Politika
Knežević: Sve je dozvoljeno osim da si Srbin koji govori srpskim jezikom
Jedan od lidera Demokratskog fronta (DF) Milan Knežević prokomentarisao aktuelnu političku situaciju u Crnoj Gori.
Predsjednik Demokratske narodne partije ali i Odbora za bezbjednost i odbranu, kao i jedan od lidera Demokratskog fronta (DF) Milan Knežević prokomentarisao aktuelnu političku situaciju u Crnoj Gori.
On je kazao da je stabilizacija političkih prilika u Crnoj Gori je gotovo nemoguća sve dok se budu poništavali osnovni demokratski postulati zasnovani na izbornoj volji građana.
“Jedino u Crnoj Gori je u prethodne dvije godine na snazi bio eksperiment da oni koji su osvojili najviše glasova na izborima ne mogu biti dio vlade, a oni koji su odavno ispod cenzusa, ili tumaraju oko njega, treba da budu nosioci društvenih procesa koji se uglavnom završavaju kao ono skretanje kamiona punog cigareta na kružnom toku kod Danilovgrada. Posle svi pitaju jesu li radile kamere, i dok dođu majstori sa softver, nama se već pokvario hard disk. Ili narodski rečeno: samo pošteno, pa ko koga prevari”, izjavio je Knežević.
On je komentarišući Zakon o popisu izjavio da je popis ustavna i zakonska kategorija koju smo dužni sprovesti svakih deset godina.
“Kad je u ove tri decenije DPS bio na vlasti, niko nije tražio njegovu suspenziju, već su se koristili svi mogući mehanizmi zloupotreba kako bi se smanjio broj građana koji se nacionalno izjašnjavaju kao Srbi i govore srpskim jezikom. Nijedan građanin nije dužan da odgovori na pitanja nacionalnosti, vjere i jezika kojim govori, i to mu pravo garantuje Ustav, ali ovdje neki žele popis u kojem će biti dozvoljen svaki vid izjašnjavanja osim da si Srbin koji govori srpskim jezikom i koji je vjernik SPC. E to baš nije evropski, a usudio bih se reći nije ni na evroatlantskom putu” naglasio je Knežević.
On je podržao ideju Otvorenog Balkana jer bi pridruživanje Crne Gore ovoj inicijativi u značajnoj mjeri pojačalo poziciju Crene Gore u regionu.
“Uvjeren sam da bi ekonomski pokazatelji, posebno nova investiranja u turizam, energetski sektor, poljoprivredu i saobraćaj doprinijeli da spremno dočekamo ulazak u EU. Međutim, ako će nas EU i Vladimir Bilčik već ove godine primiti u svoje članstvo, prvi ću javno istupiti protiv Otvorenog Balkana, samo mi se čini da ćemo ruku pod ruku sa Srbijom, Albanijom, Makedonijom i Bosnom i Hercegovinom neke 2040. dobiti uslovni poziv. A mnogi tad neće biti doma”, zaključio je Knežević.
Izvor: BORBA
U Crnoj Gori pitanje državljanstva već decenijama nije samo administrativna procedura. Ono je postalo politička valuta, sredstvo za skupljanje poena i tema koja se redovno pojavljuje u kampanjama, ali rijetko dobija stvarno rješenje. Najviše cijenu tog političkog nadgornjavanja plaćaju upravo ljudi – Srbi koji godinama pokušavaju da riješe svoj status u državi u kojoj žive.
Za mnoge od njih put do crnogorskog državljanstva pretvorio se u beskrajni birokratski lavirint. Procedura koja bi trebalo da bude jasna često se pretvara u niz zahtjeva koji se stalno dopunjuju novim papirima. Jedan dokument vodi ka drugom, a drugi ka trećem. Danas se od podnosilaca zahtjeva traže računi za kiriju, dokaz o nekretnini na svoje ime, potvrde o plaćenom računu za struju, razne potvrde o prebivalištu i drugi dokumenti koji se često traže naknadno. U takvoj situaciji mnogi imaju osjećaj da im uvijek nedostaje “još samo jedan papir”.
