Digitalni svijet

Četrdeset godina emotikona

Prvi emotikon uveo je američki računarski stručnjak Scott E. Fahlman 1982. godine, nadajući se da će to spriječiti nesporazume u digitalnoj komunikaciji.

U svijetu digitalnih komunikacija bez mimike i govora tijela, emotikoni i emoji su važni koliko i interpunkcija.

Koristimo ih prirodno da bi naglasili svoj ton i emocije.

Nakon dvije godine socijalne distance zbog pandemije postali su gotovo neizbježni.

Ali oni koji su se prvi dosjetili ideje digitalne ironije vjerovatno nisu mogli ni zamisliti koliko će te ikonice uzeti maha.

Sve je počelo na jednom američkom univerzitetu prije 40 godina kada su osmišljeni emotikoni – standardni interpunkcijski znakovi koje se grupiralo kako bi značili izraze lica, u prvom redu osmijeh.

Moderni emojiji, opet, pokrivaju sve aspekte života, od grimasa do gestikulacije rukama, od raznih predmeta do vremena.

“Njima se naglašava kako treba razumjeti neku izjavu”, rekla je lingvistkinja Erika Linz sa Univerziteta u Bonnu koja istražuje jezik i komunikacije u digitalnim medijima.

Sarkastični štreberi

U komunikaciji licem u lice, govornikova mimika, geste i ton važni su za razumijevanje onoga što želi naglasiti, na primjer ironiju.

Kada je primijenio emotikon na svom univerzitetu Pittsburghu 1982., američki računarski stručnjak Scott E. Fahlman nadao se da će to spriječiti nesporazume u digitalnoj komunikaciji koja se tada odvijala putem školskog BBS sistema, odnosno elektroničke oglasne ploče.

Sistem su tada uglavnom koristili štreberi skloni sarkazmu, rekao je Fahlman za njemačke novine Frankfurter Rundschau ranije ove godine.

Ali mnogima je bilo teško razumijeti sarkazam i ozbiljno su uzvraćali pa su uslijedili pravi “ratovi riječima”, rekao je.

Ljudi su tada počeli raspravljati o tome da svoje šale takvim i označe, ali ni to ispočetka nije bilo shvaćeno ozbiljno.

Ali u septembru 1982. Fahlman je objavio sugestiju koja će imati dalekosežne implikacije koje teško da je mogao predvidjeti – kombinaciju dvotačke, znak za minus i zagradu.

Tako je nastao ‘smješko’ koji je trebao značiti da se korisnik šali ili govori dobronamjerno.

Kasnije je rekao da je to zamislio kao privremenu zabavu za druge korisnike, ali je brzo uzelo maha i počelo se širiti izvan univerziteta, potaknuto širenjem interneta.

Zlatno doba emojija

Emojiji se danas ne koriste samo za označavanje načina na koji neku izjavu treba shvatiti, nego i sve više zamjenjuju znakove interpunkcije, rekla je Linz.

Kada se ikonicu koristi umjesto tačke na kraju rečenice, na primjer, njeno značenje postaje „ekspresivno”, rekla je lingvistkinja.

Emojiji također pomažu da komuniciranje bude ekonomičnije. Tako je ‘uzdignuti palac’ brza poruka da se sagovornik slaže.

S druge strane, izostanak emojija u poruci također ima značenje i često se koristi da bi se izrazio ozbiljniji ton.

Mnogi ljudi razvili su osjećaj kada koristiti emojije, a kada ih je bolje izostaviti, rekla je Linz.

Ipak ona vjeruje da će se dugoročno ikonice sve više koristiti i u formalnoj komunikaciji.

“Trijumf emojija je nezaustavljiv”, rekla je.

Međutim, to nikada neće posve ukloniti rizik od nesporazuma, rekli su naučnici, jer čak i značenje emojija može ponekad biti dvosmisleno, a i ljudi su skloni koristiti ih u različitim kontekstima imajući na umu različita značenja.

Iz tog ugla gledanja, možda je upravo jednostavnost Fahlmanove originalne ideje pomogla da se tako razvije.

Slične teme:istaknuto

Sledeće

Najveće zablude o kriptovalutama

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Digitalni svijet

Kripto berze oduševljene Trampovom pobjedom, bitkoin porastao

Kripto tržišta su pozitivno reagovala na pobjedu Donalda Trampa na predsjedničkim izborima u Sjedinjenjim Američkim Državama, a bitkoin je danas u 15.15 časova na najvećoj svjetskoj berzi kripto valuta Bajnens porastao za 7,78 odsto na 69.164,27 eura.

Investitori vjeruju da će novi američki predsjednik koji se izjašnjava kao pristalica kripto valuta omogućiti procvat ovog tržišta, prenosi CNBC.

Ukupan obim trgovine bitkoinima u posljednja 24 sata je bio 99,40 milijardi eura, što je trostruko više u odnosu na juče.

Indeks straha i pohlepe (Fear and Greed Index) za bitkoin se danas nalazi na nivou 70 u kategoriji “pohlepa”, što pokazuje da je raspoloženje ulagača na visokom nivou i da vjeruju u rast cijene bitkoina.

Vrijednost itirijuma (ETH) je porasla za 7,19 odsto na 2.445,62 eura, a vrednost bajnens koina (BNB) za 3,63 odsto na 543,25 eura.

