Politika
Hrvatska iznijela osam uslova Crnoj Gori prije članstva u EU
Hrvatska je državama članicama Evropske unije (EU) poslala dokument u kojem predstavlja svoju poziciju o otvorenim pitanjima sa Crnom Gorom, navodeći uslove koje Podgorica mora da ispuni prije nego što postane članica evropskog bloka, saznaje Radio Slobodna Evropa (RSE) iz diplomatskih izvora.
Kako navodi RSE, dokument je ostalim članicama proslijeđen početkom ove sedmice, a dio hrvatskih zahtjeva direktno je povezan sa zatvaranjem pregovaračkih poglavlja 23, koje se odnosi na pravosuđe i osnovna prava, i 31, koje obuhvata spoljnu, bezbjednosnu i odbrambenu politiku.
U dokumentu, u koji je RSE imao uvid, navodi se da ključna otvorena pitanja “moraju biti riješena prije nego što Crna Gora pristupi EU”.
Zagreb poručuje da je opipljiv napredak presudan za široku javnu, političku i parlamentarnu podršku u Hrvatskoj, uključujući ratifikaciju pristupnog ugovora sa Crnom Gorom.
Većina hrvatskih zahtjeva odnosi se na posljedice ratnih devedesetih godina i svrstana je u okvir Poglavlja 23, koje se, zajedno sa Poglavljem 24, smatra ključnim za oblast vladavine prava.
Među zahtjevima su obeštećenje hrvatskih državljana zatočenih u logoru Morinj, očuvanje spomen-ploče postavljene na tom mjestu, kao i promjena imena gradskog bazena u Kotoru, nazvanog po vaterpolisti Zoranu Gopčeviću koji je, prema hrvatskoj strani, bio stražar u Morinju 1991–1992. godine.
Hrvatska traži i rasvjetljavanje sudbine 14 nestalih hrvatskih državljana, uz punu saradnju crnogorskih vlasti, razmjenu informacija i pristup arhivima.
Među zahtjevima su i procesuiranje ratnih zločina, uključujući odgovornost po komandnoj liniji, kao i rješavanje imovinskih prava hrvatskih porodica u Crnoj Gori.
Preostala dva zahtjeva odnose se na Poglavlje 31, koje Crna Gora, prema navodima RSE, ne može da zatvori od 2024. godine zbog protivljenja Hrvatske, nakon što je crnogorski parlament usvojio rezoluciju o Jasenovcu.
Zagreb traži povratak školskog broda Jadran. Prema navodima Hrvatske, brod je bio u Crnoj Gori na remontu kada je 1991. izbio rat, a pripada Hrvatskoj na osnovu Sporazuma o pitanjima sukcesije iz 2001.
Drugi zahtjev odnosi se na granicu između dvije države. Hrvatska traži da Crna Gora potvrdi poštovanje nekadašnje granice između republika, u skladu sa principom uti possidetis juris, kao i da se potpiše ugovor o kopnenoj granici na osnovu tri postojeće karte.
Prema navodima iz dokumenta, Hrvatska bi nakon rješavanja pitanja kopnene granice bila spremna da redovno saziva komisije za razgraničenje na moru, bez utvrđivanja rokova za taj proces.
Hrvatska je u dokumentu istakla da je dosljedno podržavala evroatlantske integracije Crne Gore, uključujući ulazak u NATO, i da joj je ustupila hrvatski prevod pravnih tekovina EU vrijedan osam miliona EUR.
Istovremeno, Zagreb tvrdi da su “neočekivani jednostrani potezi” crnogorskih vlasti ponovo rasplamsali istorijske tenzije i doveli u pitanje široku podršku crnogorskom članstvu u Hrvatskoj.
Prema dokumentu, Hrvatska je Crnoj Gori još u decembru 2023. predala neformalni dokument (non-paper) sa spiskom otvorenih pitanja, koji je podijelila i sa državama članicama i Evropskom komisijom.
Bilateralne konsultacije održane su u januaru i maju 2025, a ministri spoljnih poslova dvije zemlje sastali su se tokom ove godine desetak puta, svaki put na inicijativu Zagreba.
“Nijedno od otvorenih pitanja još nije riješeno”, navodi se u dokumentu.
Hrvatska je poručila da želi da olakša, a ne da opstruira crnogorski pristup, i da su njeni zahtevi ograničeni, jasno definisani i ostvarivi.