Ovaj problem nije nov. Naprotiv, riječ je o pitanju koje traje godinama. Generacije ljudi pokušavale su da riješe svoj pravni status, dok su političari o tome govorili uglavnom onda kada je to donosilo političku korist. U političkim programima pitanje državljanstva često se pojavljuje kao jedno od ključnih nacionalnih tema, ali u praksi konkretnih rješenja gotovo da nema.
Posebnu frustraciju stvara činjenica da su pojedini politički akteri godinama tvrdili da problem ne mogu riješiti jer nijesu na vlasti. Međutim, ni nakon promjene političkih odnosa situacija se nije bitnije promijenila. Za mnoge ljude koji godinama čekaju rješenje to djeluje kao dokaz da je pitanje državljanstva više politička parola nego stvarni prioritet.
Istovremeno, dodatni sloj razočaranja dolazi iz odnosa institucija Republike Srbije prema svojim državljanima u Crnoj Gori. Umjesto jasne i snažne podrške u rješavanju statusnih pitanja, često se stvara utisak da pomoć izostaje. Bilo je primjera koji su ostali u kolektivnom sjećanju: situacije u kojima su ljudi odjednom “postajali” ili “prestajali” biti državljani Srbije u zavisnosti od političkih okolnosti ili administrativnih potreba. Tako su, na primjer, pojedini građani prije više od decenije nailazili na apsurdne situacije – kada je trebalo ostvariti pravo na akcije u državnim firmama govorilo im se da nijesu državljani Srbije, dok su u drugim momentima, kada je trebalo da se prijave za glasanje na izborima, odjednom bili tretirani kao državljani. Takve kontradikcije ostavile su snažan utisak da se status ljudi često posmatra kroz prizmu političke potrebe, a ne kroz jasna i dosljedna pravila države.
Slične nedoumice pratile su i organizaciju glasanja na izborima. Umjesto da se izborni proces redovno organizuje u diplomatsko-konzularnim predstavništvima, dešavalo se da biračka mjesta budu izmještena na neuobičajene lokacije, poput hotela u turističkim mjestima. Takve situacije dodatno su podgrijavale nepovjerenje i osjećaj da se važna pitanja rješavaju stihijski i bez jasnog sistema.
Sve to vodi do jednog zaključka koji mnogi sve glasnije izgovaraju: Srbi u Crnoj Gori ne mogu se oslanjati isključivo na politička obećanja, bez obzira sa koje strane dolazila. Decenija obećanja o brzom rješavanju pitanja dvojnog državljanstva pokazala je da to pitanje nije jednostavno i da često nije u interesu političkih elita – prosrpskih struja u Podgorici, ni vlasti u Beogradu.
Zbog toga se pred mnogima nameće pitanje: koliko dugo će se ova tema koristiti kao politički slogan, a ne kao konkretan problem koji treba riješiti? Jer iza svake administrativne procedure stoje stvarni ljudi, porodice i životne odluke.
Politika
Pejović: Nekontrolisano ponašanje poslanika DPS-a sve izraženije kako smo bliži Evropskoj uniji
Član Predsjedništva PES-a i potpredsjednik Skupštine Crne Gore Boris Pejović saopštio je da nekontrolisano ponašanje poslanika DPS-a postaje sve izraženije kako smo bliži Evropskoj uniji.
On je u saopštenju naveo da je crnogorska javnost prethodnih dana mogla da čuje insistiranje poslaničkog kluba DPS-a na striktnom i bezuslovnom poštovanju Poslovnika Skupštine.
“Danima je crnogorska javnost imala priliku da čuje insistiranje poslaničkog kluba DPS-a na striktnom i bezuslovnom poštovanju Poslovnika Skupštine Crne Gore. Tome smo i danas više sati svjedočili u plenumu”, kazao je Pejović.