Kripto valuta solana (SOL) je porasla za 13,87 odsto na 174,63 eura, a avalanš (AVAX) za 12,85 odsto na 24,75 eura.

Telegramova kripto valuta tonkoin (TON) se nakon hapšenja osnivača ove društvene mreže Pavela Durova u Parizu 24. avgusta danas prodaje za 4,37 eura, što je otprilike za 1,34 odsto više nego juče, prenosi Tanjug.

Durov je pušten iz zatvora 28. avgusta uz kauciju od pet miliona eura, a zabranjeno mu je da napušta francusku teritoriju i mora da se javlja policiji dva puta sedmično.

Bajnens je kripto valuti TON dodao popularnu skraćenicu DYOR (Do your own research) koja poziva na dodatni oprez prilikom trgovine.

Danas se najviše trguje bitkoinom, itirijumom i doužkoinom (DOGE) koji je porastao za čak 16,96 odsto.

Najveći rast trenutno bilježe kripto valute COW, CETUS i NEIRO.

Digitalni svijet

Zbog ovoga sve više vremena provodite na Facebooku i Instagramu

Prilikom objave najnovijih poslovnih rezultata, iz Mete su se pohvalili porastom vremena koje korisnici provode na njihovim društvenim mrežama.

Računica za sve društvene mreže je prilično jasna – što je broj korisnika veći i što oni duže vremena provode skrolujući po ekranima, to će im se prikazivati veći broj reklama. A to, naravno, znači i veće prihode i veći profit, što je na kraju krajeva, i glavni cilj privatnih kompanija.

Tehnološke kompanije zato godinama traže čarobnu formulu koja će im omogućiti da korisnici što duže zadrže pažnju i pogled na ekranima, gledaju što više sadržaja i reklama. Da bi u tome uspjeli, moraju konstantno da mijenjaju i usavršavaju algoritam, ali i da budu oprezni u vezi sa vrstom sadržaja koja će im se prikazivati. Tako npr. negativan i nasilan sadržaj može da privlači veliku pažnju korisnika, ali takav sadržaj može imati loše posledice za njih, a to se posebno odnosi na tinejdžere.

Meta je, izgleda, uspjela da pronađe način na koji može da dodatno zadrži pažnju korisnika Facebooka i Instagrama, a to je algoritam zasnovan na – vještačkoj inteligenciji. Od kada je predstavljen, vrijeme koje korisnici provode na ovim društvenim mrežama značajno se povećalo, pohvalili su se prošle nedjelje iz Zakerbergove kompanije. Od predstavljanja novog AI algoritma vrijeme koje korisnici provode na Facebooku povećalo se za oko osam odsto, dok je taj procenat za Instagram manji, ali i dalje značajan – šest odsto. Iz Mete su pominjali samo procente, a ne i povećanje konkretnog vremena koje sada korisnici provode na tim mrežama. Prema predviđanjima stručnjaka s eMarktera, to povećanje bi moglo da iznosi 10 do 15 sati više tokom godinu dana, prenosi The Independent. Zakerberg ima još planova u vezi sa svojom društvenom mrežom i AI-jem pa je tako prošle nedjelje, tokom objave tromjesečnih rezultata, najavio da se nada da će na Facebook i Instagramu dodati i potpuno novi feed, odnosno kategoriju sadržaja koja će biti u potpunosti generisana putem vještačke inteligencije ili će to biti nekaki siže koji je sastavila vještačka inteligencija.

Očekivanja za budućnost su, dakle, da će na krilima AI-ja korisnici provoditi više vremena uz Zakerbergove mreže, što će se pozitivno odraziti na prikaz oglasa i prihode od oglašavanja, ali s druge strane mogli bi se značajno povećati troškovi razvoja i korišćenja vještačke inteligencije.

Digitalni svijet

Google prati vašu lokaciju na svakih 15 minuta

Novi izvještaj tima za istraživanje iz Cybernews-a otkriva zabrinjavajuće podatke o tome kako Google neprestano prati korisnike putem svojih uređaja, čak i kada je GPS isključen.

U studiji, istraživači su testirali novi Pixel 9 Pro XL sa podrazumijevanim Google nalogom i postavkama. Otkriveno je da uređaj šalje podatke Google-ovim serverima svakih 15 minuta, uključujući lokaciju, email adresu, broj telefona i druge podatke, čak i kada GPS nije uključen.

Istraživači su otkrili da uređaj koristi obližnje Wi-Fi mreže kako bi procijenio lokaciju, iako je GPS isključen. Ovakva praksa može izazvati zabrinutost korisnika zbog nedostatka transparentnosti u pogledu podataka koji se prikupljaju i šalju. Tim iz Cybernews-a takođe navodi da telefon periodično pokušava da preuzme novi kod, potencijalno otvarajući sigurnosne rizike, iako nema dokaza da se ovo dešava sa malicioznim kodom.

Ovi nalazi su posebno zabrinjavajući jer se komunikacija odvija sa Google-ovim servisima bez eksplicitnog pristanka korisnika. Primjera radi, Google Photos je kontaktiran od strane uređaja, iako korisnici nisu otvorili aplikaciju niti slikali fotografije. Ovo podiže pitanja o transparentnosti i kontroli nad podacima koje korisnici zaista imaju.

Google još uvijek nije odgovorio na ove tvrdnje, ali korisnici sa pravom izražavaju zabrinutost zbog ove duboke integracije praćenja u njihovoj svakodnevnoj upotrebi uređaja.