Politika

Lekić: Nije zadatak američke ambasadorke da sastavlja Vladu Crne Gore

Nije zadatak američke ambasadorke u Crnoj Gori da sastavlja crnogorsku vladu već zajednička promocija demokratskih pravila i prakse, ocijenio je lider Demosa i predsjednik skupštinskog Odbora za međunarodne odnose Miodrag Lekić.

“Zabrinjava da se umjesto suočavanja sa dubokom krizom i očiglednim padom crnogorskog društva u više oblasti – nastavlja sa neozbiljnim praksama unutrašne politike i problematičnim uticajima dijela spoljnih faktora na unutrašnje prilike. Sve ono što je karakterisalo periode najmanje tri posljednje vlade”, rekao je Lekić “Vijestima”, komentarišući izjavu američke ambasadorke Džudi Rajzing Rajnke da koaliciju “Za budućnost Crne Gore” (ZBCG) u Vašingtonu ne doživljavaju kao partnera.

Lekić je kazao da je svima jasno da je Đukanovićeva epoha igrala na kartu poslušnosti iz vrlo praktičnih razloga, da se “crnogorskim nosiocima endemske korupcije i hibridnog društa progleda kroz prste za kriminal i korupciju”.

“Ali postaje jasno i da novi nosioci vlasti u kombinaciji ličnih nedoraslosti, inferiornosti i vlastoljublja su ne samo ponekad srozavali dostojnastvo ove zemlje, već su u poltronskim egzaltacijama zajedno sa nalogodavcima nanijeli štete zemlji. Valjda je svakom jasno paražavajuće stanje zemlje na funkcionalno – vrijednosno i ekonomsnkom planu. Dnevni presing propagande ne mjenjaju takvu sliku”, kazao je Lekić, dugogodišnji crnogorski diplomata.

Prema njegovim riječima, više je nego očigledno, a to je jasno građanima, da se reprodukuje uticaj međunarodnih linija, nekada u formi određenih službi, pojedinaca sa specijalnim zadacima, na unutrašnje procese u Crnoj Gori.

“Ne radi se o onoj potrebnoj diplomatskoj saradnji obostrano korisnoj i uz recipročno poštovanje, već direktnoj subordinaciji nad crnogorskom državom, bez presedana njenoj istoriji. Teško je demantovati, zapravo to niko više i ne demantuje, da su 42. naročito 43. vlada, sastavljane na osnovu, ne demokratskih pravila, već uticaja predstavnika određenih zemalja. Sa rezultatim koje znamo, i na razočaranje crnogorskih građana. I sprečavanje formiranja 44. vlade, u kombinaciji stranih instrukcija i domaćih izvođača, je takođe pod sjenkama protektoratskog stanja i funkcionisanja zemlje.

I to se, kako dodaje, nastavlja, sada javnom izjavom u kolonijalnom stilu američke ambasadorke o tome ko može ko ne u crnogorsku vladu, “što objektivno jeste ozbiljno kršenje diplomatskih pravila”.

“Ako me ne iznenađuje toliko nedorasli stil domaćih protagonista u kombinaciji ritualnog poltronstva i vlastoljublja, donekle iznenađuje ovako otvoren i konkretan spoljni uticaj na prilike u zemlji koja zajedno sa svojom elitom počinje da liči i na farmu pokusnih kunića. Sklon sam da mislim da je pomenuta izjava američke predstavnice potencijalno nanijela štete njenoj zemlji na našem prostoru. Mnogi, a lično sam među njima, teško mogu povezati ovakve izjave sa velikom demokratskom tradicijom američkog društva na unutrašnjem planu”, naveo je Lekić.

On je kazao da upravo zbog respekta prema američkoj demokratskoj tradiciji, o čemu je pisao i u njegovim knjigama, vidi nedemokratsko nastup ambasadorke Rajnke, koje se ne pojavljuje prvi put, ozbiljim incidentom.