Prema njegovim riječima, poslanici te partije očigledno smatraju da imaju ekskluzivno pravo na tumačenje Poslovnika i Ustava.
“Očigledno poslanici DPS-a misle da imaju ekskluzivno pravo na tumačenje Poslovnika i Ustava Crne Gore. Očekujem da kolege iz najjače opozicione partije slijede pravila i poštuju član 98 Poslovnika Skupštine Crne Gore na kome insistiraju”, naveo je Pejović.
On je podsjetio da je, uprkos jasno propisanim pravilima, do sada često postojala dobra volja da se poslanicima omogući diskusija i o temama koje nijesu direktno vezane za dnevni red.
“Bez obzira na jasno propisana pravila, do sada je uvijek postojala dobra volja da se svakom poslaniku omoguće diskusije koje se ne odnose isključivo na dnevni red”, rekao je Pejović.
Dodao je da uporno insistiranje na primjeni Poslovnika, uz burne reakcije kada se njegove odredbe zaista primjenjuju, pokazuje nedosljednost dijela opozicionih poslanika.
“Uporno pozivanje na primjenu Poslovnika, a zatim nekontrolisane reakcije kada se članovi tog Poslovnika primjenjuju, zapravo govori da pojedini poslanici nemaju nikakvu dosljednost, te da im je jedini cilj destrukcija i anarhija”, poručio je Pejović.
On smatra da je takvo ponašanje sve izraženije kako se država približava evropskim integracijama.
“Postaje očigledno da je nekontrolisano ponašanje poslanika DPS-a sve izraženije kako smo bliži Evropskoj uniji. Nažalost, postaju najbolji primjer šta znači deklarativno zalaganje za punopravno članstvo u EU, a kako to izgleda kada u praksi opstruirate”, zaključio je Pejović.
Politika
Spajić: Crna Gora ima strateške rezerve goriva za oko dva mjeseca
Premijer Milojko Spajić kazao je da Crna Gora sada ima strateške rezerve naftnih derivata koje, zajedno sa zalihama privrednih subjekata, omogućavaju stabilno snabdijevanje i normalnu potrošnju oko dva mjeseca
“Zahvaljujući reformama Vlade od prošle godine- Crna Gora raspolaže strateškim rezervama naftnih derivata, koje predstavljaju dodatni mehanizam sigurnosti snabdijevanja, pa zajedno sa komercijalnim zalihama koje imaju pojedini privredni subjekti, obezbjeđuju stabilnost tržišta i normalnu potrošnju za oko dva mjeseca”, napisao je premijer na mreži Iks.
On je podsjetio da je za danas zakazana sjednica Savjeta za obezbjeđenje sigurnog snabdijevanja tržišta naftnim derivatima, na kojoj će se razmotriti trenutna situacija i eventualne mjere za prevazilaženje izazova sa kojima se suočava dio manjih naftnih kompanija.
-
Zeta2 дана ranijeNikica, nilski konj koji je “prošetao” Zetom
-
Zeta21 сат ranijeRadonjić oslobođen optužbe da je napao kolegu iz DNP-a
-
Kolumne2 дана ranijeBoško Vukićević: Suštinsko jačanje vladajuće koalicije
-
Hronika3 дана ranijeZa sedam dana četiri napada na novinare: Obezbijeđena pravna i psihološka pomoć
-
Ekonomija2 дана ranijeGrađani Srbije i Albanije zbog poskupljenja dizel sipaju u Crnoj Gori
-
Sport24 сата ranijeVukovi Zeta nakon utakmice sa Ibrom: Rivalstvo da ostane u granicama sporta
-
Sport3 дана ranijeMartovska trka za vrh: Cash Marathon 3000€
-
Sport1 дан ranijeNova pobjeda Vukova: Timskom igrom do važnog trijumfa protiv Rožaja

