Politika

Ustavni sud crna tačka Crne Gore

Iako je u februaru ove godine Skupština Crne Gore omogućila da Ustavni sud dobije nužno potrebne sudije za nesmetan rad, to nije dalo željene rezultate kad je u pitanju rešenje najvažnijih zaostalih predmeta.

Početkom prošlog mjeseca nije donijeta odluka o ocjeni ustavnosti Ukaza o raspuštanju Skupštine, koji je donio odlazeći predsjednik države Milo Đukanović.

Sa druge strane, nema informacija da se Ustavni sud izjašnjavao o novom Zakonu o predsjedniku.

Naime, Đukanović je 16. decembra potpisao izmjene Zakona o predsjedniku koje su poslanici crnogorskog parlamenta, glasovima aktuelne većine, ponovo usvojili 12. decembra prošle godine, a kojim Skupština preuzima dio nadležnosti predsjednika države u predlaganju mandatara za sastav Vlade.

Za tu odluku tada je glasao 41 poslanik većine, četiri su bila protiv.

Inicijativu za ocjenu ustavnosti izmjena Zakona o predsjedniku 28. februara ove godine podnio je Centar za demokratsku tranziciju (CDT).

Još u martu je u medijima najavljivano da će Ustavni sud o tome donijeti odluku, međutim to se do danas nije desilo.

Novoizabrani predsjednik Crne Gore Jakov Milatović juče je izrazio nadu da će Ustavni sud ipak ubrzo donijeti odluku po toj inicijativi.

Taj sud se duže vrijeme ne izjašnjava ni o dvije podnijete inicijative za ocjenu ustavnosti, vezanih za postupak zamrzavanja imovine ruskim državljanima.

Podgoričanin Predrag Zečević, preko punomoćnika advokata Marka Ivanovića, predao Ustavnom sudu inicijativu za ocjenu ustavnosti i zakonitosti članova 18 i 19 Zakona o restriktivnim mjerama iz 2018. godine.

Prema tom zakonu, državni organi Crne Gore su zamrzli imovinu ruskim državljanima, a podnosioci inicijative smatraju da to nije u skladu sa Ustavom i zakonima Crne Gore. I ne samo to, inicijatori su bili uvjereni da je zakon protivan interesima države koja bi mogla da plati milionske odštete, objavili su ranije mediji.

U Inicijativi, podnijetoj 21. jula 2022. godine, se navodi da odredbe člana 18 i člana 19 Zakona o međunarodnim restriktivnim mjerama nijesu u skladu sa Ustavom Crne Gore, Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i osnovnim slobodama odnosno Zakonom o ratifikaciji Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, izmenjene u skladu sa Protokolom broj 11.

Da je u pitanju neustavna odluka Vlade potvrdio je ranije i bivši predsjednik Ustavnog suda Crne Gore i profesor ustavnog prava dr Blagota Mitrić koji kaže da zamrzavanjem imovine ruskim državljanima, osim što je grubo pogazila Ustav, Vlada napravila opasan presedan, koji može izazvati dodatne komplikacije u našem pravnom sistemu.

Prema članu 18, zamrzavanje imovine podrazumijeva zabranu transfera, konverzije, raspolaganja ili prometa svim sredstvima i/ili drugom imovinom koja se nalazi u svojini, državini ili pod kontrolom označenog lica, posredno ili neposredno, na osnovu i za vrijeme primjene restriktivne mjere, kao i na pružanje finansijskih i drugih usluga označenom licu.

Početkom avgusta prošle godine Demokratski front (DF) je obavjestio javnost da su poslanici tog koalicionog saveza podnijeli Ustavnom sudu Predlog za ocjenu saglasnosti sa Ustavom i potvrđenim i objavljenim međunarodnim ugovorima, kojim se pokreće postupak pred Ustavnim sudom za ocjenu ustavnosti i zakonitosti člana 18 i člana 19 Zakona o međunarodnim restriktivnim mjerama.

Ni ta inicijativa nije došla na red za razmatranje.

Uprkos tome, predstavnici Ustavnog suda prije nekoliko dana su se pohvalili da su u prethodne dvije godine značajno smanjili ukupan zaostatak neriješenih predmeta.

Sledeće

Opštinama na sjeveru po milion eura

Ne propustite

Lekić: Crna Gora da pokaže samopoštovanje

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Pejović: Nekontrolisano ponašanje poslanika DPS-a sve izraženije kako smo bliži Evropskoj uniji

Član Predsjedništva PES-a i potpredsjednik Skupštine Crne Gore Boris Pejović saopštio je da nekontrolisano ponašanje poslanika DPS-a postaje sve izraženije kako smo bliži Evropskoj uniji.

On je u saopštenju naveo da je crnogorska javnost prethodnih dana mogla da čuje insistiranje poslaničkog kluba DPS-a na striktnom i bezuslovnom poštovanju Poslovnika Skupštine.