Politika
Poslanike ne zanima inspekcijski nadzor strelišta „Češka zbrojevka“
Više od mjesec i po nakon trostrukog ubistva na strelištu „Češka zbrojevka“ u Danilovgradu, javnost i dalje nema odgovore na ključna pitanja o zakonitosti rada ovog objekta, sprovođenju inspekcijskog nadzora i odgovornosti nadležnih institucija. Istovremeno, ova pitanja nijesu dobila značajniju pažnju ni tokom skupštinskog razmatranja postupanja policije u ovom slučaju.
Direktor Uprave policije Lazar Šćepanović ocijenio je da je policija besprekorno postupala tokom potrage za ruskim državljaninom Mihailom Nikolajevičem Šabunjinom, osumnjičenim da je 31. avgusta na strelištu ubio trojicu zaposlenih.
Objašnjavajući postupanje policije, Šćepanović je naveo da su aktivnosti najprije bile usmjerene na identifikaciju počinioca, nakon čega je pokrenuta opsežna potraga.
„Sve aktivnosti dok je lice bilo nedostupno bile su usmjerene da utvrdimo o kome se radi. Kada se to utvrdilo, krenula je opsežna potraga. Lice je kombijem od restorana (u naselju Rogami) otišlo do autobuske stanice, odatle taksi vozilom do Herceg Novog. Tada mi imamo kompletnu obavještajnu i operativnu sliku i dajemo jasne smjernice“, kazao je Šćepanović na sjednici skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu.
Međutim, dok se u javnosti govori o efikasnosti policijske potrage, u drugom planu ostaje pitanje kako je funkcionisalo strelište na kojem se dogodio zločin i da li su nadležni organi prethodno kontrolisali njegov rad.
Do danas javnosti nijesu predstavljeni podaci o tome kada je posljednji put izvršen inspekcijski nadzor nad strelištem „Češka zbrojevka“, koja institucija je bila nadležna za kontrolu, da li su tokom eventualnih kontrola utvrđene nepravilnosti i da li je objekat ispunjavao sve zakonom propisane uslove za rad.
Posebno je važno utvrditi da li su poštovane procedure koje se odnose na bezbjednost, rukovanje oružjem, pristup strelištu i nadzor nad licima koja koriste njegove usluge.
Bez tih odgovora, slučaj „Češka zbrojevka“ ostaje ne samo pitanje rasvjetljavanja teškog zločina već i ozbiljan test transparentnosti i odgovornosti institucija zaduženih za bezbjednost građana.
Politika
Plakat sa likom Adema Jašarija i terorističke organizacije OVK u učionici škole u Plavu
U učionici Osnovne škole „Hajro Šahmanović” u Plavu bio je istaknut plakat sa likom Adema Jašarija i obilježjima terorističke organizacije Oslobodilačke vojske Kosova (OVK), što je otvorilo pitanja o primjerenosti političkih i istorijski kontroverznih sadržaja u obrazovnim ustanovama. Nakon što je portal Adria.tv zatražio odgovore od Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, sporni plakat je uklonjen, dok je uprava škole najavila utvrđivanje svih okolnosti njegovog postavljanja.
Kako prenosi Adria.tv, fotografije iz učionice, koje su bile objavljene i na Facebook nalogu škole, pokazuju plakat posvećen Ademu Jašariju, jednom od osnivača OVK, čija uloga u sukobima na Kosovu i danas izaziva duboke podjele u regionu.
Jašari se među Albancima smatra simbolom oružanog otpora režimu Slobodana Miloševića, dok se u dijelu srpske javnosti njegova uloga povezuje sa terorističkim djelovanjem. U Srbiji je 1997. godine u odsustvu osuđen na 20 godina zatvora, a stradao je u martu 1998. godine tokom sukoba sa srpskim policijskim snagama.
Nakon što je Adria.tv Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija uputila pitanja o ovom slučaju, iz tog resora saopštili su da su za postojanje plakata prvi put saznali upravo od novinara, nakon čega su od škole zatražili izjašnjenje.
Direktor škole Selmir Purišić potvrdio je da je plakat uklonjen do utvrđivanja svih relevantnih činjenica.
