Koalicionim sporazumom, ni sa tzv. Barometrom 26, jer se radi o evropskim vrijednostima i standardima koji se jedino ignorišu u Crnoj Gori. Nakon završenog popisa stanovništva, svaka naša javna inicijativa o normiranju srpskog jezika kao službenog u Ustavu, donošenja Zakona o državljanstvu, zakonskog normiranja trobojke kao narodne zastave, nailazila bi na odbijanje naših koalicionih partnera u Vladi. Diskriminisati lingvističku većinu, ignorisati postojanje na desetine hiljada naših sunarodnika koji žive u Srbiji, dok u Crnoj Gori nemaju nikakva prava, a istovremeno se ponižavati ispod praga nacionalnog dostojanstva i prihvatati ultimatume pojedinih država iz regiona, nije i ne može biti u interesu građana koji su nam dali podršku na parlamentarnim izborima 2023. godine.

Nedavna represivna akcija policije nad golorukim i miroljubivim građanima Zete u potpunosti je ogolila suštinu ove Vlade, ili njenih dominantnih djelova. Uhapsiti pedeset četvoro stanovnika Zete među kojima su bila maloljetna lica, žene, starci, predsjednik Opštine Zeta, odbornici, samo zato što su mirno branili referendumsku volju i protivili se koruptivnom projektu izgradnje PPOV- a, predstavlja nedopustiv čin represije. Da tragikomedija bude potpuna ovom akcijom su rukovodila lica koja su hapsila građane Zete i Crne Gore za vrijeme litija, što najbolje svjedoči o „reformisanoj“ i “vetingovanoj“ policiji koja je za sramnu akciju u Botunu dobila čestitke od premijera Spajića i gradonačelnika Mujovića.

Bez obzira na gore navedeno, uvažili smo inicijativu Andrije Mandića o započinjanju novih pregovora kako bi se prevazišla narastajuća kriza.

Nažalost, ovi pregovori su sinoć okončani bez rezultata, jer premijer Spajić nije prihvatio predložene opcije koje su mogle biti osnov daljih razgovora s mještanima Botuna. Demokratska narodna partija je sve vrijeme pozivala na dijalog oko najvažnijih društveno političkih tema, redovno smo dobijali ćutanje ili negativne odgovore na ove pozive. I sad smo spremni da učestvujemo u dijalogu, ukoliko postoji spremnost sa druge strane. Ali svi treba da znaju, nema trgovine sa ideološkim i programskim principima.

DNP nije u Vladi zbog fotelja, nego zbog građana koji su nam dali glas da štitimo njihove interese. I neće nam predstavljati nikakav problem da napustimo Vladu ukoliko budu odbijene naše inicijative.

Nemamo namjeru da budemo nijemi posmatrači i saučesnici u asimilaciji srpskog naroda, koruptivnim aferama, sumnjivim ugovorima i daljem devastiranju nacionalnih resursa i interesa. Crna Gora bi trebalo da bude država svih nas, a sve više postaje država nekolicine njih koji će je napustiti istog trenutka kad ostanu bez funkcija. DNP nema rezervnih destinacija, to smo dokazali, i dokazaćemo beskompromisnom borbom od koje nismo odustali. Naša ponuda je jasna i nepromjenjiva, sad su drugi na potezu”, navedeno je u saopštenju nakon današnje sjednice Predsjedništva DNP-a.

Politika

Predsjedništvo DNP-a odlučuje o izlasku iz vlasti

Članovi Predsjedništva Demokratske narodne partije (DNP) stižu na sastanak na kom bi trebalo da odluče o tome hoće li ova partija napustiti vlast na lokalnom nivou u Podgorici, kao i državnu vlast, nakon intervencije policije u Botunu.

Na sastanak su stigli predsjednik Opštine Zeta Mihailo Asanović, potpredsjendik Vlade Milun Zogović i ministarka saobraćaja Maja Vukićević.

Policija je, podsjetimo, 30. decembra uhapsila 54 mještana Botuna jer su blokirali lokaciju predviđenu za gradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u ovom selu.

Predsjednik DNP-a Milan Knežević ranije je kazao da će njegova partija izaći iz vlasti ukoliko policija interveniše u Botunu.

Knežević je rekao da će podnijeti ostavku na funkciju predsjednika partije, kao i na poslanički mandat, ukoliko Predsjedništvo ne prihvati njegov predlog da DNP napusti državnu i lokalnu vlast.