“Danima je crnogorska javnost imala priliku da čuje insistiranje poslaničkog kluba DPS-a na striktnom i bezuslovnom poštovanju Poslovnika Skupštine Crne Gore. Tome smo i danas više sati svjedočili u plenumu”, kazao je Pejović.

Prema njegovim riječima, poslanici te partije očigledno smatraju da imaju ekskluzivno pravo na tumačenje Poslovnika i Ustava.

“Očigledno poslanici DPS-a misle da imaju ekskluzivno pravo na tumačenje Poslovnika i Ustava Crne Gore. Očekujem da kolege iz najjače opozicione partije slijede pravila i poštuju član 98 Poslovnika Skupštine Crne Gore na kome insistiraju”, naveo je Pejović.

On je podsjetio da je, uprkos jasno propisanim pravilima, do sada često postojala dobra volja da se poslanicima omogući diskusija i o temama koje nijesu direktno vezane za dnevni red.

“Bez obzira na jasno propisana pravila, do sada je uvijek postojala dobra volja da se svakom poslaniku omoguće diskusije koje se ne odnose isključivo na dnevni red”, rekao je Pejović.

Dodao je da uporno insistiranje na primjeni Poslovnika, uz burne reakcije kada se njegove odredbe zaista primjenjuju, pokazuje nedosljednost dijela opozicionih poslanika.

“Uporno pozivanje na primjenu Poslovnika, a zatim nekontrolisane reakcije kada se članovi tog Poslovnika primjenjuju, zapravo govori da pojedini poslanici nemaju nikakvu dosljednost, te da im je jedini cilj destrukcija i anarhija”, poručio je Pejović.

On smatra da je takvo ponašanje sve izraženije kako se država približava evropskim integracijama.

“Postaje očigledno da je nekontrolisano ponašanje poslanika DPS-a sve izraženije kako smo bliži Evropskoj uniji. Nažalost, postaju najbolji primjer šta znači deklarativno zalaganje za punopravno članstvo u EU, a kako to izgleda kada u praksi opstruirate”, zaključio je Pejović.

Politika

Spajić: Crna Gora ima strateške rezerve goriva za oko dva mjeseca

Premijer Milojko Spajić kazao je da Crna Gora sada ima strateške rezerve naftnih derivata koje, zajedno sa zalihama privrednih subjekata, omogućavaju stabilno snabdijevanje i normalnu potrošnju oko dva mjeseca

“Zahvaljujući reformama Vlade od prošle godine- Crna Gora raspolaže strateškim rezervama naftnih derivata, koje predstavljaju dodatni mehanizam sigurnosti snabdijevanja, pa zajedno sa komercijalnim zalihama koje imaju pojedini privredni subjekti, obezbjeđuju stabilnost tržišta i normalnu potrošnju za oko dva mjeseca”, napisao je premijer na mreži Iks.

On je podsjetio da je za danas zakazana sjednica Savjeta za obezbjeđenje sigurnog snabdijevanja tržišta naftnim derivatima, na kojoj će se razmotriti trenutna situacija i eventualne mjere za prevazilaženje izazova sa kojima se suočava dio manjih naftnih kompanija.

Politika

Mandić: Žene kroz vjekove bile oslonac porodice, čuvari tradicije i nosioci snage

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić čestitao je 8. mart – Međunarodni dan žena, saopšteno je iz njegovog Kabineta.

“Povodom 8. marta – praznika koji simbolizuje borbu za ravnopravnost, ali i priliku da iskažemo poštovanje prema njihovom nemjerljivom doprinosu našem društvu, u ime Skupštine Crne Gore i svoje lično, upućujem iskrene čestitke svim ženama u našoj zemlji”, kazao je Mandić.

Žene su, ističe, kroz vjekove bile oslonac porodice, čuvari tradicije i nosioci snage u najtežim vremenima. Njihova mudrost, odgovornost i posvećenost ostaju temelj stabilnosti i napretka svake zajednice.

“Njihov rad, znanje i odgovornost danas snažno doprinose razvoju društva i jačanju institucija. U porodicama, na radnim mjestima, u javnom i političkom životu, pokazuju hrabrost i integritet koji su od neprocjenjivog značaja za budućnost Crne Gore”, navodi se u čestitki Mandića.

On ističe da je posebno ponosan što 28. saziv Skupštine Crne Gore ima izražen senzibilitet prema pitanjima položaja žena.

“Rad Ženskog kluba Skupštine i usvajanje tekovine da izborne liste moraju biti sačinjene od minimum 40 odsto pripadnika manje zastupljenog pola, predstavlja važan korak u daljem jačanju rodne ravnopravnosti i osnaživanju uloge žena u političkom i javnom životu”, kazao je Mandić.

Naša zajednička odgovornost je, kako zaključuje, da nastavimo da stvaramo društvo jednakih mogućnosti, u kojem će znanje, rad i posvećenost žena biti još snažnije prepoznati i podržani.