„Škola kao vaspitno-obrazovna ustanova djeluje u skladu sa Ustavom Crne Gore, zakonima i principima međusobnog uvažavanja, tolerancije, multikulturalnosti i poštovanja različitosti. U našem radu ne promovišemo političke, ideološke niti sadržaje koji mogu izazivati podjele među učenicima ili narušavati međunacionalni sklad. Nakon saznanja o predmetnom slučaju, sporni plakat je uklonjen iz učionice do utvrđivanja svih činjenica i okolnosti vezanih za njegov nastanak, sadržaj i postavljanje”, naveo je Purišić za Adria.tv.
On je naglasio da škola neće donositi preuranjene zaključke dok se ne prikupe informacije od nastavnika i učenika koji su učestvovali u aktivnosti tokom koje je plakat nastao.
„Ukoliko se utvrdi da je došlo do postupanja koje nije u skladu sa propisima, pedagoškim standardima ili internim pravilima škole, biće preduzete odgovarajuće mjere u skladu sa zakonom i nadležnostima škole. Posebno naglašavamo da škola kontinuirano radi na jačanju vrijednosti mira, tolerancije, međusobnog poštovanja i interkulturalnog dijaloga među učenicima, te da sve nastavne i vannastavne aktivnosti treba da budu u funkciji obrazovanja i razvoja kritičkog mišljenja, a ne političke promocije bilo koje vrste”, poručio je Purišić.
Portal Adria.tv u svom tekstu problematizuje i moguće dvostruke standarde u javnim reakcijama na veličanje kontroverznih ličnosti iz ratova devedesetih, podsjećajući na nedavne osude veličanja Ratka Mladića.
„U okviru svojih nadležnosti preduzimaćemo odgovarajuće aktivnosti kako bi se spriječile slične situacije koje bi mogle narušiti međunacionalni sklad i ugroziti vrijednosti multikulturalizma, tolerancije i međusobnog poštovanja”, navode u MPNI.
Za sada nije saopšteno ko je odobrio postavljanje plakata, u okviru koje nastavne ili vannastavne aktivnosti je nastao, niti da li će protiv bilo koga biti pokrenut postupak.
Izvor: Adria.tv
Politika
Spajić: Euro model je neophodna reforma za zaštitu životnog standarda građana
Premijer Crne Gore Milojko Spajić poručio je da uvezena inflacija, rast cijena energenata i hrane i nepredvidiva geopolitička situacija predstavljaju ozbiljne izazove sa kojima se suočava Crna Gora.
Istakao je da subvencije i prodajne akcije donose samo kratkoročno olakšanje, dok Euro model vidi kao dugoročni mehanizam zaštite životnog standarda građana.
“I tokom Svjetskog ekonomskog foruma u razgovorima sa ekspertima, potvrdili smo da su pred nama ozbiljni izazovi – uvezena inflacija, u velikoj mjeri podstaknuta ratovima u Ukrajini i na Bliskom istoku, rast cijena energenata i hrane, kao i i dalje nepredvidiva geopolitička situacija. Upravo zato je Euro model neophodna reforma: jer subvencije i prodajne akcije mogu pružiti samo kratkoročno olakšanje, dok otporna struktura zarada i poreskog sistema predstavlja dugoročan i održiv mehanizam zaštite životnog standarda građana”, naveo je Spajić na mreži Iks.
-
Zeta4 дана ranijeOdložen početak suđenja Mihailu Asanoviću
-
Politika3 дана ranijeMandić ostaje na čelu Skupštine Crne Gore
-
Politika4 дана ranijeČarapić: Opozicija odbila raspravu o smjeni Mandića, očito su protiv ustavnih izmjena
-
Politika2 дана ranijePejović: Više se niko neće pozivati na imunitet kao Đukanović u slučaju u Italiji
-
Politika2 дана ranijeKnežević: Crna Gora je sinoć izgubila svoj identitet
-
Hronika4 дана ranijePodgorica: Jedna osoba uhapšena zbog prijetnji fotoreporteru “Vijesti”
-
Politika4 дана ranijeNSD predlaže glasanje o smjeni predsjednika parlamenta, DPS se vraća u poslaničke klupe
-
Hronika3 дана ranijeRadunović saslušan zbog Veljeg brda: SPO ispituje valjanost Vladinog projekta gradnje najavljenih stanova


You must be logged in to post a comment Login