“Dakle, sa dosta mračnom porukom da vlast u Crnoj Gori ne treba sastavljati na bazi pravila demokratije I izbornih rezultata već interesnog sagledavanja sa strane. Zato smatram da kada bismo imali ozbiljnu i dostojanstvenu državu neko bi iz vlade trebalo da pozovu američku ambasadorku za objašnjenje njene izjave, zapravo upustva o sastavljanju crnogorske vlade – i za sa naše strane diplomatsko upozorenje da su demokratska pravila i recipročno poštovanje pravo polje naše saradnje i savezništva. I zdravog crnogorsko – američkog prijateljstva”.

Lekić je poručio da se varaju oni koji smatraju da će svojim “isprazno verbalističkim propagandama, tim sitnim lukavstvima koja su dovela do ovog političkog plićaka, izmaći sudu javnosti”.

Sledeće

Evropa sad: Abazović ozbiljan kandidat za novinara žute štampe

Ne propustite

ZBCG: Rajnke potvrdila da ona sastavlja crnogorsku vladu

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Ni nakon tri godine SO Zeta nije usvojila deklaraciju o nepriznavanju Kosova

Urednik

U političkom životu postoje odluke koje mijenjaju tok stvari – i postoje one koje služe samo da ostave utisak da se nešto radi. Deklaracija o poništenju i nepriznavanju Odluke o priznanju Kosova u SO Zeta nesumnjivo pripada ovoj drugoj kategoriji.

Kada je rukovodstvo Opštine Zeta najavilo dokument koji bi, kako je predstavljeno, trebalo da artikuliše stav „većinske Crne Gore“, činilo se da lokalna vlast ulazi u ozbiljan politički proces. Međutim, vrlo brzo se pokazalo da iza te najave ne stoji ni institucionalna volja, ni politička dosljednost.

Tri godine kasnije, deklaracija nije usvojena. Nije postala dio pravnog sistema. Nije proizvela nikakvu obavezu. Nije čak ni dobila priliku da bude predmet ozbiljne skupštinske rasprave. Većina u Skupštini opštine Zeta jednostavno je nije stavila na dnevni red.

To nije proceduralni propust – to je politička odluka.

deklaracija zeta kosovo

Jer kada vlast želi da nešto usvoji, ona to i uradi. Kada ne želi – tema se razvlači, odlaže i na kraju zaboravlja. Upravo to se dogodilo sa deklaracijom koja je, u javnosti, predstavljena kao pitanje od „istorijskog značaja“.

Sličan obrazac viđen je i u slučaju kolektora u Botunu. Lokalna vlast je organizovala referendum, podigla očekivanja i predstavila proces kao borbu za interese građana. Međutim, kao i u slučaju deklaracije, rezultat nije imao pravnu snagu. Kolektor nije zaustavljen, niti je referendum proizveo obavezujuće posljedice.

Dakle, dva procesa – ista logika: snažna politička retorika, slaba institucionalna realizacija.

Ono što povezuje ova dva slučaja jeste način na koji se politika u Zeti vodi – kroz teme koje mobilizuju emocije, a ne kroz odluke koje proizvode konkretne efekte. Kosovo kao identitetsko pitanje i Botun kao lokalno pitanje egzistencije postali su instrumenti političkog opstanka, a ne rješavanja problema, od glasne najave do tihog povlačenja.

Ako je deklaracija zaista bila izraz „volje naroda“, kako se tvrdilo, onda je njen izostanak iz skupštinske procedure poruka da ta volja nije bila prioritet – već sredstvo.

Zeta tako danas ostaje primjer politike koja proizvodi događaje, ali ne i odluke. U kojoj se organizuju referendumi bez posljedica i najavljuju deklaracije bez epiloga. Deklaracija nije usvojena, kolektor nije zaustavljen, ali su politički poeni – makar privremeno – ubirani.