Botunjani i Zećeni su dva dana blokirali putni pravac od Podgorice ka Zeti i prilaz aerodromu. Nakon toga je dogovoreno da se policija povuče iz Botuna, i da se aktiviraju pregovori o gradnji.

Knežević je tokom blokade ponovio da će Predsjedništvu predložiti povlačenje iz državne i lokalne vlasti.

Nezavisni odbornik u SO Zeta Svetozar Ulićević i grupa građana iz te opštine predvođena Predragom Vulevićem, tražili su od DNP da ostane u vlasti.

Politika

Ostavka Kneževića sačuvala bi vlast u Podgorici?

Urednik

Politička kriza koju je Demokratska narodna partija (DNP) otvorila pitanjem izgradnje kolektora u Botunu ušla je u fazu u kojoj su manevarski prostor i opcije svedeni na minimum. Uprkos snažnoj retorici i javnim nastupima lidera stranke, činjenice ukazuju na jedan dominantan zaključak: DNP nema realan interes da ruši vlast u Podgorici, niti da napušta izvršnu vlast na državnom nivou. U tom okviru, formalna ostavka Milana Kneževića nameće se kao jedini politički racionalan i izvjestan scenario.

Prije svega, ne može se zanemariti ključna činjenica – DNP je podržao Budžet Glavnog grada, kojim je za narednu godinu opredijeljeno 17 miliona eura za izgradnju kolektora u Botunu. Time je partija, bez obzira na javno protivljenje projektu, faktički stala iza politike aktuelne gradske vlasti. U političkom smislu, glasanje za budžet predstavlja glasanje za kontinuitet vlasti i njenih kapitalnih projekata, što jasno relativizuje prijetnje o njenom rušenju.

Upravo tu nastaje problem za lidera stranke, Milana Kneževića. Oštra i personalizovana kampanja protiv kolektora u Botunu dovela ga je u situaciju u kojoj povlačenje više nije jednostavno, jer bi značilo otvoreno političko priznanje poraza. Istovremeno, istrajavanje na izlasku iz vlasti nosilo bi daleko ozbiljnije posljedice – ne samo po odnose u Podgorici, već i po samu strukturu i moć DNP-a.

Za visoke funkcionere te partije izlazak iz vlasti predstavlja posljednju i krajnje nepoželjnu opciju. DNP trenutno drži značajan broj pozicija „po dubini“ – od direktorskih mjesta do upravljačkih struktura u institucijama i preduzećima. Gubitak vlasti automatski bi doveo u pitanje status tih kadrova, ali i ukupni politički uticaj stranke. Zbog toga ne čudi što se kao rješenje traži kompromis, a ne lom.

Prebacivanje odluke na predsjedništvo partije, koje se prema dostupnim informacijama nije sastajalo godinama, dodatno potvrđuje da se radi o kontrolisanom političkom manevru, a ne o stvarnoj dilemi. Time se odgovornost formalno dijeli, ali se istovremeno ostavlja prostor za scenario u kojem predsjedništvo „ne prihvata“ radikalne poteze. U takvoj konstelaciji, ostavka Kneževića postaje izlaz koji omogućava svima da sačuvaju pozicije: lider preuzima političku odgovornost, a partija ostaje dio vlasti.

Za aktuelnu većinu u Podgorici, ovakav rasplet je takođe najpovoljniji. Vlast ostaje stabilna, a projekat kolektora u Botunu se nastavlja bez institucionalnih blokada, uz protivljenje lokalnog stanovništva koje je svoj stav iznijelo na referendumu. Time se izbjegava politička nestabilnost, ali i potencijalno usporavanje infrastrukturnih projekata od šireg javnog interesa.

Istovremeno, ostavka bi Kneževiću otvorila prostor za drugačiji vid političkog djelovanja. Izlaskom iz formalne izvršne odgovornosti partije, on bi dobio mogućnost za vaninstitucionalno, takozvano „gerilsko“ političko djelovanje protiv izgradnje kolektora u Botunu, kroz javne nastupe, pritisak sa terena i artikulaciju nezadovoljstva lokalnog stanovništva, dok bi DNP kao partija ostala dio vladajuće većine, sačuvavši funkcije i uticaj po dubini sistema.

Na kraju, ostavka Kneževića ne bi bila znak slabosti, već instrument političke racionalizacije krize. To je jedini scenario kojim bi on formalno ispunio najavljeno političko obećanje, a da pritom DNP ne plati visoku cijenu izlaska iz vlasti. Sve druge opcije – uključujući rušenje vlasti u Podgorici – ostaju više u domenu političkog pritiska i pregovaračke taktike, nego realne i održive politike.