Politika

Zoran Lakušić razriješen, izabran novi Odbor direktora Regionalnog vodovoda

Nakon što je partija Milana Kneževića napustila Vladu, na red su došle i smjene njenih funkcionera. Tako je kadar Demokratske narodne partije Zoran Lakušić, iako je ostavku podnio još u decembru 2024. godine, tek juče smijenjen sa funkcije predsjednika Odbora direktora Regionalnog vodovoda „Crnogorsko primorje“.

Vlada Crne Gore imenovala je novi Odbor direktora Regionalnog vodovoda „Crnogorsko primorje“.

Boro Lučić izabran je za novog predsjednika. On je magistar pomorstva i predstavnik Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera.

Za članove su izabrani: Rajko Radusinović, diplomirani inženjer elektrotehnike, predstavnik Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera; Dritan Redža, magistar fizičke kulture, predstavnik istog ministarstva; Miloš Stanković, diplomirani menadžer, predstavnik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede; Jelena Janićijević, magistar menadžmenta u turizmu i ugostiteljstvu, predstavnica Ministarstva zdravlja; Ivan Rakonić, diplomirani pravnik, predstavnik Ministarstva finansija; i Lazar Pešić, magistar menadžmenta u saobraćaju, predstavnik Generalnog sekretarijata Vlade Crne Gore.

Politika

PES: Identitetske teme mogu na red nakon ispunjenja obaveza iz evropske agende

Teme koja zahtijevaju šire društvene konsultacije i tiču se identitetskih pitanja mogu doći na red nakon ispunjavanja svih obaveza iz evropske agende, poručili su iz Pokreta Evropa sad (PES).

Iz Demokratske narodne partije (DNP) saopštili su ranije da očekuju da se na dnevnom redu sjednice Skupštine zakazane za danas nađe Predlog dopuna zakona o državnim simbolima i Danu državnosti Crne Gore, kojim je predviđeno uvođenje trobojke kao narodne istorijske zastave.

Iz PES-a su kazali da u potpunosti uvažavaju pravo kolega iz opozicionog DNP-a da bez ikakvih konsultacija kandiduju inicijative koje su dio njihove političke agende, ali da su dužni da konstatuju da su zajednički usvojili Barometar 26 kojim su zajedno dali apsolutni prioritet temama koje su ključne i neophodne za evropski put Crne Gore.

“U tom smislu naš pristup i otvorenost za razgovore i na ovu temu se nijesu promijenili, pa stoga teme koja zahtijevaju šire društvene konsultacije i tiču se identitetskih pitanja mogu doći na red nakon ispunjavanja svih obaveza iz evropske agende”, kazali su iz PES-a.

Iz te stranke su istakli da se njihov odnos prema tim pitanjima ne može i ne smije tumačiti kroz dnevnopolitičke konstrukcije.

“Riječ je o temama koje imaju istorijsku i društvenu težinu i koje zahtijevaju ozbiljan, inkluzivan i odgovoran pristup, a ne jednostrane poteze u dnevnopolitičke svrhe”, kaže se u saopštenju.

Iz PES-a su rekli da vjeruju da u ovom trenutku Crna Gora mora ostati fokusirana na strateške prioritete, prije svega na proces pristupnih pregovora, kao i na cilj zatvaranja preostalih otvorenih poglavlja do kraja godine.

“Podsjećamo da je upravo Barometar 26, koji je podržao i DNP, pedvidio formiranje posebnog mehanizma za razrješenje pitanja polarizujućih tema, kojim bi se stvorio širi, formalni dijalog, vodeći računa da je ishod procesa u skladu sa evropskim standardima i u interesu svih građana Crne Gore”, navodi se u saopštenju.

Iz PES-a su poručili da vjeruju da je za eventualno rješavanje ovih pitanja neophodno političko iniciranje i djelovanje koje počiva na povjerenju, partnerstvu i iskrenoj namjeri da se dođe do održivih i inkluzivnih rješenja.